Manje će žena vratiti posao izgubljen pandemijom COVID-19 tijekom razdoblja oporavka od muškaraca, pokazalo je novo istraživanje koje je u ponedjeljak objavila UN-ova agencija za rad.
ILO Photo/Marcel Crozet
Istraživanje “U izgradnji pravednijih: Prava žena na rad i rad u srži oporavka od COVID-19”, Međunarodna organizacija rada (ILO) naglašava da je između 2019. i 2020. zaposlenost žena općenito pala za 4,2 posto, što predstavlja 54 milijuna radnih mjesta, dok su muškarci pretrpjeli pad od tri posto, odnosno 60 milijuna radnih mjesta.
To znači da će ove godine biti zaposleno 13 milijuna žena manje u odnosu na 2019. godinu, ali broj muškaraca na poslu vjerojatno će se oporaviti na razinu viđenu prije dvije godine.
Globalno, između 2019. i 2020. godine, zaposlenost žena smanjila se za 4,2 posto, što predstavlja pad od 54 milijuna radnih mjesta, dok je zaposlenost muškaraca pala za 3 posto, odnosno 60 milijuna radnih mjesta. To znači da će 2021. godine biti zaposleno samo 43 posto žena u radnoj dobi u svijetu, u usporedbi sa 69 posto muškaraca.
Članak ILO-a sugerira da su žene doživjele nesrazmjerne gubitke posla i dohotka jer su prekomjerno zastupljene u sektorima koji su najviše pogođeni blokadama, poput smještaja, prehrambenih usluga i proizvodnje.
Regionalne razlike
Nisu sve regije pogođene na isti način. Primjerice, studija je otkrila da je zaposlenost žena najviše pogođena u Americi, i pala je za više od devet posto. Uslijedile su arapske države s nešto više od četiri posto, zatim azijsko-pacifička regija s 3,8 posto, Europa s 2,5 posto i središnja Azija s 1,9 posto.
U Africi je zaposlenost muškaraca pala za samo 0,1 posto između 2019. i 2020. godine, dok se zaposlenost žena smanjila za 1,9 posto.
Tijekom cijele pandemije žene su prolazile znatno bolje u zemljama koje su poduzele mjere kako bi im spriječile gubitak posla i omogućile im da se što prije vrate u radnu snagu. Primjerice, u Čileu i Kolumbiji subvencije nadnica primjenjivale su se na novoprimljene zaposlenike, s višim stopama subvencija za žene.
A Kolumbija i Senegal bile su među onim državama koje su stvorile ili ojačale podršku poduzetnicama. U Meksiku i Keniji uspostavljene su kvote kako bi se zajamčilo da žene imaju koristi od javnih programa zapošljavanja.
Da bi se riješile te neravnoteže, strategije koje odgovaraju rodu moraju biti u srži napora za oporavak, kaže agencija. Nužno je ulagati u ekonomiju skrbi, jer su zdravstvo, socijalni rad i obrazovanje važni generatori poslova, posebno za žene, prema ILO-u.
Postojeći rodni jaz također se može riješiti radeći na univerzalnom pristupu sveobuhvatnoj, adekvatnoj i održivoj socijalnoj zaštiti. Promicanje jednake plaće za rad jednake vrijednosti također je potencijalno presudan i važan korak.
Nasilje u obitelji i rodno zasnovano nasilje i uznemiravanje pogoršali su se tijekom pandemije – što dodatno podriva sposobnost žena da budu u radnoj snazi - a izvještaj naglašava potrebu da se hitno ukloni ova pošast.
Promicanje sudjelovanja žena u tijelima koja donose odluke i učinkovitiji socijalni dijalog također bi napravili veliku razliku.
