Nakon pada od 7,2 milijarde kuna do travnja, u fondove se od srpnja do kraja godine vratilo 1,7 milijardi kuna imovine
Otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom (UCITS) u Hrvatskoj završili su 2020. godinu s neto ukupnom imovinom od 18,2 milijarde kuna, što je za 19,3% odnosno 4,4 milijarde manje nego na kraju 2019. godine.
Prema iznosu navedene imovine UCITS fondovi tako su se vratili razinama iz 2018. godine.
Nakon iznimno uspješne 2019. godine, u kojoj je kod UCITS fondova broj ulagatelja bio veći za 4,1%, ukupna neto imovina rasla za 18,1%, a kod više dioničkih i mješovitih fondova ostvaren i veći dvoznamenkasti rast prinosa, u 2020. došlo je do konkretnijeg preokreta, a fondovi su kroz cijelu prošlu godinu imali četiri različita razdoblja promjena:
1. Početak 2020. do 20. veljače – obilježio ga je nastavak pozitivnog trenda iz 2019. s daljnjim rastom neto imovine i prinosa.
2. Od kraja veljače do kraja travnja 2020. – prvi val koronavirusa prouzročio je zbog negativnog utjecaja naglog otkupa udjela ulagatelja na financijsko tržište i oštar pad vrijednosti imovine fondova od 31,2%, tj. od ukupno 7,2 milijarde kuna. U ožujku je došlo i do naglog pada prosječnog prinosa od 6,9%, međutim u travnju je uslijedio blagi oporavak te je prosječni prinos u tom mjesecu iznosio 2,8%. Na inicijativu regulatora tada je osnovan i Fond za stabilnost za otkup obveznica ili drugih instrumenata tržišta za koje jamči Republika Hrvatska, a kako bi se, između ostalog, osigurala i dodatna likvidnost fondova u slučaju novih većih isplata prema ulagateljima.
3. Tijekom svibnja i lipnja 2020. – uslijedilo je razdoblje usporavanja otkupa udjela i vrijeme u kojem su ulagatelji „iščekivali“ daljnji razvoj situacije na financijskom tržištu.
4. Od srpnja do prosinca 2020. – započinje postupan rast novih uplata, vraćanje manjeg dijela građana u fondove te osnivanja novih UCITS fondova. U tom se razdoblju uslijed novih kupnji udjela kao i povoljnijeg utjecaja tržišta neto imovina „oporavila“ za 1,7 milijardi kuna, i to najviše u prosincu. Drugi val jačanja virusa i djelomično zatvaranje tržišta tako se nisu kao u prvom valu negativno odrazili na raspoloženje ulagatelja.
U prvim danima 2021. Hanfa bilježi nastavak pozitivnog trenda s kraja prošle godine, no sa širom primjenom cjepiva i očekivanjem globalnog gospodarskog oporavka tek predstoji vidjeti hoće li u Hrvatskoj u ovoj godini doći do većeg povratka interesa građana za ovu vrstu ulaganja kakva je bila primjetna u godini prije pojave koronavirusa ili će se povjerenje građana koji su dosada dominirali u strukturi ulagatelja u ove fondove postupno vraćati, kao što je to bio slučaj i nakon svjetske financijske krize 2008 godine. Novost je i da zbog primjene europske legislative i stanja na novčanom tržištu u Hrvatskoj više nema nijednog novčanog otvorenog investicijskog fonda.
Prema vrijednosti udjela u UCITS investicijske fondove i dalje značajno više ulažu građani kojima pripada 11 milijardi ukupne neto imovine, dok više od 6 milijardi drže institucionalni ulagatelji i poduzeća. Broj udjela u vlasništvu građana niži je u 2020. za više od 10%.
Prosječni neponderirani godišnji prinos obvezničkih UCITS fondova u plusu
Neizvjesna 2020. godina ostavila je značajnog traga na godišnjim prinosima na udjele u UCITS fondovima, koji su u 2020. godini ostvarili blago negativne prosječne prinose od -0,1%, što je za 9 postotnih bodova niže u odnosu na iznimno uspješnu 2019. godinu. Pri tome je pozitivne godišnje prinose ostvarilo 69, a negativne prinose 27 UCITS fonda.
Obveznički investicijski fondovi, kojih trenutno u Hrvatskoj ima 40 i zajedno drže više od tri četvrtine ukupne neto imovine (77% ili 14,2 milijarde kuna), ostvarili su u prosjeku pozitivan godišnji prinos od 0,79% s rasponom pojedinačnih prinosa od -3,59% do +5,12%. Riječ je o fondovima koji ulažu pretežno u obveznice, a zatim u depozite te instrumente tržišta novca s područja Republike Hrvatske te ostalih država EU-a i OECD-a.
Ostali fondovi
Prosječni godišnji prinos od +0,71% vidljiv je zbirno i kod „ostalih“ fondova koji ulažu u likvidnu imovinu nešto nižih rizika (depozite banaka, instrumente novčanih tržišta i kratkoročne dužničke vrijednosnice), a u ukupnoj neto imovini svih UCITS fondova zauzimaju 7,5% (1,3 milijarde kuna). U Hrvatskoj je trenutno aktivnih 26 takvih fondova, a njihovi pojedinačni prinosi kretali su se u 2020. u širokom rasponu od -16,95% do 8,11%.
Mješoviti investicijski fondovi, koji u pravilu ulažu u više klasa imovine različitih rizika i drže 952 milijuna kuna (5,4%) neto imovine, ostvarili su prosječni godišnji prinos od 0,76% (u rasponu od -6,9% do 6,03%).
Nekoliko napajajućih UCITS fondova, koji ulažu u isključivo u imovinu drugih fondova, bilježe šest puta veći rast imovine nego u 2019., ali ne kao rezultat organskog rasta, već uslijed pripajanja većeg fonda druge kategorije, a godišnji prinosi u 2020. kretali su se između -3,07% i +2,64%.
Negativne prinose očekivano su najviše ostvarili dionički investicijski fondovi, koji drže 9,4% (1,7 milijardi kuna) ukupne neto imovine. Ti su fondovi primarno usmjereni na ulaganje u dionice i druge rizičnije financijske instrumente, a u prosjeku su godinu završili s negativnim godišnjim prosječnim prinosom od -2,32 % i s vrlo širokim rasponom godišnjih prinosa između trenutna 24 aktivna fonda (od -18,13% pa do čak +20,88%).
Iako u padu i dalje dominira ulaganje u obveznice
Različite vrste UCITS fondova ulažu u različite financijske instrumente, depozite i društva te se razlikuju prema strukturi ulaganja i razini rizika za ulagatelje. U 2020. godini nominalno je najvećih pad kod UCITS fondova zabilježen kod ulaganja u obveznice, i to od 4,3 milijarde kuna, kao i u instrumente tržišta novca – od 0,6 milijardi kuna, i to najvećim dijelom kod obvezničkih fondova. Među svim ulaganjima, u odnosu na 2019. godinu porasla su ulaganja u repo poslove te u investicijske fondove. U ukupnoj strukturi ulaganja rastu minimalno udjeli ulaganja u novac i dionice, ali i dalje se gotovo 65% ulaganja veže uz obveznice.
Prema ukupnoj imovini UCITS fondovi na kraju 2020. čine 8,7% sektora nebankarskih financijskih usluga, što je za 1,76 postotnih bodova manje u odnosu na kraj 2019., kada su činili 10,4% sektora financijskih usluga.
