Usporavanje rasta, ubrzanje inflacije

Datum objave: 10.05.2022.

U sjeni ruske invazije na Ukrajinu objavljen je podatak o snažnom dvoznamen­kastom opravku hrvatskog gospodarstva tijekom 2021. godine koji je naposljetku rezultirao i izdašnim proračunskim prihodima i posljedično značajnim smanjenjem manjka proračuna opće države i javnog duga u odnosu na BDP.

Dostupni pokazatelji prvog tromjesečja upućuju na određeno usporavanje gos­podarske aktivnosti i zamjetno pogoršanje raspoloženja potrošača koje je uvelike pod teretom sve snažnijih inflatornih pritisaka. Navedeno ne iznenađuje budući da rast cijena predvode hrana i energija koji potpiruju rastuća inflatorna očeki­vanja. Iako je Vlada donijela niz mjera za ublažavanje utjecaja rasta cijena na kućanstva, poduzetnike i socijalno ugrožene skupine vrhunac inflacije još uvijek je pred nama. Stoga ispunjenje inflacijskog kriterija iz Maastrichta čini se poprilič­nim izazovnim, ali ne i neostvarivim. Štoviše, i dalje smatramo da će Hrvatska 1.1. 2023. postati 20 članica euro područja.

U ozračju visoke razine neizvjesnosti zbog rata u Ukrajini i posljedičnih poremeća­ja koji se osobito ogledaju u jačanju inflatornih pritisaka i već ionako prisutnih uskih grla u lancima opskrbe smanjili smo prognozu rasta gospodarstva za cijelu 2022. na 3,5%, a i zamjetno povećali prognozu inflacije. Rizici da gospodarski rast bude niži ostaju izraženi. Naime, iako je izravna izloženost Rusiji i Ukrajini prilično niska, neizravni nepovoljni učinci rata, sankcija i kontra sankcija su neizbježni prvenstve­no kroz značajno više cijene, vanjsko trgovinski kanal te kroz pogoršanje pokaza­telja optimizma. Sve veća nepredvidivost budućih kretanja u potražnji za robama i uslugama, kao i cijenama repromaterijala, umanjila je sklonost proizvođača prema investicijama. Ipak izdašnost i raspoloživost europskih sredstava zadržava naša očekivanja glede ovogodišnjih ukupnih investicija na razmjerno visokim razinama. Tijekom 2022. nastavit će se rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti, a još uvijek ostajemo pozitivni spram ovogodišnje turističke sezone.

Visoka energetska ovisnost Europe o Rusiji, ali i značaj nekih poljoprivrednih kul­tura i sirovina koje se uvoze s ukrajinskog i ruskog tržišta prijetnja su za nastavak rasta u Europi. Štoviše ne isključujemo “industrijsku recesiju” na prijelazu iz ove u slijedeću godinu. Unatoč tome sasvim je izgledno i stezanje monetarne politike Europske središnje banke, ne samo kroz smanjenje otkupa vrijednosnica već i kroz podizanje referentnih kamatnih stopa. Ukratko iz područja negativnih kamatnih stopa i kod najkraćih dospijeća trebali bi izići već do kraja 2022. godine. Ame­rički Fed već je započeo s ciklusom podizanja kamatnih stopa jasno naglasivši da je usmjeren na obuzdavanje rastućih inflatornih pritisaka.

Na financijskim tržištima povećana je averzija investitora prema ulaganjima u ri­zičnije klase imovine, a prinosi na izdanja državnog duga značajno su se pove­ćali. Smatramo da su u vrijednost financijskih instrumenata već visoko ukalkulirana očekivanja o zaokretu monetarne politike središnjih banaka. Međutim ne isključu­jemo zadržavanje volatilnosti na tržištima uslijed nastavka obaranja povijesno vi­sokih stopa inflacije, a koje bi prema empirijskim istraživanjima trebale imati jasan učinak prigušivanja izvedbe na globalnim dioničkim tržištima i daljnji rast prinosa. Pritom bi zabrinutost zbog scenarija stagflacije trebala i dalje predstavljati uteg za izvedbu europskih dioničkih tržišta. Stoga očekujemo bolju izvedbu američkog dioničkog tržišta u nadolazećem razdoblju.

Izvor: rba.hr

Natrag