Uvođenje eura – novi rizik pri zaštiti bankomata

Datum objave: 19.11.2020.

Konverzija na eure donijet će i određene promjene u korištenju bankomata za podizanje i polog gotovine na bankomatima

Piše:Kristian Družeta

Započelo je savjetovanje o prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti novčarskih institucija čiji je glavni motiv trend porasta kaznenih djela teških krađa provaljivanjem, odnosno „fizičkih“ napada na bankomate tijekom posljednjih nekoliko godina. Osim ovoga trenda porasta kaznenih dijela kao bitan razlog za izmjene Zakona navodi se kao dodatni faktori rizika uvođenje eura kao službene valute pri čemu će se rizičnost povećati, s obzirom na to da će vrijednost novca u bankomatima višestruko porasti, a to bi ako se ne povećaju mjere zaštite, moglo dovesti do iznimnog povećanja broja napada na bankomate u Republici Hrvatskoj.

Vrijednost novca u bankomatima će porasti

Zadnjih dana među stručnim krugovima koji se bave sigurnošću financijskih institucija pojavila su se različita razmišljanja o tvrdnji da će vrijednost novca u bankomatima višestruko porasti, a time dodatni rizik teških krađa provaljivanjem, odnosno „fizičkih“ napada na bankomate. Pogledajmo što nas to čeka početkom 2023. godine i kako to može utjecati na sigurnost i zaštitu bankomata.

Hrvatska je na putu uvođenja eura koji bi 1. siječnja 2023. godine trebao biti uveden kao službena valuta, to proizlazi iz izlaganja guverner HNB-a Borisa Vujčića na 23. znanstveno-stručnoj konferenciji Hrvatsko novčano tržište “Put do eura” održanoj u Opatiji u rujnu ove godine.

Period uvođenja eura donijet će i određene sigurnosne izazove za novčarske institucije i tvrtke koje se bave privatnom zaštitom i zaštitom novčarskih institucija. Mnoge zemlje su prilikom uvođenja eura imale posebne sigurnosne akcijske planove jer su se u periodu prijelaza, razdoblju dvojnog opticaja, u novčarskom prometu nalazile novčanice koje se mijenjaju i euri koji postaju sredstvo plaćanja.

Prije same konverzije, HNB će banke unaprijed opskrbiti novčanicama i kovanicama eura, a banke će potom opskrbljivati Finu, Hrvatsku poštu i poduzeća s gotovim novcem. U jednom trenutku imat ćemo veliku količinu novca u novčarskim institucijama ali i na putu od i do novčarskih institucija. Prema dostupnim informacijama trebat će povući iz opticaja 500 milijuna kuna komada novčanica i 1,1 milijarda kuna komada kovanica. Jedna od ključnih aktivnosti koja se spominje u konverziji na eure je zaštita potrošača i njihovo informiranje. Bit ću slobodan napisati da je jedna od bitnih aktivnosti i prevencija, odnosno poboljšanja sigurnosti u sektoru prijevoza gotovine tijekom postupka prelaska.

Primjer Litve

Kao primjer mogu navesti Litvu, kao zadnju državu koja je prešla na euro, gdje se zbog povećanog sigurnosnog rizika, izradio sigurnosni akcijski plan koji je obuhvaćao mjere poboljšanja sigurnosti u sektoru prijevoza gotovine tijekom postupka prelaska, tj. namjensku izobrazbu pruženu policijskim službenicima i zaštitarima. Kod njih su poslovne banke i poštanski uredi povećali broj zaposlenika u poslovnicama kako bi se olakšalo obavljanje gotovinskih transakcija, te su otvorili dodatne šaltere krajem 2014. i tijekom prvih dana nakon uvođenja eura. Tu se možemo prisjetiti da Zakon o zaštiti novčarskih institucija u određenim okolnostima propisuje veći broj zaštitara.

Konverzija na eure donijet će i određene promjene u korištenju bankomata za podizanje i polog gotovine na bankomatima. U Litvi je podizanje gotovine u eurima na bankomatima bilo dostupno već 1. siječnja 2015. godine. Bankomati su napunjeni gotovinom u eurima uglavnom krajem prosinca 2014. i to najčešće apoenima od 5 i 10 te 20 i 50 EUR. Informacija da je tijekom prve polovine siječnja 2015. s bankomata podignuto gotovine u iznosu od 314 milijuna EUR govori sama za sebe o količini dostupnog novca na bankomatima. Isto tako važno je znati da su banke konfigurirale svoje uplatno-isplatne bankomate tako da prikupljaju litavske litase (LTL) i isplaćuju eure tijekom prvih tjedana 2015. Više od 205 milijuna LTL (59,3 milijuna EUR) uplaćeno je tijekom prve polovine siječnja putem uplatno-isplatnih bankomata.

U Republici Hrvatskoj ima oko 5.850 bankomata i njihov broj je u porastu. Zaštita bankomata je propisana Zakonom o zaštiti novčarskih institucija, a sama zaštita se dijeli na zaštitu internih bankomata (onih smještenih u poslovnicama banaka) i eksternih bankomata (izvan poslovnica banaka, u drugim pravnim osobama, na javnim površinama i dr.).

Bankomati su najrašireniji izvor gotovog novca u Republici Hrvatskoj

Bankomati su postali najrašireniji izvor gotovog novca u Republici Hrvatskoj (oko 4.600 eksternih i 1.250 internih bankomata). Prema broju bankomata na 100 000 stanovnika Republika Hrvatska je na samom vrhu. Mišljenje je regulatora poslova zaštite da trenutna zaštita bankomata propisana važećim Zakonom o zaštiti novčarskih institucija, ne pruža odgovarajući stupanj sigurnosti za osobe i imovinu.
Poznato je da su bankomati u pravilu smješteni u stambenim ili poslovnim objektima te na otvorenim prostorima gdje se okuplja veći broj ljudi. S obzirom na uočen porast broja fizičkih napada na bankomate to predstavlja sve veću potencijalnu ugrozu za sigurnost ljudi, života i imovine.

Iskustvo s uvođenjem sustava elektrokemijske zaštite u proces osiguranja i pratnje novca ukazuje da su od 2007. godine do danas gotovo iskorijenjena kaznena djela razbojništva na specijalna oklopljena vozila zaštitarskih tvrtki. Stoga regulator poslova zaštite smatra da bi se ugradnjom sustava elektrokemijske zaštite, koji primarno djeluje na gotov novac u bankomatima i čini ga neupotrebljivim, smanjili ili potpuno prestali fizički napadi na bankomate putem korištenja plina ili eksploziva.

Ovim prijedlogom izmjena i dopuna zakona propisuje se da će uspostava mjere ugradnje sustava elektrokemijske zaštite za interne bankomate ovisiti o kategorizaciji bankomata sukladno izrađenim prosudbama ugroženosti u kojima će se procijeniti rizik s obzirom na visinu ugroze koja ovisi o smještaju, tipu, frekvenciji korištenja i drugim vanjskim i unutarnjim čimbenicima ugroze. Isto tako se propisuje obavezna uspostava mjera za sve eksterne bankomate bez iznimke, s obzirom na činjenicu da je više od 95 posto kaznenih djela počinjeno na eksternim bankomatima.

Detalje samog prijedloga izmjena i dopuna zakona možete pronaći na stranici e-savjetovanja, a možete se i priključiti istome svojim prijedlozima i mišljenjima. Koliko to zaista može imati utjecaja na konačni prijedlog možemo vidjeti iz zadnje rasprave o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja, gdje je zainteresirana javnost i struka pokazala značajan interes koji je donio i određene bitne promjene u odnosu na prvi prijedlog. Ovo savjetovanje je otvoreno do 01. prosinca 2020.god.

Vratimo se sada na tvrdnju da će vrijednost novca u bankomatima višestruko porasti, a time dodatni rizik teških krađa provaljivanjem, odnosno „fizičkih“ napada na bankomate. Kao što sam rekao, ovdje postoje različita mišljenja struke koja tvrdi da će doći i da neće doći do višestrukog povećanja vrijednost novca u bankomatima.

Apoeni od 20 ili 50 eura

Neću pisati o tome koja se količina novca nalazi u bankomatu jer to ovisi o puno čimbenika; od onih osnovnih pristupamo li bankomatu tek nakon što je napunjen ili kada je količina novca takva da gotovina nije dostupna. Tu je i još niz drugih čimbenika koji proizlaze iz tehničkih mogućnosti bankomata do određenih pravila novčarske institucije.

Ono što je poznato je da su na isplatnim bankomatima uglavnom dostupne novčanice u apoenima od 100 i 200 kuna. Teško ili gotovo je nemoguće da će na bankomatu biti izvršena isplata iznosa manjih od 100 kuna ili da ćete dobiti novčanicu od 1 000 kuna. Znači u kasetama se nalaze novčanice od 100 i 200 kuna. Trenutno u Republici Hrvatskoj neke banke nude podizanje eura na bankomatima u apoenima od 20 i 50 eura. Radi lakšeg računanja to bi bilo kao da imamo novčanice od 150 i 375 kuna. Mogli bi zaključiti da kapacitet bankomata u kojem su euri značajno premašuje kapacitet „kunskog“ bankomata u vrijednosti gotovog novca koji se nalazi u njemu.

Ako pogledamo primjer Litve koja je tijekom prijelaza punila bankomate apoenima od 5, 10, 20 i 50 eura, onda možemo vidjeti da možda u bankomatu može biti i manja vrijednost gotovog novca nego ako u bankomatu imamo samo apoene od 20 i 50 eura. Prema osobnom iskustvu podizanja gotovine u zemljama gdje je u opticaju samo euro, uglavnom sam kod isplate dobivao apoene od 20 ili 50 eura. U kontaktu s prijateljima i kolegama koje žive u inozemstvu dobio sam informaciju da su apoeni od 5 EUR rijetki, dok se oni od 10 EUR mogu negdje isplaćivati. Najčešće dostupni apoeni su oni od 20 i 50 EUR.

Na nekim bankomatima čak je moguće i birati koje apoene želite, dok neki izbacuju onako kako je programirano. Koji će apoeni biti dostupni ovisi o broju kaseta koje se nalaze u bankomatu i kojim apoenima je pojedina kaseta napunjena. Rijetko su dostupni apoeni od 100 ili 5 EUR.

Trenutno postoje dvije serije euro novčanica. Prva serija sastoji se od sedam apoena: 5 ,10, 20, 50, 100, 200 i 500 EUR. Druga serija, serija Europa, sastoji se od šest apoena i upotpunjena je 28. svibnja 2019. izdavanjem novčanica od 100 i 200 EUR. U seriji Europa nema novčanice od 500 EUR, a novčanice od 500 EUR iz prve serije prestale su se izdavati 27. travnja 2019. Danas kod gotovinskog plaćanja možete naići na situaciju da vam trgovci neće htjeti zaprimiti novčanice veće od 100 EUR zbog sigurnosnih razloga. Kao što kod nas trenutno teško možete na bankomatu dobiti novčanicu od 1000 kuna, tako je vjerojatnost da ćete dobiti novčanicu od 200 EUR mala ili nikakva. Koji će se apoeni naći u bankomatima značajno ovisi o tehničkim mogućnostima bankomata ali i potrebama prilikom plaćanja gotovinom.

El Dorado nakon uvođenja eura

Trenutno kod nas su to apoeni od 20 i 50 EUR koji su dostupni na bankomatima onih banaka koje su to omogućile. Ta činjenica ukazuje da bi vrijednost u bankomatima nakon konverzije mogla zaista značajno porasti. Opet, moguće je da će u bankomatima biti i apoeni od 10 EUR čija je vrijednost pretvorena u kune manja od sada najmanje dostupnih 100 kuna. Broj novčanica koje se mogu dobiti u jednoj isplati je ograničen kao što je i ukupan broj novčanica koji se nalazi u bankomatu ograničen i sve to može imati utjecaja na vrijednost koja se nalazi u bankomatu. Vjerojatno je da će postojati oni bankomati u kojima će ta vrijednost biti veća nego sada, kao i oni gdje će biti suprotno.

Činjenica je da po broju bankomata na 100 000 stanovnika Republika Hrvatska može postati El Dorado nakon uvođenja eura, a to bi svakako bilo dobro prevenirati. Jedan od najefikasnijih načina smanjenja rizika od fizičkih napada na bankomate je ugrađivanje elektrokemijske zaštite u te uređaje, što trenutno prema postojećim zakonskim odredbama nije obveza. To će svakako predstavljati određeni trošak ali vjerujem da je taj trošak puno manji od gubitka ljudskog život koji može biti posljedica fizičkih napada na bankomate putem korištenja plina ili eksploziva.

Propisani rok od pet godina za uspostavu sustava elektrokemijske zaštite u sve bankomate, a prioriteti bi trebali biti određeni procjenom povećanog rizika po ljude (urbane sredine s povećanim brojem posjetitelja – trgovački centri, trgovi, poslovne zgrade, velike trgovine, pošte i dr.) koji mogu stradati uslijed eksplozije bankomata na neki način će smanjiti taj trošak jer ionako zbog tehničke zastarjelosti i informatičkog napretka neke bankomate treba mijenjati.

Posljedično to će možda dovesti i do ukupnog smanjenja broja bankomata na 100 000 stanovnika što će dostupnost bankomata učiniti manjom, a to i je trend u EU gdje se broj bankomata smanjuje, a broj POS uređaja povećava. Ovo bi nas sada moglo dovesti do teme transformacija prikladno nazvana ATM 2.0 kojom pružatelji bankomatskih usluga odgovaraju na izazove digitalne revolucije koja vlada financijskim sektorom, ali tu ću stati.

Zaključio bih mišljenjem da će prijelaz na euro donijeti određene sigurnosne rizike kao i da postoji vjerojatnost da će se u bankomatima naći veće vrijednosti novca od onoga sada ali to ovisi o nizu čimbenika. Svakako, činjenica je da će se novim prijedlogom i promjenama u Zakonu dodatnom razinom zaštite, obaveznim sustavom elektrokemijske zaštite čijom aktivacijom se trajno označavaju i uništavaju novčanice s vidljivo istaknutom oznakom o uništenju i obojenju novca pri pokušaju nasilne provale u bankomat, demotivirati pljačkaše da bankomate biraju kao metu za krađu.

Natrag