Veći sam optimista nego pre godinu dana

Datum objave: 01.01.1970. Broj 11 | Godina 2013

Prvi čovek druge najveće osiguravajuće kompanije u Srbiji Delta Generali, Andrea Simončeli optimističan je na kraju godine, koju i sam ocenjuje kao izuzetno tešku za poslovanje osiguravača. Ova godina je, prema njegovom mišljenju, bila teža od prethodne, pre svega zbog rasta šteta u poljoprivrednom i automobilskom osiguranju. Kompanija koja u Srbiji posluje od 1998. postavila je za narednu godinu ambiciozne ciljeve, ostati broj jedan u segmentu životnih osiguranja i povećati tržišni udeo, posebno u neživotnim osiguranjima. Osiguravačima bi svakako, kako kaže Andrea Simončeli, predsednik i generalni direktor Delta Generali osiguranja, pomogle finansijske olakšice u segmentu životnih osiguranja, kao i uvođenje dodatnih obaveznih neživotnih osiguranja. “Tržištu životnog osiguranja definitivno treba manje fiskalnih opterećenja kako bi se razvijalo, zajedno sa finansijskim proizvodima koji omogućavaju duži period ulaganja. U neživotnom osiguranju potreban nam je veći broj obaveznih osiguranja, dok Udruženje osiguravača Srbije treba da uloži više novca u promociju osiguranja”, kaže Simončeli u intervjuu za Svet osiguranja.

Na kraju smo još jedne krizne godine. Kako biste ocenili poslovanje Delta Generali osiguranja, a kako celokupne osiguravajuće industrije u Srbiji?
Ova godina bila je mnogo teža u odnosu na prošlu, najviše zbog povećanja šteta u poljoprivredi prouzrokovanih lošim vremenskim uslovima, kao i zbog povećanja troškova šteta obaveznog osiguranja od autoodgovornosti prouzrokovanih povećanjem broja telesnih povreda. Industrija osiguranja u Srbiji suočava sa veoma niskim cenama obaveznog osiguranja od autoodgovornosti, koje nisu menjane od 2009. godine. Danas prosečna cena polise obaveznog osiguranja od autodgovornosti iznosi 72 evra, u odnosu na 120 evra u 2009. godini – jednom od najvećih u regionu.

Nedavno je Uniqa osiguranje preuzela Basler osiguranje u Srbiji i Hrvatskoj. Očekujete li da će u narednom periodu takođe biti takvih akvizicija, kako u Srbiji, tako i u zemljama regiona?
Tržište osiguranja u Srbiji, kao i tržišta u susednim zemljama, još uvek je malo da bi opravdalo postojeći broj konkurenata. U Srbiji posluje 27 kompanija, na tržištu vrednom 600 miliona evra. Postoji previše malih kompanija koje nisu u mogućnosti da pruže savremenu uslugu krajnjem kupcu, i koje će biti u problemu da odgovore na zahteve Slolvency II u pogledu visine kapitala. Konsolidacija tržišta će se nastaviti u interesu krajnjeg kupca, kao krajnjeg cilja.

Postoji previše malih kompanija koje nisu u mogućnosti da pruže savremenu uslugu krajnjem kupcu, i koje će biti u problemu da odgovore na zahteve Solvency II u pogledu visine kapitala

Planira li Delta Generali osiguranje da preuzme neko osiguranje?
Delta Generali ne planira bilo kakvu akviziciju u Srbiji, i o takvim strateškim odlukama, eventualno, mogu odlučivati naši akcionari.

Dosta se polemiše oko privatizacije jedine državne osiguravajuće kuće, Dunav osiguranja. Iznose se argumenti za i protiv. Kakvo je Vaše stanovište u pogledu privatizacije?
Dunav osiguranje dobra je kompanija, u kojoj radi veliki broj stručnjaka, kojoj nedostaje efikasnost. Ne znam zašto Vlada Srbije svrstava Dunav osiguranje na listu kompanija koje treba privatizovati. To nije ni dobra ni loše, i zavisi od toga ko će ga kupiti i kakvi bi bili budući planovi. U zapadnoj Evropi nije uobičajeno da osiguravajuće društvo bude u vlasništvu države.

Da li su preostali državni osiguravači u Srbiji i okolnim zemljama interesantni za Generali Grupu?
Kao što sam vam rekao, akvizicija je strateška odluka koju donose akcionari, a ne rukovodstvo kompanije. Generali je veoma velika osiguravajuća kompanija, veoma dobro pozicionirana na tržištima zemalja istočne Evrope, i na menadžmentu u Trstu je da odluči da li je ili nije za novu akviziciju.

U poslednje vreme najavljuju se mnoge značajne investicije u zemlji. Šta je prema Vašem mišljenju glavni problem zašto nema više investicija u Srbiji? Koje su Vaše zamerke na poslovno okruženje kao predstavnika kompanije čiji većinski vlasnik dolazi iz Italije?
Srbija je i dalje zemlja koja nudi povoljne uslove investitorima, i smanjenje direktnih stranih investicija u 2013. posledica je velikog priliva investicija u prethodnim godinama. Kao predsednik Komore italijansko-srpskih privrednika svedok sam neprestanog rasta interesovanja italijanskih malih i srednjih preduzeća da dođu u Srbiju koja nudi dobro industrijsko okruženje, kvalitetne kadrove i finansijske olakšice. Stalno govorim – dođite u Srbiju!

Bili ste optimistični u pogledu očekivanja od nove Vlade. Nakon nešto više od godinu dana, da li ste razočarani ili i dalje optimistični?
Još veći sam optimista nakon godinu dana rada novog kabineta srpske Vlade. Inflacija je pod kontrolom, kurs je stabilizovan, kupovna moć pojedinca se blago povećala. Narodna banka Srbije je uradila odličan posao. Sada je vreme da se ostvari “kvantni skok” u realnoj ekonomiji, što znači da se realizuju obećane reforme, da se smanji nezaposlenost, posebno među mladim ljudima od 18 do 35 godina.
Mnogi osiguravači ističu da je važno donošenje novog zakona o osiguranju, da je potrebno uvođenje poreskih olakšica za životno osiguranje, da je potrebno rešiti pitanje kompozitivnih društava. Godinama te inicijative traju bez rezultata. Imaju li državni organi, pa i nadzorni organ Narodna banka Srbije, sluha za osiguravajuću industriju?
Narodna banka Srbije u potpunosti je svesna potreba osiguravajuće industrije. Naše Udruženje osiguravača Srbije u redovnom je kontaktu sa Odeljenjem za nadzor osiguranja pri Narodnoj banci Srbije, objašnjavajući zašto je važno podstaći kupovinu polisa životnog osiguranja i zbog čega je neophodno da se odvajanje kompozitnih kompanija ne sprovodi retroaktivno. Uveren sam da srpske vlasti razumeju logiku našeg zahteva.

Bilo je govora da bismo uskoro mogli da očekujemo novi Nacrt zakona o osiguranju. Imate li informacije u kojoj fazi izrade je Nacrt?
Naše Udruženje osiguravača Srbije prati tok izrade nacrta novog Zakona o osiguranju, ali nemam informaciju o tome kada će on biti predstavljen.

Kao predsednik Komore italijansko-srpskih privrednika, svedok sam neprestanog rasta interesovanja italijanskih malih i srednjih preduzeća da dođu u Srbiju, koja nudi dobro industrijsko okruženje, kvalitetne kadrove i finansijske olakšice. Stalno govorim – dođite u Srbiju!


Mnogi su mišljenja da bi rast osiguranja trebalo da bude podstaknut i uvođenjem dodatnih obaveznih osiguranja, te da bi to povećalo svest kod građana o značaju osiguranja. Čak je i Udruženje osiguravača zagovornik proširenja palete obaveznih osiguranja. Kakvog ste Vi mišljenja u tom pogledu? Kakvi su uopšte trendovi u svetu?
Svest o značaju osiguranja oduvek je bila slaba tačka u Srbiji. U većini evropskih zemalja obavezna osiguranja uvedena su uz dosta kritike na početku, ali i uz mnogo zahvalnosti na kraju. Podsetio bih na slučajeve prirodnih katastrofa u Francuskoj, zemljotresa u Italiji, poplave u Češkoj, suše u Rumuniji. Postoji mnogo primera gde građani sa veoma niskim novčanim doprinosom mogu da zaštite svoju imovinu. Jednom sam rekao da se u Srbiji po ceni jedne espreso kafe dnevno možete osigurati od rizika gubitka kuće.

Kako bi moglo da se stimuliše tržište osiguranja? Šta bi trebalo da uradi država, a šta osiguravači?
Moramo napraviti razliku između tržišta životnog i neživotnog osiguranja. Tržištu životnog osiguranja definitivno treba manje fiskalnih opterećenja kako bi se razvijalo, zajedno sa finansijskim proizvodima koji omogućavaju duži period ulaganja. U neživotnom osiguranju potreban nam je veći broj obaveznih osiguranja, dok Udruženje osiguravača Srbije treba da uloži više novca u promociju osiguranja, kako bi povećao svest građana, posebno u školama i na univerzitetima, i kako bi obučili buduće generacije o značaju osiguranja.

Prošla i ova godina bile su izuzetno teške, kako za građane, tako i za privredu. Da li se može očekivati pomak u ekonomskom pogledu u narednoj godini?
Optimista sam i uveren sam da će sledeća godina početi sa pozitivnim rezultatima u privredi. Poslednji kvartal 2013. već pokazuje znakove poboljšanja i Srbija će biti među prvim zemljama koje će izaći iz tunela.

Kakve poslovne ciljeve će Delta Generali postaviti za narednu godinu i koje novine mogu da se očekuju?
U 2014. Delta Generali mora da nadoknadi ovogodišnji rezultat, poveća tržišno učešće, posebno u segmentu neživotnih osiguranja koja se ne odnose na osiguranje motornih vozila. Pripremamo grupu novih proizvoda u kasku, putnom, zdravstvenom i osiguranju domaćinstva, koji će povećati naše tržišno učešće i koji će još više odgovoriti potrebama naših klijenata. U životnom osiguranju ćemo i dalje biti broj jedan na tržištu, a nedavno uvedeni proizvod “Total profit” biće najprodavaniji u 2014. godini.

Vesna Lapčić

Natrag