Važno je podržati ulaganja u proizvodnju – u efikasnije investicije koje će povećati robni izvoz

Datum objave: 15.06.2021.

Poruke s prvog HUP Industry Day-a: Pametna industrija temeljena na visokim tehnologijama osigurat će nam bolje plaće, veću zaposlenost i dugoročnu održivost gospodarstva.

HUP-ov dan industrije – Industry Day posvećen je bio razvoju i transformaciji na industriju 4.0 koja teži rastu inovativnosti i stvaranju proizvoda visoke dodane vrijednosti, a otvorena je i tema investicijskih potencijala i potreba industrije po pitanju povlačenja sredstava iz fondova Europske unije u novom financijskom razdoblju.

Uvodno se sudionicima obratila Marija Šutina, direktorica granskih udruga HUP-a: „Čestitam prije svega gospodinu Sergiu Galošiću na izboru za novog predsjednika HUP- Udruge metalne industrije. Konferenciju smo pokrenuli jer želimo poslati poruku da je radi ostvarivanja društvenih ciljeva važno podržati ulaganja u proizvodnju – u efikasnije investicije koje će povećati robni izvoz. Pomak hrvatske industrije ka proizvodima više dodane vrijednosti i bolje tehnološke opremljenosti dovest će do boljih i kvalitetnijih radnih mjesta, većih primanja i održivosti poslovanja. Predvidivost i sigurnost poslovnog okruženja, brža prilagodba zakonodavstva, digitalizacija javnih servisa i uklanjanje administrativnih prepreka važne su poluge. Unapređenje poslovne klime traži i promjenu tretmana poduzetnika na lokalnim razinama vlasti. Sigurni smo da ako kao društvo podržimo industriju, potaknut ćemo nove modele rasta na dobrobit cjelokupnog društva. Drago mi je što smo svi zajedno danas ovdje i želim vam ugodan i koristan nastavak našeg prvog Dana industrije.“

„Cilj novog Višegodišnjeg financijskog okvira mora biti iskorištavanje sredstava u smjeru veće konkurentnosti što ćemo postići novim investicijama u nove tehnologije, a time ćemo povećati i našu produktivnost, osigurati veću zaposlenost i doći do samoodrživosti domaćega gospodarstva. Drago nam je da je Vlada uključila puno više dionika, uključujući i HUP, u plan programiranja novog Višegodišnjeg financijskog okvira, a moramo pohvaliti i povećanje iznosa regionalnih potpora te uključenje i velikih poduzetnika u prihvatljive prijavitelje projekata. Nadamo se da će Vlada uvažiti naše argumente i raditi na povećanju alokacije privatnom sektoru kako bi se naše gospodarstvo dalje razvijalo u smjeru visoke dodane vrijednosti, inovacija i pametne industrije“, istaknuo je Mihael Furjan, predsjednik HUP-a

Prvo izlaganje na temu “Kako se snaći u EU šumi fondova” održala je Nataša Ćurić Martinčević iz Apsolona. U izlaganju su predstavljeni potencijalni izvori financiranja iz EU fondova koji menadžmentu kompanija mogu poslužiti kao smjernica i olakšati odlučivanje o financiranju investicija. Četiri su glavna izvora sufinanciranja za razdoblje 2021-2027:

EU Fondovi sljedeće generacije (2021 – 2026) – Nacionalni plan opravka i otpornosti, React EU, Fond za pravednu tranziciju
ESI fondovi (VFO) (2021-2027.) – Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond
Programi Europske Unije (2021 – 2027) – Inovacijski fond, Modernizacijski fond, Horizon, Fond za pravednu tranziciju
Hrvatski poticaji – Zakon o poticanju ulaganja, Državne potpore za IRI

„Paket Europskih strukturnih i investicijskih fondova gotovo je udvostručen izvorima financiranja iz Next Generation Europe, od kojih je najveći Fond za oporavak i otpornost. U ovom proračunskom razdoblju očekuje nas dvostruko više sredstava i snažan naglasak na temama razvoja inovacija, digitalizacije i zelenog gospodarstva. Programiranje operativnog razdoblja još je u tijeku. Točne alokacije, omjer financijskih instrumenata i bespovratnih potpora, detalji te datumi natječaja još su uvijek nepoznati, a HUP će inzistirati na tome da se financijske alokacije za privatni sektor što je moguće više povećaju”, istaknula je Martinčević

Marin Bek, suosnivač Ascalije je u izlaganju: “Digitalizacija poslovanja – strateški pogled iznutra“ iznio savjete i trikove za digitalnu transformaciju te pokušao dočarati kako ona zaista funkcionira u praksi i pojasniti može li se i kako postojeća proizvodna tehnologija koristiti u Industriji 4.0.

„Digitalizacija nije striktno vezana za proizvodnju već se tiče i poslovnih procesa koji se unaprjeđuju, marketinga i modernizacije strojnih parkova. Operateri i radnici se s manualnog upisivanja podataka prebacuju na automatizaciju koja nam dalje uvjerljivije i vjerodostojnije rezultate i omogućuje bolje praćenje i unaprjeđenje radne produktivnosti. Industrija 4.0 podrazumijeva visok stupanj naprednosti poduzeća i obuhvaća sve nove cutting edge tehnologije: IoT, AI, strojni vid, strojno učenje, stoga nam prelazak na nju nije moguć bez prethodnog osiguranja dobrih temelja u svakoj kompaniji. Preduvjet za to je eliminirati jaz između tradicionalne industrije i novih tehnologija te spojiti ova dva svijeta – IT i proizvodnju – u efikasnu suradnju kako bismo podigli ukupnu konkurentnost gospodarstva“, kazao je Bek

Kratkom prezentacijom naziva “U zelenom ringu- kružna ekonomija i ugljični otisak za bolju igru u napadu” Duško Radulović iz Sensuma pokušao je demistificirati termin „prilagodbe klimatskim promjenama“ i objasniti kako poznavanje i upravljanje ugljičnim otiskom može smanjiti troškove poslovanja i potrošnju sirovina. Smanjenje ugljičnog otiska postaje imperativ i tvrtke koje se tom tržištu ne prilagode u budućnosti neće moći poslovati. Potrebno je stoga utvrditi i procijeniti rizike za buduće poslovanje te uključiti očekivane učinke klimatskog rizika na prihod, kapital i operativne troškove, produktivnost i pouzdanost usluge te ukupnu profitabilnost.

Ambiciozni ciljevi od 100% energetske neovisnosti u proizvodnji mogu se doseći modernizacijom vlastitih resursa i optimizacijom potrošnje. Izračun ugljikovog otiska donosi direktne koristi za industrijski sektor kroz poboljšanje proizvodnog procesa i smanjenje troškova u proizvodnji. Kroz elemente kružnog gospodarstva može se ponovno upotrijebiti čak i otpad kao vrijedan resurs te reciklirati vrijedne materijale kroz minimizaciju utjecaja proizvodnje na okoliš.

Na panel raspravi „Kakav industrijski skok trebamo“ uspješni industrijalci i stručnjaci govorili su o tome kakav zaokret je potreban da bismo iskoristili šansu generacije u novom financijskom razdoblju i potaknuli produktivne investicije. Tko je u centru Industrije 4.0 – ljudi ili tehnologija?

Na panelu su sudjelovali: Zoran Gligorić, predsjednik HUP- Udruge elektroindustrije, Sergio Galošić, predsjednik HUP- Udruge metalne industrije, Kristian Krpan, član Izvršnog odbora HUP-a, Jelena Festini Ugrina, Fortenova grupa i izv. prof. dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić, Geotehnički fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

„Poduzetnici su jedni od najotpornijih vrsta koje postoje, da nije tako već bismo odavno propali. Velik nam je problem trenutno uskladiti tržište rada sa sustavom obrazovanja. Naš obrazovni sustav ne sluša poslodavce i ne predviđa kadrove ni potrebe budućih zanimanja koja se brzo razvijaju. Kvalificiranu radnu snagu je vrlo teško pronaći, a većina učenika ne obavlja adekvatnu praksu za vrijeme svog školovanja“, rekao je Zoran Gligorić, predsjednik HUP- Udruge elektroindustrije

„Nije tajna da je hrvatsko gospodarstvo 2-3 puta neproduktivnije od prosjeka Europske unije i zato moramo mijenjati mindset i paradigmu poslovanja te ulagati fokusirano, u optimizaciju procesa. S ovakvim opterećenjima na rad ne možemo konkurirati ostatku EU. Poslodavci nemaju vremena više čekati, u Klimaopremi smo zato osnovali Akademiju znanja kako bismo prenijeli nova znanja našim radnicima koja ne dobiju u sustavu obrazovanja i tako im pomogli i u transferu na druga radna mjesta. Što se tiče digitalizacije, njena korist je višedimenzionalna u kontekstu proizvodnje i automatizacije, a povrat investicija je velik i brz“, rekao je Sergio Galošić, novi predsjednik HUP- Udruge metalne industrije

„Potrebno je puno više ulaganja iz EU fondova usmjeriti u velike firme koje kod nas trenutno najviše zaostaju za europskim konkurentima. Otprilike smo četiri puta manje produktivni od npr. Njemačke. Moramo hitno povećati produktivnost i dodanu vrijednost, bez toga ne možemo ni manje raditi, niti ostvariti veći rast i transformaciju gospodarstva. Problem je i u sektoru obrazovanja, posebno strukovnog, kod nas je 30% učenika u trogodišnjem obrazovanju – zašto tu djecu ne bismo učinili konkurentnijima i omogućili im veći rast i razvoj uvođenjem dodatnih školskih programa i učenjem novih tehnologija?“ izjavio je Kristian Krpan, član Izvršnog odbora HUP-a

„Kružna ekonomija nije samo otpad – on dolazi na kraju kao nusproizvod koji dovodi do manjih troškova. U paketu kružnog gospodarstva ogroman je naglasak na recikličnost proizvoda i formiranje proizvoda u budućnosti. Na takve će se proizvode plaćati manje naknade. Ambalaža je i dalje velik trošak proizvođačima te će i ona morati postajati sve više reciklična. EU sredstva su prilika da taj udar novih promjena bude što je moguće više amortiziran“, rekla je profesorica Anić Vučinić s Geotehničkog fakulteta u Zagrebu

„Kompletan iznos planiran za industriju 4.0 u ovom programskom razdoblju je oko 1,4 milijarde kroz četiri godine što nikako nije dovoljno za ostvarenje ciljeva koje smo si zacrtali, s ograničenjima za velike firme. Još je uvijek mnogo nepoznanica u tom dijelu, financijske alokacije nisu u potpunosti objavljene, a problem je i u tome hoće li se provesti projekti koji na kraju sredstva dobiju. Kod EU sredstava moramo znati da postoji tzv. de-commitment tj. novac se ukoliko nije potrošen na vrijeme, vraća u Bruxelles, ako znamo kako teku određeni procesi u našoj zemlji i koliko nam je trebalo za krenuti s obnovom od potresa, možemo se opravdano zabrinuti“,  kazala je Jelena Festini Ugrina iz Fortenova grupe.

Konferenciju je vodila i panel moderirala novinarka Gordana Gelenčer.

Natrag