U razdoblju smo velikih neizvjesnosti čiji kraj još ne vidimo na horizontu

Datum objave: 22.09.2022.

"Iduće godine očekujemo slabljenje gospodarskih izgleda uz rastuću ekonomsku neizvjesnost. Ulazimo u zonu nemirnog leta – očekujemo nižu stopa gospodarskog rasta u 2023. uz višu stopu inflacije što predstavlja veliki izazov kako za poduzetnike tako i za nositelje ekonomske politike. Povećavaju se inflacijski diferencijali, odnosno povećavaju se razlike unutar europodručja među zemljama s još uvijek umjerenom stopom inflacije i zemljama s visokom stopom inflacije, a povećavaju se i razlike prinosa na državne obveznice", rekla je danas zamjenica guvernera Sandra Švaljek na Liderovoj 14. konferenciji Dan velikih planova.

Istaknula je kako je Europska središnja banka i ranije nego što se planiralo počela povećavati svoje ključne kamatne stope uz nastojanje da svojim mjerama monetarne politike ne dovede do različitih troškova zaduživanja u zemljama europodručja. “Cilj monetarne politike je vraćanje stope inflacije u srednjem roku na ciljanu stopu inflacije od 2% i smanjenje rizika fragmentacije transmisijskog mehanizma monetarne politike”, naglasila je zamjenica guvernera.

“Što se tiče stope inflacije u Hrvatskoj također vidimo pogoršanje iz projekcije u projekciju, a HNB-ova prognoza prosječne godišnje stope inflacije za 2022. je nešto viša od 10%. U 2023. očekujemo ipak nižu inflaciju što bi trebalo uslijediti kao posljedica zaoštravanja monetarnih politika i ostalih mjera koje poduzimaju drugi nositelji ekonomskih politika. Rat u Ukrajini utječe na usporavanje rasta gospodarstava europodručja i dodatno povećava inflatorne pritiske. Stoga je moguć ulazak u takozvanu tehničku recesiju u nizu zemalja europodručja što bi smanjilo stopu gospodarskog rasta u 2023. na 0,9% i to u još relativno optimističnom scenariju, dakle ako se ne materijaliziraju brojni rizici “, ustvrdila je Sandra Švaljek, dodajući kako zahvaljujući turizmu, ali i razmjerno povoljnoj ekonomskoj situaciji u Hrvatskoj, očekuje stopu rasta u 2022. od oko 5,5 do 6%, a u 2023. oko 1,4%.

Mnoge neizvjesnosti su, napomenula je zamjenica guvernera, povezane sa stanjem na tržištu energenata – znamo da je Europa itekako ovisna o fosilnim gorivima i ruskom plinu i da se trenutno uspijeva okrenuti drugim dobavljačima, no 2023. je itekako pod upitnikom. “Ako bi došlo do potpunog prekida dotoka ruskog plina, to bi svakako imalo osjetan utjecaj na gospodarske performanse u europodručju i ostatku Europe. Rizik su i pogoršani uvjeti financiranja koji utječu na potrošnju, investicije i u konačnici na gospodarsku aktivnost, kao i cijene sirovina koje su trenutno u padu zbog pogoršanja gospodarskih izgleda. Znamo i da je tržište sirovina vrlo volatilno što može dovesti do naglih skokova cijena. Rizik za Hrvatsku u 2023. je i manji broj dolazaka turista”, objasnila je Švaljek.

Govoreći o očekivanjima za bankarski sustav u Hrvatskoj 2023., zamjenica guvernera je rekla kako će na njega utjecati usporavanje gospodarske aktivnosti koje bi moglo utjecati na povećanja udjela neprihodujućih kredita. Na banke će djelovati i opći rast kamatnih stopa što bi moglo povećati njihove kamatne prihode, ali će s druge strane na njih utjecati ulazak Hrvatske u europodručje zbog čega banke imaju određene jednokratne troškove, kao i one trajne poput gubitka dijela prihoda od mjenjačkih poslova. No, istodobno će za njih nestati valutno inducirani kreditni rizik, harmonizirat će se regulativa i monetarni instrumentarij te će se za banke smanjiti regulatorno opterećenje. Usprkos ovakvom okruženju, i povećanju Euribora, za sada još u hrvatskim bankama nismo vidjeli ugrađivanje povećanja kamatnih stopa u troškove zaduživanja za poduzetnike i građane, no to možemo očekivati u narednom razdoblju. Živimo u razdoblju velikih neizvjesnosti čiji kraj još ne vidimo na horizontu”, istaknula je zamjenica guvernera.

Natrag