;

Želimo biti prisutniji u životu hrvatskih građana

Datum objave: 01.04.2015. Broj 3 | Godina 2015

[Marijana Matković]

Na nedavnoj konferenciji za novinare predstavljeno je samostalno Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, koje je svojevrsni nasljednik udruženja koje je osnovano još 2010. i djelovalo je pri HGK. Trenutačni predsjednik Udruženja i predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranje obveznoga mirovinskog fonda, Dubravko Štimac, kaže kako su ciljevi djelovanja kroz samostalnu udrugu uglavnom isti, no otvorila se i potreba da fondovi djeluju kao partneri prema zakonodavcu, ali i prema korisnicima usluga. Jedan od prvih projekata u kojima će novo Udruženje nastupiti u ime svih fondova su aktivnosti na povećanju financijske pismenosti građana, u okviru kojih, kako pokazuju novija istraživanja, postoji podjednaka potreba da se građanima predstave detalji vezani uz obvezni, drugi, kao i uz dobrovoljni treći mirovinski stup. Što će biti prve aktivnosti Udruženja te koji su glavni ciljevi u ovom trenutku, govori direktorica Udruženja Dijana Bojčeta Markoja.     

 
Dosad su fondovi djelovali kao Udruženje pri HGK. Zbog čega se krenulo u izdvajanje u posebno udruženje i koji će biti ciljevi? Kako ćete djelovati kroz novo udruženje?
Od samog početka rada mirovinska društva imala su svoje udruženje pri HGK, koje je ubrzo postalo dio europskoga udruženja mirovinskih fondova – EFRP – koje danas djeluje pod imenom Pensions Europe. Udruga će za potrebe članica surađivati sa znanstvenim i stručnim organizacijama u zemlji i inozemstvu, inicirati zajedničke programe od interesa za struku te objedinjavati i koordinirati rad na zajedničkim programima. Jedan od važnih zadataka Udruge je na objektivan način osvijestiti važnost štednje za mirovinu među stanovništvom i povećati stupanj informiranosti o štednji u mirovinskim fondovima.
 
Čini se da želite stvoriti udruženje po uzoru na HUB, ili Hrvatski ured za osiguranje, s profesionalnom upravom, ravnateljem i pravom da zastupa fondove u medijima, na okruglim stolovima ili u nekim projektima… Koje zadatke ste preuzeli na sebe s funkcijom?
Velika su očekivanja. Kad smo promišljali o udruzi, a to nije nova ideja, detaljno smo proučavali rad sličnih institucija u Hrvatskoj, kao što ste i sami naveli neke od njih, ali i djelovanje udruga u inozemstvu, posebice u zemljama koje imaju dulju povijest mirovinskih fondova. Jedan od osnovnih zadataka na dugoročnoj osnovi je ostvariti prepoznatljivost mirovinskih fondova i važnost mirovinskih osiguravajućih društava, kao osnovne poluge štednje za starost, te osvijestiti važnost štednje za mirovinu, ali i podignuti razinu zainteresiranosti i znanja o radu mirovinskih fondova. Kroz Udrugu želimo biti prisutniji u životu građana Hrvatske, naših članova, te općenito zainteresirane javnosti, a tu mislim i na intenzivnu suradnju s vama, predstavnicima medija, ali i regulatorom, znanstvenom zajednicom i obrazovnim institucijama. U kratkoročnom razdoblju jedan od zadataka je pokretanje edukativno-informativne kampanje, uspostavljanje kontinuirane dvosmjerne komunikacije s predstavnicima medija, prisustvovanje na okruglim stolovima, tribinama…
 
Uskoro kreće kampanja s ciljem povećanja financijske pismenosti građana – nedavno ste predstavili rezultate istraživanja iz kojih se čini da većina građana ne zna da ima štednju u drugom stupu, niti znaju rezultate poslovanja svog fonda, a kamoli za promjene vezane uz potportfelje… Mislite li da se to može promijeniti? 
Mirovinska društva su i dosad aktivno radila na komuniciranju rezultata, prinosa i ostalih aktivnosti vezanih uz rad mirovinskih fondova. Bez obzira na sve, imamo činjenicu da samo 8 posto zaposlenika koji su u prilici prvi put birati fond, to učini samostalno, a ostale raspoređuje Regos. Slična je situacija bila pri izboru potportfelja A, B, C. Moramo pronaći uspješnu formulu kako zainteresirati članove da prate promjene na svojim računima.
Samo 8 posto zaposlenika koji su u prilici prvi put birati fond to učini samostalno, ostale raspoređuje Regos. Slična je situacija bila i kod izbora potportfelja A, B, C
Ponosni smo na ostvarenja koja smo postigli, a smatramo da i naši članovi imaju razloga za zadovoljstvo. U protekloj godini ostvarili smo 11,36 posto prosječnog prinosa – vrlo jednostavno govoreći, to znači da smo svojim članovima na svakih 100 kuna zaradili više od 11 kuna prinosa. Duboko vjerujemo u transparentnu, kontinuiranu, činjenicama potkrijepljenu komunikaciju, jer kako mi volimo reći: kod nas je sve crno na bijelo, brojke i prinosi su ti koji govore.
 
Što Udruženje fond menadžera danas može reći u korist drugoga mirovinskog stupa? Nedavno ste istaknuli da su hrvatski fondovi ostvarili najbolji prinos među svim fondovima u Europi – što to konkretno znači za prosječna osiguranika? Što će drugi stup značiti onima koji budu štedjeli 40-ak godina?
Kao što smo već spomenuli, brojke su neumoljive, prosječni godišnji prinos od osnivanja iznosi 6,06 posto, a posljednje tri godine ta je brojka 9,32 posto. Ovakvim prinosima obvezni mirovinski fondovi svojim su članovima do početka 2015. ostvarili ukupno 20,71 milijardi kuna nove vrijednosti, odnosno zarade. To znači da je zarada za prosječnog člana iznosila oko 14 tisuća kuna. S obzirom na stanje u prvom stupu, sustavu generacijske solidarnosti, mislimo da svakom treba biti jasno da je štednja u drugom stupu izrazito važna i po svemu sudeći će biti jako važan dio ukupne mirovine.
 
Budimo pošteni: ni drugi stup neće biti odgovarajuće rješenje za one koji će imati duga razdoblja bez posla i uplate doprinosa tijekom radnog vijeka – zbog čega se više ne radi na promociji trećeg stupa, pogotovo zato što je riječ o poticanom obliku štednje? Kakva je trenutačno situacija sa štednjom u dobrovoljnim fondovima, te kako je vidite za 15-ak ili 20 godina?
Ta teza koja se stalno provlači pogrešno se percipira. Naime, za osobe koje će imati duga razdoblja bez posla i time bez uplata doprinosa, treba tražiti rješenje kroz institut minimalne mirovine, dakle s više socijalne politike, a ne zbog takvih slučajeva unositi pogrešnu logiku i kriva načela u mirovinski sustav. Demografska slika nam ne govori u prilog i jasno pokazuje da je sustav međugeneracijske solidarnosti sve manje održiv i zbog toga je sve važnija uloga drugog stupa, koji u srednjem i duljem roku treba preuzeti sve veći teret mirovinskog sustava, kako bi se s vremenom smanjivao pritisak na proračun. No, svakako je važno povećati stope doprinosa za drugi stup, kako je bilo najavljivano na početku reforme.
Glede promocije trećeg stupa – na tome se radi u okvirima mogućnosti. No, razvoj trećeg stupa u izravnoj je vezi s općim standardom u društvu. Što se tiče trećeg mirovinskog stupa, trenutačno imamo 221.960 članova u otvorenim i 24.096 članova u zatvorenim mirovinskim fondovima i ta je brojka u laganom rastu. U proteklih pet godina članstvo je raslo po stopi od 5 do 7 posto godišnje. Ukupna imovina pod upravljanjem dobrovoljnih fondova u siječnju 2015. prešla je iznos od 3,3 milijarde kuna. 
Zanimljivo je da se sve veći broj obitelji odlučuje uplaćivati ovakav oblik štednje najmlađim članovima. Te uplate ne moraju nužno biti kontinuirane i redovite, ali sredstva stoje na računu i ostvaruju prinose. Kao primjer navodimo jednog našeg tinejdžera kojemu su roditelji početno uplatili 13.000 kuna (2005. godine), a sada na računu ima 23.443 kune. Ako se sredstva nastave kapitalizirati uz prosječan prinos od 6 posto godišnje, na računu će sa 50 godina imati 159.048 kuna. 
U nekim zapadnim zemljama to je standardni, uobičajeni način štednje, stvar pregovora – kad se zapošljavate u nekoj tvrtki, pregovarate o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji i dopunskom zdravstvenom osiguranju. To su stavke koje postaju sve važnije. Inozemne tvrtke koje dolaze u Hrvatsku za svoje zaposlenike uplaćuju treći stup. 
Očekujemo da će i domaće prepoznati važnost ulaganja u dobrovoljnu štednju za svoje zaposlenike, tim više ako se uzmu u obzir porezne olakšice koje su im na raspolaganju. Na skorašnjim danima Financijske pismenosti, u suradnji s HUP-om, predstavit ćemo prednosti i porezni tretman uplata u treći stup mirovinskog osiguranja za poslodavce koji žele uplaćivati doprinose za svoje radnike. 
Natrag