ESG standardi potiču tvrtke da razviju odgovorniji sustav upravljanja što između ostalog uključuje praćenje promjena kamatnih stopa, ugovaranje fiksnih kamatnih stopa, sprječavanje financijskih gubitaka, a što je usko vezano uz održavanje optimalnih iznosa sredstava na računima i korištenje odgovarajućih izvora financiranja iz raspoloživih kreditnih linija i sl. Tvrtke koje imaju dobro razvijen ESG okvir često su financijski stabilnije i ostvaruju veću dobit od tvrtki koje se ne razvijaju u skladu s ESG standardima
HUP Regionalni ured Osijek u okviru svojeg PUMA programa organizirao je seminar na temu „Integriranje ciljeva zaštite okoliša u održivo poslovanje”, a na kojem su doc. dr. sc. Anita Galir Balkić i izv. prof. dr. sc. Tanja Žuna Pfeiffer bile ključne govornice. Na seminaru se razgovaralo o Sustainable Development Goals, SDG te odgovornom okolišnom, društvenom i korporativnom upravljanju (ESG) koje je usko vezano uz smanjenje onečišćenja ekosustava i klimatskih promjena te očuvanje energenata. O ESG-u kao galopirajućem trendu u financijskoj industriji razgovaramo s izv. prof. dr. sc. Tanjom Žunom Pfeiffer, pročelnicom Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Naša je sugovornica doktorirala 2012. na Sveučilišnom poslijediplomskom interdisciplinarnom doktorskom studiju „Zaštita prirode i okoliša”. U koautorstvu je objavila 30 znanstvenih radova i više od 70 kongresnih priopćenja. Također je koautor jednog udžbenika, četiri priručnika, jedne uredničke knjige i šest poglavlja u knjigama. Od 2014. godine aktivno sudjeluje u projektima popularizacije znanosti s ciljem približavanja biologije široj javnosti te motiviranju mladih ljudi za istraživanje.
Koji su glavni naglasci sa seminara održanog u Osijeku?
S obzirom na sve izraženije klimatske promjene i izazove s kojima se susrećemo u društvu, poslovanje u skladu s ciljevima održivog razvoja sve više dobiva na važnosti. Društveno odgovorno poslovanje uključuje i zaštitu okoliša odnosno prirodnog okruženja svih živih bića uključivo i čovjeka, a koje omogućuje njihov opstanak i razvoj: zrak, vode, tlo, zemljinu kamenu koru, energiju, materijalna dobra i kulturnu baštinu. Kako bismo bili što uspješniji u očuvanju naše životne sredine Nacionalna razvojna strategija usmjerena je između ostalog na zelenu tranziciju koja se ostvaruje prelaskom na korištenje čiste energije, poticanjem zelenih i plavih ulaganja, dekarbonizacijom zgrada, razvojem kružnog gospodarstva, jačanjem samodostatnosti u proizvodnji hrane, razvojem biogospodarstva te očuvanjem i obnovom ekosustava i bioraznolikosti. Također se iz EU fondova za poduzetništvo izdvajaju velika sredstva za pronalaženje novih zelenih poslovnih rješenja za što je nužno povezivanje sa znanstvenom i istraživačkom zajednicom. Brojne tvrtke diljem svijeta prepoznale su važnost i mogućnosti koji proizlaze iz odgovornog društvenog poslovanja te su se opredijelile poslovati u skladu s načelima održivog razvoja. Zbog navedenog, održana radionica je bila usmjerena na edukaciju o osnovama održivog poslovanja, usvajanje „zelenih” kompetencija važnih za unaprjeđenje okolišnog upravljanja (u skladu s obveznom prilagodbom europskom zakonodavstvu) i mogućnosti unaprjeđenja poslovanja u svrhu povećanja ESG rezultata. Na radionicu se prijavilo oko dvadesetak tvrtki što je jako dobar pokazatelj da su naše tvrtke svjesne činjenice da problemi zaštite okoliša poprimaju globalne razmjere te da i sami svojim poslovanjem mogu pridonijeti njegovu očuvanju bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe. Sudionici su aktivno sudjelovali u radionici, iznosili poteškoće s kojima se susreću, razmjenjivali iskustva što ukazuje na važnost i nužnost daljnje edukacije sudionika.
O klimatskim kriterijima održivosti (ESG) jako se puno govori u posljednje vrijeme. Na koje se sve načine mogu implementirati u Hrvatskoj?
Danas su klimatske promjene sve izraženije i očituju se u višim temperaturama, gubitku bioraznolikosti, pojavi šumskih požara, smanjenim prinosima usjeva i sl., a značajno utječu i na zdravlje ljudi. Zbog toga je ostvarivanje tzv. okolišnih ciljeva (eng. environmental) od posebne važnosti jer obuhvaćaju ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, održivu uporabu i zaštitu vodnih i morskih resursa, kružno gospodarstvo, sprječavanje i kontrolu onečišćenja, zaštitu i obnovu bioraznolikosti i ekosustava. Još je Pariškim sporazumom definirano smanjenje emisija CO2 i prelazak na niskougljično održivo gospodarstvo, dok se kasnije donesenim Europskim zelenim planom definira nulta stopa emisije i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Također se do 2050. godine planira postizanje kružnog gospodarstva, stvaranje održivog prehrambenog sustava te zaštita bioraznolikosti i oprašivača. Sve navedeno već se postupno implementira i u Hrvatskoj – ulažu se dodatni napori kako bi se povećao udio energije iz obnovljivih izvora, kontinuirano se radi na poboljšanju gospodarenja otpadom, posebice odvojenom prikupljanju otpada, pojačavaju se napori u području zaštite od poplava, ulažu se sredstva u upravljanje područjima mreže Natura 2000, zaštitu vrsta i obnovu staništa, i sl., ali potrebne su daljnje inicijative, aktivna suradnja znanstvene zajednice i gospodarstva kako bi se željeni postavljeni ciljevi ostvarili.
Što ESG izvještavanje podrazumijeva i zašto se smatra jednim od ključnih sredstava za donošenje ispravnih financijskih odluka za kompanije?
EU uspostavlja regulatorni okvir ESG standarda izvještavanja i to Direktivom u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa (NFRD) kojom se propisuju obveze objave ESG relevantnih informacija za subjekte od javnog interesa, Uredbom o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SFDR) kojom se standardiziraju ESG procesi za sudionike na financijskim tržištima i financijske savjetnike i Uredbom o taksonomiji kojom se određuju definicije gospodarskih djelatnosti koje se smatraju okolišno održivima.
Djelovanje u skladu s ESG standardima ne privlači samo ulagače, već pridonosi i ugledu tvrtke u široj javnosti te privlačenju zaposlenika
ESG izvještaj predstavlja dio nefinancijskog izvještaja, a sadrži ESG relevantne informacije odnosno podatke o pokazateljima koji se mogu uzeti u obzir prilikom procjene utjecaja tvrtke na parametre održivog razvoja. Transparentno izvještavanje tvrtkama omogućuje lakše uspostavljanje poslovnih odnosa s dobavljačima i poslovnim partnerima, otvaranje prema novim poslovnim prilikama i ulaganjima, veću konkurentnost, a time i bolje pozicioniranje na tržištu (stjecanje ESG rejtinga).
Na koji način ESG izvještaji utječu na kreditnu sposobnost, kamatne stope, atraktivnost poduzeća za ulagače i mogućnost povlačenja sredstava iz EU?
Postizanje ciljeva održivog razvoja je u globalnom fokusu te je za uspostavljanje i jačanje poslovne suradnje, privlačenje ulagača i povlačenje raspoloživih sredstava ESG transparentnost izuzetno važna. ESG standardi potiču tvrtke da razviju odgovorniji sustav upravljanja što između ostalog uključuje praćenje promjena kamatnih stopa, ugovaranje fiksnih kamatnih stopa, sprječavanje financijskih gubitaka, a što je usko vezano uz održavanje optimalnih iznosa sredstava na računima i korištenje odgovarajućih izvora financiranja iz raspoloživih kreditnih linija i sl. Tvrtke koje imaju dobro razvijen ESG okvir često su financijski stabilnije i ostvaruju veću dobit od tvrtki koje se ne razvijaju u skladu s ESG standardima. Odgovorno poslovanje osigurava konkurentnost na sve zahtjevnijem i promjenjivom tržištu, a uz to privlači ulagače koji pak potiču tvrtke s dobrim ESG pokazateljima da više ulažu u ESG relevantne djelatnosti, stvaraju više radnih mjesta i ublažavaju ekološku i društvenu štetu u poslovanju. Banke preusmjeravaju kapital prema održivim projektima i investicijama čiji je cilj smanjenje ugljičnih emisija, ublažavanje klimatskih promjena, smanjenje nastanka otpada, očuvanje prirodnih dobara i biološke raznolikosti. Također daju prednost projektima i klijentima koji poslovanje temelje na transparentnosti i etičnosti, kvaliteti upravljanja, poštivanju ljudskih prava, te doprinose učinkovitom i održivom gospodarstvu. Prema tome, ESG izvještaji su dobri pokazatelji ekonomskih, okolišnih i društvenih aktivnosti koje pojedina tvrtka provodi s ciljem održivog poslovanja i kao takvi mogu značajno pridonijeti jačanju poslovne suradnje i općenito napretku tvrtke.
Kakva je uloga ESG-a u privlačenju zaposlenika?
Djelovanje u skladu s ESG standardima ne privlači samo ulagače, već pridonosi i ugledu tvrtke u široj javnosti te privlačenju zaposlenika. Mlađe generacije koje su značajan dio radne snage prepoznaju važnost održivog poslovanja i traže poslove u tvrtkama čije je djelovanje društveno odgovorno te takve tvrtke mogu biti vrlo zanimljive visoko kvalitetnim i motiviranim zaposlenicima.
Kako pokrenuti tvrtku u smjeru održivog i društveno odgovornog poslovanja i zelene tranzicije?
Uvođenje ESG načela u poslovanje pokrenut će tvrtku u smjeru održivog i društveno odgovornog poslovanja. Međutim za pokretanje ovakvog poslovanja nužna su određena financijska sredstva koja je moguće osigurati od multilateralnih razvojnih banaka (EBRD, EIB, Svjetska banka i dr.), ali i od strane različitih regionalnih i nacionalnih financijskih razvojnih institucija. Primjerice, Modernizacijski ili Inovacijski fond osigurava potporu za modernizaciju energetskog sektora, odnosno inovativne niskougljične tehnologije. Međutim, osim poznavanja mogućnosti i proceduralnih zahtjeva potrebno je osigurati i dovoljan kapacitet za povlačenje dostupnih sredstva. Za pokretanje tvrtke u smjeru održivog i društveno odgovornog poslovanja jednako je važna i kontinuirana edukacija svih zaposlenika o održivosti, načinu poslovanja tvrtke te poticanje zaposlenika na aktivno sudjelovanje u inicijativama koje promiču održive ideje.
Koja je točno uloga ESG-a u suočavanju s globalnim izazovima kao što su klimatske promjene i nejednakost?
Tvrtke koje implementiraju ESG standarde koriste ekološki prihvatljive građevinske metode, energetski učinkovite tehnologije, reguliraju potrošnju vode, smanjuju nastanak i osiguravaju ponovnu uporabu otpada, poštuju ekološke regulative kako bi zaštitile staništa i bioraznolikost. Društveni standardi usmjereni su na upravljanje odnosima sa zaposlenicima, dobavljačima, kupcima i okolnom zajednicom i također su izuzetno važni jer izazovi s kojima se susrećemo produbljuju postojeće rasne, rodne, međugeneracijske i druge oblike nejednakosti što nepovoljno utječe na gospodarski rast, a zbog nezadovoljstva zaposlenika može se i negativno odraziti na poslovanje same tvrtke. Poštivanje društvenih standarda osigurava jednake uvjete za sve zaposlenike kroz održavanje visokih standarda sigurnosti, ulaganje u dodatno obrazovanje zaposlenika, kao i jačanje kulture raznolikosti. Dakle, primjena ESG standarda ima izuzetno važnu ulogu u suočavanju s globalnim izazovima.
Na koje načine ESG može potaknuti dugoročno stvaranje vrijednosti za ulagače?
Ulagači su sve svjesniji važnosti održivog i društveno odgovornog poslovanja koje omogućuje tvrtkama da stvore i osiguraju dugoročnu vrijednost za sebe i društvo. Stoga ulagači sve više podupiru one tvrtke koje u svoje poslovanje imaju ugrađene ESG standarde, a samim tim i razvijeniji i odgovorniji sustav upravljanja, veću financijsku stabilnost i dobit, te veću konkurentnost na tržištu. Također sve više usmjeravaju kapital na projekte čiji je cilj smanjenje ugljičnih emisija, ublažavanje klimatskih promjena, smanjenje nastanka otpada, očuvanje prirodnih dobara i biološke raznolikosti te na taj način utječu na poslovanje tvrtki u smjeru održivosti. Prema tome, uvođenje ESG standarda osigurava dugoročno stvaranje vrijednosti i za tvrtku i za ulagače.
Vrijedi li ESG kriteriji podjednako za sve tvrtke?
Do sada su ESG standarde uglavnom uvodile u svoje poslovanje velike tvrtke. Međutim kako je u EU održivo poslovanje regulirano, odnosno jasno su definirani standardi za izvješćivanje o okolišnim, socijalnim i upravljačkim čimbenicima u budućnosti će ESG standarde morati uvesti sve tvrtke kako bi mogle poslovati.
Tvrtke koje implementiraju ESG standarde koriste ekološki prihvatljive građevinske metode, energetski učinkovite tehnologije, reguliraju potrošnju vode, smanjuju nastanak i osiguravaju ponovnu uporabu otpada, poštuju ekološke regulative kako bi zaštitile staništa i bioraznolikost
U 2021. EK je objavila planove za smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55 posto u odnosu na razine iz 1990. do 2030. godine, s ciljem dostizanja neto nule do 2050. O čemu sve ovisi uspješna provedba EU Zelenog klimatskog plana?
Brojne su koristi Zelenog plana za sve sektore pa tako i za građane. Njima će osigurati čišći okoliš što podrazumijeva čišći zrak, vodu i tlo, osigurat će zaštitu staništa i biološke raznolikosti te zdraviju hranu. Uspješna provedba Zelenog plana pridonijet će i obnovi zgrada, učinkovitijem prijevozu, manjim računima za energiju i sl., te otvaranje novih radnih mjesta, a sve navedeno građanima će omogućiti bolju kvalitetu življenja. Hoće li provedba Zelenog plana biti uspješna u velikoj mjeri ovisi o financijskim ulaganjima, inovacijama i održivim rješenjima. Nedovoljne investicije i nepovezivanje gospodarstva s istraživačkim sektorom svakako mogu otežati njegovu realizaciju.
Koliko je Zeleni plan ostvariv u svjetlu trenutne geopolitičke situacije?
Nestabilna geopolitička situacija nije zaustavila provedbu Zelenog plana već je i pridonijela ubrzanju zelene tranzicije. Zbog ovisnosti o ruskim energentima EU je napravila veliki zaokret u energetici i donijela REPowerEU plan. Primjenom navedenog plana osigurani su novi izvori energenata, a smanjene su i emisije CO2. Iako su za realizaciju Zelenog plana potrebna daljnja ulaganja i aktivna suradnja različitih dionika prevladava mišljenje da je u svjetlu trenutne geopolitičke situacije Zeleni plan ipak ostvariv.
Prijedlozi iz tog plana, koji uključuju nove dobrovoljne standarde za zelene obveznice, imaju za cilj povećati otpornost gospodarstva i financijskog sustava na rizike održivosti.
Zelene obveznice predstavljaju jedan od glavnih instrumenata kojima se financiraju ekološki prihvatljivi i društveno odgovorni projekti. Izdavatelji obveznica moći će dokazati da financiraju zelene projekte usklađene s taksonomijom EU-a, dok će ulagači moći lakše procijeniti, usporediti i pouzdati se u održivost svojih ulaganja. Na ovaj se način smanjuju rizici koje donosi manipulativni zeleni marketing na tržištu obveznica.
Zaustavljanje emisija ugljičnog dioksida jedini je način da izbjegnemo katastrofalne klimatske promjene. U kojoj se mjeri Hrvatska trenutno može osloniti na obnovljive izvore energije?
Prema energetskoj bilanci Hrvatska je i dalje ovisna o uvozu nafte i naftnih derivata, plina i električne energije. Međutim, poduzimaju se značajni napori kako bi se postigao znatno veći udio proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, veća energetska učinkovitost i smanjenje emisije stakleničkih plinova. Velika se sredstva izdvajaju za projekte koji uključuju korištenje Sunčeve energije, energije vjetra, energije biomase, energije iz malih hidroelektrana. Promjene su nužne i uvode se u svim sektorima gospodarstva – energetici, prometu, industriji, zgradarstvu, gospodarenju otpadom, poljoprivredi, turizmu i uslugama. U sektoru zgradarstva su učinjeni pomaci u smjeru obnove i izgradnji zgrada gotovo nulte energije, dok se u gospodarenju otpadom kontinuirano radi na sprječavanju nastajanja i smanjivanju količine krutog komunalnog otpada i recikliranju, a intenzivno je i pošumljavanje. Ne bih generalizirala i rekla da određeni sektor nije spreman na tranziciju jer iz prakse je vidljivo da je većina tvrtki svjesna nužnosti za sudjelovanjem u ovoj problematici no u kojoj mjeri uistinu i sudjeluju uvelike ovisi o angažmanu i edukaciji zaposlenika u osmišljavanju i provedbi nužnih aktivnosti te neizostavno politici tvrtke. Koliko brzo ćemo provesti tranziciju uvelike ovisi i o dostupnim financijskim sredstvima.
Koje su najizglednije ranjivosti koje prijete EU a povezane su s klimatskim rizikom?
Klimatski rizik obuhvaća fizičke rizike koji su usko vezani za sve češće ekstremne vremenske događaje kao što su suše, poplave, jaka nevremena i sl., ali obuhvaća i dugotrajnije promjene kao što su porast temperature i razine mora, gubitak bioraznolikosti, prenamjene zemljišta, uništavanje staništa. Promjene klime i s njima povezani rizici različiti su u pojedinim dijelovima svijeta pa tako i Europe. U pojedinim dijelovima Europe izraženiji su utjecaji toplinskih valova, a u drugima poplavljivanja priobalnih područja i riječnih poplava. Ovakvi rizici dovode do imovinskih gubitaka i smanjene produktivnosti. Tako npr. suše, šumski požari i poplave mogu uništiti usjeve, dok nizak vodostaj može negativno utjecati na prometne sustave. Međutim, klimatski rizici obuhvaćaju i tzv. prijelazne rizike koji proizlaze iz prijelaza prema niskougljičnom i okolišno održivijem gospodarstvu. Prijelazni rizici proistječu iz prebrze provedbe novih propisa za koje pojedine tvrtke nisu u potpunosti spremne što može dovesti do njihova zatvaranja ili financijskih gubitaka povezanih s tehnološkim napretkom ili promjenama u zahtjevima tržišta. Rizici su vrlo različiti stoga je nužno poticati šire promjene i podizati svijest i znanje o klimatskim rizicima.
U travnju 2021. Europska komisija (EK) objavila je niz prijedloga kojima je cilj potaknuti ulaganja u održiva poduzeća. Prijedlozi uključuju novu Direktivu o izvješćivanju o korporativnoj održivosti koja bi zahtijevala od tvrtki čije su vrijednosnice javno kotirane na tržištima reguliranim EU-om da otkriju informacije o održivosti u svom poslovanju. Što nalaže Direktiva?
Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti zahtijeva od tvrtki transparentno objavljivanje informacija o učincima provedenih aktivnosti na okoliš i društvo, ali i kako vanjski čimbenici (npr. klimatske promjene) utječu na aktivnosti tvrtke. Tvrtke će također objavljivati informacije o poslovnoj etici, korporativnoj kulturi i kvaliteti odnosa s poslovnim partnerima. Direktiva ima za cilj potaknuti tvrtke da bolje upravljaju rizicima koji utječu na okoliš, društvo i upravljanje, te tako postanu društveno odgovornije i dugoročno postignu bolju održivost. Nadalje, pristup pouzdanim, relevantnim i usporedivim informacijama o okolišnim, društvenim i upravljačkim ciljevima i aktivnostima tvrtke važan je ulagačima, kreatorima politika i drugim dionicima te će potaknuti ulaganja i usmjeravanje kapitala kako bi se postigla zelena tranzicija. Regulativa bi trebala pridonijeti uspješnijoj i bržoj tranziciji, ali je vrlo složena, potrebne informacije su vrlo opsežne, stoga je važno da se zaposlenici tvrtki na vrijeme educiraju i da tvrtke što prije započnu s prilagodbom i pripremom na novu regulativu.
U korak s trendom ESG standardizacije u svijetu, HGK je izradila hrvatski ESG rating koji ima za cilj stvoriti poticajno okruženje za unaprjeđenje održivih praksi i standarda u hrvatskom gospodarstvu. Koliko hrvatsko gospodarstvo pridaje pažnje ESG kriterijima?
Na razini Hrvatske velike tvrtke svakako prednjače u implementaciji ESG-a u usporedbi s malim i srednjim poduzećima gdje nedostatak ljudi, stručnosti i financijskih sredstava onemogućuje veći angažman. Ipak, primjećuje se sve veći interes za unaprjeđenje poslovanja u skladu s ESG standardima i težnja ka održivom poslovanju u svim sferama.
Razgovarala: Nataša Gajski Kovačić
