Svjetska trgovina je u tranziciji, s krajem ere 'globalnog sela' i stagnacijom udjela u globalnom BDP-u. Geopolitički preokreti, od Ukrajine do Bliskog istoka, potiču rascjepkanost, dok 'podupiranje prijatelja' preusmjerava trgovinu temeljenu na savezima.
Zemlje poveznice rastu i pojavljuju se novi trgovački putovi, ali velike sile poput SAD-a i Kine i dalje su duboko međuovisne. Globalizacija se reorganizira kako bi se prilagodila rastućem protekcionizmu.
Regionalizacija tokova pojačana geopolitičkim rivalstvima
Globalizacija je u posljednjem desetljeću doživjela mnoge udarce. Trgovinske prepreke koje su uveli lideri poput Donalda Trumpa srušile su tabu o protekcionizmu, dok su oružani sukobi, poput ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku, poremetili tradicionalne trgovačke rute. Perspektiva Trumpovog povratka u Bijelu kuću prijeti da ponovno pokrene trgovinski rat, posebno s Kinom, uz rizik od carina do 60% na sve uvezene proizvode.
Istovremeno, inicijative poput Zakona o smanjenju inflacije i Zakona o čipovima, koje je uvela Bidenova administracija, imaju za cilj vratiti u domovinu strateške industrije kako bi se smanjila ovisnost SAD-a o Kini, uz zadržavajanje carina uvedenih 2018. godine. To je znak općeg trenda među velikim silama da smanje svoju ekonomsku međuzavisnost, potičući fragmentaciju globalnih lanaca vrijednosti.
Istodobno, Kina, koja se smatra ključnim igračem u globalnim lancima opskrbe, također bilježi usporavanje trgovine sa Sjedinjenim Državama, pri čemu su mjesečni trgovinski tokovi između ta dva giganta pali za 20% od njihovog vrhunca 2021. godine. Osim odnosa između Kine i SAD-a, trgovina između geopolitičkih blokova (blok usklađen sa Zapadom s jedne strane i zemlje koje nisu osudile invaziju Rusije na Ukrajinu s druge strane) značajno opada – mnogo oštrije nego trgovine ‘unutar bloka’. (više na grafikonu).
Svjetska trgovina se savija, ali se ne slama
Unatoč tim previranjima, svjetska trgovina ne propada: ona se preuređuje. Uspon ‘zemalja poveznica’, trećih zemalja koje djeluju kao prijenosnici između velikih sila, jasan je znak toga. Zemlje poput Vijetnama i Meksika postaju strateški releji, preuzimajući tržišni udio u kinesko-američkim lancima opskrbe.
U suočavanju s europskim sankcijama, Rusija koristi nove trgovačke rute poput Sjeverno morskog puta kako bi preusmjerila svoj izvoz nafte prema Kini. Geopolitičke tenzije tako mijenjaju ne samo odredišta proizvoda, već i infrastrukture koje se koriste za njihov transport.
Ova prilagodljivost svjetske trgovine može se vidjeti u evoluciji trgovačkih ruta. Povijesne rute poput Sueskog kanala zamjenjuju se alternativnim rutama koje su manje pogođene regionalnim sukobima. Željezničke rute izgrađene u okviru kineske inicijative ‘Jedan pojas, jedan put’, koja ima za cilj povezati nekoliko kineskih gradova s europskim gospodarstvima, još je jedan primjer. Ove željezničke rute također su zabilježile eksploziju prometa nakon napada Hutija u Crvenom moru, pri čemu su količine tereta u željezničkom prometu između Kine i EU porasle za 66% u prvoj polovici 2024. godine nakon dvogodišnjeg opadanja.
SAD-Kina: odvajanje se može nastaviti samo do određene mjere
Unatoč nastojanjima za odvojenjem, svjetska gospodarstva ostaju visoko međuzavisna. Sjedinjene Američke Države i Kina imaju unutarnje strukturne neusklađenosti koje se mogu riješiti samo putem vanjske trgovine.
Kina, koja i dalje ovisi o izvozu kako bi nadoknadila nedovoljnu domaću potražnju, zadržava monopol u određenim ključnim sektorima poput brodogradnje i proizvodnje kontejnera.
Sjedinjene Američke Države, unatoč inicijativama ‘prijateljskog obalnog trgovanja’ usmjerenim na jačanje trgovinskih odnosa sa savezničkim zemljama, i dalje su ovisne o uvozu, posebno o kineskim proizvodima, kako bi zadovoljile rastuću potrošnju.
Međutim, otpornost svjetske trgovine bit će stavljena na kušnju u godinama koje dolaze. Intenziviranje trgovinskih ratova, kako su neki kandidati za predsjednika SAD-a najavili, u kombinaciji s nastavkom eskalacije globalnih sukoba mogla bi dovesti do značajnih poremećaja u globalnim lancima opskrbe, posebno kroz strateške prolaze poput Hormuškog tjesnaca.