;

Tržište nije spremno za liberalizaciju AO, ali pojedina društva jesu

Datum objave: 01.01.1970. Broj 6 | Godina 2013
[mr. sc. Ermin Čengić] 

Agencija za nadzor osiguranja Fede­racije BiH ima regulatornu i nad­zornu funkciju nad poslovanjem društava za osiguranje, te posrednika u osiguranju, kao supervizorska institucija u industriji osiguranja za područje entite­ta Federacije Bosne i Hercegovine. 

Agencija je samostalna i neovisna neprofitna institucija, koja za svoj rad odgovara Vladi Federacije BiH. Njeni osnovni zadaci su, među ostalim, izdavanje odobrenja za rad društvi­ma za osiguranje i posrednicima u osigu­ranju (zastupnici i brokeri u osiguranju) te davanje mišljenja na akte društava za osiguranje, koja su po Zakonu obavezna donijeti, poput uslova osiguranja, tarifa premija, pravilnika o utvrđivanju prije­nosnih premija i rezerviranih šteta… Već treću godinu na čelu Agencije za nadzor osiguranja Federacije BiH nalazi se Ivan Brkić koji u razgovoru za Svijet osigura­nja govori o stanju na tržištu, problemima u radu, suradnji i relacijama s društvima i drugim učesnicima na tržištu, te najavljenim izmjenama zakonskih i podzakonskih akata na području Federacije Bosne i Hercegovine.
 
Stanje na tržištu životnih osiguranja je zadovoljavajuće i ima mogućnosti daljnjeg razvoja. Međutim, kod neživotnog osiguranja i dalje su prisutne iste "bolesti"
Gospodine Brkić, na području BiH u 2012. godini ostvareno je nešto više 505 miliona KM premijskog prihoda, od čega je 365,4 miliona KM ostvareno kod društava s područja Federacije BiH. Možete li nam prokomentirati ostvarene pokazatelje za proteklu godinu?
Društva iz Federacije i podružnice dru­štava sa sjedištem u RS su na područ­ju Federacije iskazala premiju u iznosu od 351,9 miliona KM i to je posmatrajući ukupnu premiju u odnosu na 2011. godinu porast za 1,75 posto. Na tržištu je i dalje najzastupljenija vrsta osiguranja osiguranje od odgovornosti za motorna vozila sa preko 50 posto učešća u uku­pnoj premiji neživotnih osiguranja (premija je veća za 4 posto u odnosu na 2011. godinu ).
U skupini životnih osiguranja nastav­lja se značajniji rast od sedam posto. Navedeno se u svakom smislu može ocijeniti kao pozitivno i pored složene ekonomske situacije. Naravno, ovo su statistički pokazatelji i bit će važ­no sagledati i financijske pokazatelje čija je analiza u tijeku.
 
Kako biste ocijenili trenutnu situa­ciju na tržištu osiguranja u BiH, odno­sno na dijelu tržišta kojeg nadzire vaša Agencija, posebno u pogledu poštova­nja zakonskih i podzakonskih akata?
Stanje na tržištu osiguranja, kada je riječ životnom osiguranju, je zadovolja­vajuće i ima mogućnosti daljnjeg razvoja. Međutim, što se tiče neživotnog osigura­nja i dalje su prisutne iste "bolesti" kao i u prethodnom periodu, posebno kada govorimo o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila (prevelike provizije, nepoštivanje sustava bonus-malus, nelo­jalna konkurencija koja je naročito izra­žena kod postupaka javnih nabavki). I dalje postoji potreba da društva usmjere svoje aktivnosti na dobrovoljna osigura­nja u odnosu na obvezna osiguranja koja su dominantna.
 
Što su s aspekta Agencije za nadzor najveći problemi sa kojima se susreće­te u svom djelovanju?
Agencija za nadzor je pokušala kroz izmjene podzakonske regulative riješiti probleme koje ima u radu iz razloga nedo­voljne preciznosti, odnosno nepotpuno­sti pojedinih odredbi zakonske regulati­ve. Problem pojedinih društava je u tome što "zaborave" da sredstva društva, odno­sno tehničke pričuve, nisu sredstva vlasni­ka, nego sredstva koja su namijenjena za izmirenje obveza temeljem ugovora o osi­guranju. Međutim, potrebno je dodati da je jedan od najvećih problema koji utiče na poslovanje društava rastuća nelikvid­nost. Mislim da je to jedna od najvećih opasnosti za tržište osiguranja, odnosno za sva društva, jer po principu solidarno­sti društva dijele sudbinu tržišta.
 
S Agencijom za osiguranje RS imamo dobru suradnju što su pokazale i zajedničke aktivnosti koje su , među ostalim, rezultirale jednoobraznim rješenjima u donošenju propisa u pogledu nadzora
Kako ocjenjujete odnose sa društvi­ma za osiguranje te s drugim učesnicima na tržištu, posebno s Agencijom za osi­guranje RS?
Agencija za nadzor ima isti odnos pre­ma svim društvima. Obzirom na različito finansijsko stanje u društvima, što uvjetu­je i poduzimanje različitih mjera, pokat­kad daje pogrešnu sliku o odnosima, što stvara privid da Agencija nema isti pri­stup, mada se to čini s ciljem da se druš­tvo financijski oporavi i zadrži svoj status na tržištu osiguranja. Što se tiče surad­nje s Agencijom za osiguranje Republike Srpske smatram da imamo dobru surad­nju, što su pokazale i zajedničke aktivno­sti koje su, između ostalog, rezultirale jednoobraznim rje­šenjima u donošenju propisa u pogledu nadzora. Suradnja je značajna i u pogle­du razmjene dosadašnjih iskustava.
 
Unatoč teškoj ekonomskoj situaciji u cijeloj državi premijski prihod kon­tinuirano raste iz godine u godinu. Da li je ovaj rast samo prividan, odnosno da li on može biti osnova za bilo kakav optimizam kada je u pitanju tržište uslu­ga osiguranja?
Svakako treba biti optimista, naročito ako imate pozitivna kretanja. Iako je složena ekonomska situacija, ista bi trebala podstaći društva za analizu stanja u kojem se nalaze, te ujedno biti znak da je potrebi­to poduzeti aktivnosti u cilju poboljšanja poslovanja sukladno zakonima. Pored povećanja portfelja, društva moraju voditi računa o kvalitetu portfe­lja i na tome dodatno raditi. Ne bi treba­lo da društva svoje poslovanje usmjera­vaju na izravnavanje troškova obveznog osiguranja na račun dobrovoljnog osi­guranja. Također, ono na što Agencija za nadzor stalno ukazuje su visoki poslov­ni rashodi te bi osiguratelji morali raditi i na racionalizaciji troškova.
 
Kakva je vaša ocjena efikasnosti ispla­te šteta? Da li sva društva za osiguranje obavljaju svoju funkciju na način i u obi­mu koji garantira zadovoljstvo osiguranika i likvidnost društava?
Mišljenja sam da su aktivnosti koje je vodila Agencija za nadzor u tijeku 2012. godine, provođenjem kontrola na prija­vama i izmirenjima po odštetnim zahtje­vima dale pomaka. Naravno, uvijek može biti i bolje što se tiče efikasnosti i u broj­čanom i u vrijednosnom iznosu, čemu će Agencija za nadzor u daljnjem perio­du posvetiti posebnu pažnju.
 
Na stolu, odnosno u institucijama Federacije trenutno imamo dvije vrste prijedloga promjene osnovnih akata iz osiguranja, jedan sa strane Agencije za nadzor osiguranja FBiH i to putem resornog Ministarstva financija Vlade FBiH, a drugi sa strane Udruženja dru­štava za osiguranje FBiH. Agencija je uputila inicijativu za izmjene i dopu­ne postojeće regulative, a Udruženje je dalo inicijative za nova rješenja Zako­na o (privatnom) osiguranju koji je u postupku pripreme Nacrta zakona u Federalnom ministarstvu finansija, i Zakona o obaveznom osiguranju u pro­metu koji je u formi Nacrta zakona usvo­jen u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH. Kakav je vaš komentar inicijati­ve Udruženja?
Agencija za nadzor je provođenjem zakonske regulative od 2005. godine uoči­la potrebu donošenja izmjena i dopuna zakona, te je s tim u vezi pokrenula aktiv­nosti i sačinila inicijalni materijal izmje­na i dopuna zakona koji je uputila resor­nom ministarstvu na nadležnu ocjenu i postupanje. Resorno ministarstvo je oci­jenilo da su sazreli uvjeti za izradu nove zakonske regulative i sukladno nadležno­stima pristupilo je njenoj izradi.
 
Agencija je pristupila izmjenama i dopunama određenih podzakonskih akata iz oblasti osiguranja. Možete li nam dati više informacija o tome?
Agencija za nadzor je u svom Planu i programu rada, slijedom utvrđenih potreba, utvrdila obim i dinamiku izmjene i dopune podzakonskih akata. Ovdje sva­kako treba spomenuti izmjene po pitanju izračuna adekvatnosti kapitala, margine solventnosti, ulaganja, vrednovanja pozi­cija iz bilanci i izvještavanja. Izmjene se odnose na preciziranja pojedinih odredbi. Primjerice, kod izračuna adekvatnosti bilo je različitih shvaćanja poimanja neli­kvidnih sredstava, zatim usuglašavanja s EU direktivama što je obaveza Agencije kao regulatora, a predmet je kontinuira­ne ocjene Europske komisije, te među­narodnih računovodstvenih standarda. Jasno je da će pojedina društva morati intenzivnije raditi na poboljšanju kvali­tete svojih pozicija u bilancama u nared­nom periodu.
 
Agencija je podržala inicijativu Agen­cije za osiguranje u Republici Srpskoj za projekat iza kojeg je stala i Svjetska ban­ka u vezi korištenja finansijske podrš­ke predpristupnih fondova za potrebe pripremanja tržišta osiguranja za libe­ralizaciju cijena obaveznog osiguranja. Koliko je naše tržište osiguranja spre­mno za ovakav korak i može li on, kao u nekim drugim zemljama, donijeti više štete nego koristi?
Agencija za osiguranje u RS je inicirala Projekat ocjene potreba prilikom pripre­manja tržišta osiguranja od autoodgovornosti za liberalizaciju cijelog sustava i ista je prihvaćena od strane Agencije za osi­guranje u BiH. Nakon toga i Agencija za nadzor uvedena je kao korisnik u Proje­kat. Navedeni Projekat ne pretpostavlja rok uvođenja liberalizacije, već je usmje­ren na sve ono što bi supervizori i druš­tva trebali uraditi na stvaranju preduvjeta prije donošenja odluke nadležnih orga­na. Prije ulaska u liberalizaciju obveznog osiguranja mišljenja sam da je potrebno da društva usklade financijsko poslova­nje s zakonom i podzakonskim aktima.
Također, neophodno je provesti struč­nu raspravu po navedenom pitanju, obzi­rom da tržište još nije spremno za ovaj korak, mada moram priznati da pojedi­na društva jesu.
 
Inicijativa Udruženja društava za osi­guranje FBiH da se informatički pro­gram Jedinstvene knjige štetnika ustu­pi Birou zelene karte proizvela je dosta negativnih komentara kod društava sa sjedištem u RS. S obzirom na korisnost ove inicijative postoji li mogućnost da se ona ipak realizira i da se dođe do zajed­ničkog rješenja koje bi bilo od koristi svim društvima i regulatorima na trži­štu osiguranja u BiH?
Uspostava jedinstvene knjige štetnika je izuzetno važno pitanje za funkcioni­ranje sustava bonus – malus kod obve­znog osiguranja od odgovornosti, te je svaka ideja sukladno zakonskoj regula­tivi u tom smjeru za pozdraviti. Ono na čemu se svakako mora i dalje intenzivno raditi jeste i jedinstveno uređenje obve­znog osiguranja.
 
Možete li nam reći nešto o Projektu informatizacije na kojem, koliko nam je poznato, Agencija intenzivno radi?
Agencija za nadzor već gotovo godinu dana vrši pripreme na realizaciji prve od tri faze uspostave integralnog informacijskog sustava. Sustav je zamišljen kao set modula koji će omogućiti efikasniji nadzor i stvoriti određene preduvjete za novi pristup superviziji.
 
Od oktobra prošle godine provodi se likvidacioni postupak nad društvom za osiguranje Lido osiguranje d.d. Saraje­vo. Možete li nas upoznati sa dosadašnjim efektima likvidacionog postupka te da li će likvidacija Lido osiguranja proizvesti neke nove negativne efekte po druga osiguravajuća društva i trži­šte u cjelini?
Likvidacioni postupak u društvima za osiguranje vodi nadležni sud. U Lido osi­guranju je u toku postupak priznavanja prijavljenih potraživanja te će ovisno od istoga biti sačinjen i likvidacioni bilans.
Natrag
Novo
izdanje!
godina XXI
broj 2/2019
*izdanje za Hrvatsku i Sloveniju.