Polise dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja postale su sve važnije u vreme pandemije i globalne zdravstvene krize. Na kraju prošle godine, prema preliminarnim podacima Privredne komore Srbije, ova vrsta osiguranja ostvarila je najveći rast premije od 30 odsto, zatim osiguranje opšte odgovornosti više od 20 odsto i kasko osiguranje više od 15 odsto. I u prvom kvartalu ove godine dobrovoljno zdravstveno osiguranje značajno je poraslo
U prošlogodišnjem „paketu” osiguranja u kom su „upakovane” sve vrste polisa kao i prethodnih godina trećinu zauzima osiguranje od autoodgovornosti, zatim životna i imovinska osiguranja (oko petine) i ostala sa manjim udelom. Ukupna premija na nivou sektora kontinuirano raste i prema preliminarnim podacima Privredne komore Srbije iznosila je više od 910 miliona evra, što je oko osam odsto. Napokon, iznos ukupne premije približava se milijardi evra, što je nedosanjana brojka za domaće osiguravajuće tržište.
Zdravlje na prvom mestu
Na kraju prošle godine i takođe u prvom kvartalu ove godine, prema podacima Privredne komore Srbije (PKS), primetan je priličan rast dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Na kraju prošle godine ova vrsta osiguranja ostvarila je najveći rast premije od 30 odsto, zatim osiguranje opšte odgovornosti više od 20 odsto i kasko osiguranje više od 15 odsto.
U prvom kvartalu ove godine primetan je dinamičan rast dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, osiguranja useva i plodova, opšte odgovornosti i kaska, prema podacima Privredne komore Srbije
Poslednjih godina se često govorilo o potencijalu ovih polisa i njihovom nedovoljnom udelu u ukupnoj premiji i jedan od najvećih problema daljem rastu dobrovoljnog zdravstvenog je teška ekonomska situacija u zemlji i nizak životni standard građana. Najčešće ovu vrstu polisa uplaćuju poslodavci za svoje zaposlene. Imajući u vidu globalnu zdravstvenu krizu koju je izazvao korona virus briga o zdravlju je postala najvažnija i zato se može očekivati i ubuduće rast ovih polisa. Sa početkom pandemije dobrovoljno zdravstveno osiguranje postalo je sve važnije. Kompanije i poslodavci treba da se ponašaju društveno odgovorno, pre svega, pokazujući brigu o zdravlju svojih zaposlenih.
Najveći udeo u strukturi sveukupne premije standardno imaju neživotna osiguranja oko 77 odsto, dok učešće životnih osiguranja iznosi oko 20 odsto.
Premija nastavlja rast i ove godine
Prema poslednjim podacima Privredne komore Srbije u prvom kvartalu ove godine ostvareno je 26,5 milijardi dinara sopstvene premije osiguranja, što je rast od 2,1 milijardu dinara ili 8,5 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, prema analizi Udruženja finansijskih institucija Privredne komore Srbije, objavljeno je na sajtu Komore.
Rast je ostvaren, kako je objavila Komora, u vrednosti od 1,5 milijardi u neživotu i 600 miliona dinara u životnom osiguranju. Njihova analiza je pokazala da se primećuje „dinamičan rast dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, osiguranja useva i plodova, opšte odgovornosti i kaska”. Takođe, napominje se da posebno ohrabruje dvocifreni rast premije životnih osiguranja.
„Najintenzivniji rast beleži se pod vrstom „ostala osiguranja imovine” i to najviše u osiguranju objekata u izgradnji, pokazuju podaci Privredne komore.
I na kraju prvog kvartala najveći udeo, prema podacima Komore, i dalje drži premija osiguranja od autoodgovornosti, sa oko 7,2 milijarde dinara, što je oko 35 odsto ukupne premije neživotnih osiguranja ostvarenih u prvom kvartalu ove godine.
Do kraja godine ukupna premija od milijardu evra ne deluje tako nedostižno. I prema proceni stručnjaka, bilo bi moguće da se ostvari pod uslovom da se nastavi tempo rasta u proseku od oko devet odsto (o čemu je već pisao Branko Pavlović, predsednik Udruženja aktuara Srbije).
Olivera Bojić