Samo u prvih sedam mjeseci ove godine, na impresivan lanjski rast, dodano je još 7,7 posto rasta te je zabilježena premija od gotovo sedam milijardi kuna, pa kako se sada čini, 2019. će biti jedna od najboljih godina u povijesti osiguranja od kada je Hrvatske
Piše: Nikola Sučec
U protekloj, 2018. godini hrvatsko tržište osiguranja raslo je 8,8 posto. Impresivna je to stopa rasta kojom je nadmašen i rast iz pretkrizne 2007. godine. Ukupna premija osiguranja lani je iznosila 9,86 milijardi kuna te je u odnosu na godinu ranije, 2017., u masu premije upucano nemalih 799 milijuna kuna. Podsjetimo, te 2017. tržište je raslo 3,4 posto, te se lani konačno tržište vratilo na pretkrizne razine. Prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje i njihovih relevantnih analiza, na tržište je u proteklih desetak godina najviše utjecala šestogodišnja ekonomska kriza, liberalizacija osiguranja od automobilske odgovornosti u kojoj se vodila najljuća konkurentska bitka te privatizacija sektora uz veliki pritisak na troškovnu efikasnost. Od 2008. do 2015. godine tržište je palo za milijardu kuna. Sada je tržište u velikom zaletu. Samo u prvih sedam mjeseci ove godine, na impresivan lanjski rast, dodano je još 7,7 posto rasta te je zabilježena premija od gotovo sedam milijardi kuna, pa kako se sada čini, 2019. će biti jedna od najboljih godina u povijesti osiguranja od kada je Hrvatske.
Neživotno osiguranje raste, ali život je u problemima
Neživotno osiguranja u prvih sedam mjeseci 2019. nabacilo je 11,1 posto te sada ima premiju od gotovo pet milijardi kuna, dok je tržište životnog osiguranja ipak malo usporilo, ponajviše zbog slabije dinamike jednokratnih uplata i dospijeća mnogih polica, te je u sedam mjeseci palo jedan i pol posto, na nešto manje od dvije milijarde kuna. Gotovo sve vrste osiguranja uredno rastu. Premija osiguranja od nezgoda porasla je 12 milijuna kuna ili 4,34 posto na 299 milijuna kuna; zdravstveno osiguranje raslo je za 50 milijuna kuna ili 15 posto te sada nosi 378 milijuna kuna; kasko osiguranje raste strelovitih 20 posto ili 132 milijuna te nosi 782 milijuna kuna; osiguranje od požara poraslo je gotovo šest posto ili 23,5 milijuna kuna; ostala osiguranja od imovine dodala su 52 milijuna kuna ili deset posto, osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila više je za gotovo 70 milijuna kuna ili pet posto. Lijepo rastu i ostala osiguranja od odgovornosti i to za 43 milijuna kuna ili 16 posto, dok se kreditna ekspanzija uredno iščitava iz rasta osiguranja kredita koje je nabacilo 73 milijuna kuna nove premije što je za pola više nego lani.
Klasična životna osiguranja rasla su za 27 milijuna kuna ili 1,8 posto, no velik pad dogodio se kod životnih osiguranja pri kojima ugovaratelj snosi rizik osiguranja pri kojima je premija pala za 50 milijuna kuna ili nemalih 15 posto. Sasvim jasno, kako raste premija osiguranja raste i iznos likvidiranih šteta koji je u prvih sedam mjeseci iznosio 3,4 milijarde kuna ili 168 milijuna kuna više nego lani tj. 5,2 posto. Pritom su likvidirane štete u neživotu rasle 10,5 posto ili 194 milijuna kuna na 2,056 milijardi kuna, dok su likvidirane štete u životnom osiguranju, očekivano, pale koliko i cijelo tržište tj. nešto manje od dva posto te su iznosile 1,3 milijarde kuna.
Wiener ima najvišu stopu rasta
Odlične uvjete na tržištu ipak ne koriste svi jednako, otkrivaju službene statistike Hrvatskog ureda za osiguranje. Tržišni lider i dalje je Croatia osiguranje, s ukupnom premijom 1,9 milijardi kuna. No, u prvih sedam mjeseci premija im je pala, i to za 1,33 posto. Lani su u isto ovo vrijeme pod upravom imali 1,92 milijarde kuna premije, što znači da im je tržišni udio smanjen s 30,8 na 28,35 posto pri čemu su neživotna osiguranja pala jedan posto, a životna 2,5 posto. Pojedinačno, drugo najveće osiguranje u zemlji je Allianz s premijom od 897 milijuna kuna što je vrlo primamljivih 20 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Kada se zbroji premija Adriatica, Agram Lifea i Euroherca dolazi se do brojke od 1,4 milijarde kuna, što zapravo znači je Agram, a ne Allianz druga osiguravajuća kuća u zemlji. Sva tri njihova društva u prvih sedam mjeseci rastu dvoznamenkasto: Adriatic s plus 14 posto i premijom od 435 milijuna kuna, Agram Life 18,2 posto s premijom od 237 milijuna kuna, dok je Euroherc nabacio 15 posto te ima premiju od 726 milijuna kuna. Jednu od najviših stopa rasta, od čak 23 posto, ostvario je Wiener koji je prikupio 574 milijuna kuna premije, od čega je 248 milijuna kuna u neživotnom osiguranja i 326 milijuna kuna u osiguranjima života koja su im rasla čak 40 posto što se može pripisati utjecaju pripajanja Erste osiguranja od prošle godine. U sredini poretka najveća je gužva, kao i u svakoj kvalitetnoj tržišnoj i sportskoj ligi. Iza Wienera po premiji ide Generali (445 milijuna kuna, +11 posto rasta), potom, Uniqa s 383 milijuna kuna premije i 12,5 posto rasta te Triglav s 329 milijuna kuna premije i 13 posto rasta. Među teškašima tu je još i Grawe s premijom od 250 milijuna kuna te 2,5 posto rasta. Među manjim kućama ima raznih iznenađenja. Merkur je porastao tri posto, na 160 milijuna kuna, a HOK čak 15 posto, sa 137 na također 160 milijuna kuna. Među manjim osigurateljima izdvaja se Izvor osiguranje sa 16 posto rasta na 43 milijuna kuna premije, Ergo osiguranje s trećinom manje premije (43 milijuna kuna) te OTP osiguranje koje je palo osam posto, na 25 milijuna kuna. Na kraju tu su i Wuestenrot životno osiguranje s trećinu višom premijom od 29,8 milijuna kuna, Hrvatsko kreditno osiguranje sa šest milijuna kuna premije i pet posto plusa te mikro portfelj Ergo životnog osiguranja od 430.000 kuna.
Od 2008. do 2015. godine tržište je palo za milijardu kuna
Postoji jedan veliki motor i niz pomoćnih
Upitali smo domaće osiguratelje koji su to motori koji pogone domaće tržište ovako snažno. Nataša Kapetanović, predsjednica Uprave Grawe Hrvatska kaže kako je najvažniji i najsnažniji motor rasta svakako sveukupni ekonomski oporavak. Međutim tu su i mali, ‘pomoćni’ motori kao što je primjerice kontinuirani pad kamata na štednju u bankama koji je doveo do traženja i odabira nekih drugih oblika ulaganja, poput životnog osiguranja. Nakon toga, tu je i rast neživotnih osiguranja kao posljedica ne samo povećane potrošnje (kupovine pokretnina i nekretnina) već i povećanja svijesti o rizicima koji prijete njihovoj imovini.
“U svakom slučaju, nama koji kontinuirano radimo na projektima financijskog opismenjivanja i kampanjama kojima pokušavamo osvijestiti kako je u današnje vrijeme najveći rizik nemati policu osiguranja, iznimno je drago vidjeti pozitivne rezultate jer nam oni, na neki način, dokazuju da ljudi sve više prepoznaju važnost i snagu osiguranja”, rekla je Kapetanović.
U Uniqa osiguranju pojašnjavaju kako tržište neživotnih osiguranja nastavlja svoj opravak od prošle godine i ove 2019. je rast premije u prvih sedam mjeseci impresivnih 11,1 posto. Premija životnih osiguranja je pak pala u odnosu na isti period lani za 1,5 posto.
“Za rast neživotnih osiguranja zaslužan je oporavak od krize koji se kod osigurateljne industrije ne događa paralelno s ekonomskim oporavkom već ima manji vremenski odmak. Poboljšanje rezultata vidjelo se već u 2018. godini kada je rast neživotnih osiguranja bio skoro deset te smo se sa 6,7 milijardi kuna premije vratili blizu razine pred krizne 2008. godine. Pad premije u tom desetogodišnjem razdoblju nije bio uzrokovan samo gospodarskom i financijskom krizom već i liberalizacijom tržišta obveznog osiguranja automobilske odgovornosti netom nakon pristupanja Europskoj uniji, pri čemu je tržište neživotnih osiguranja izgubilo skoro milijardu kuna premije pa je isto trebalo nadoknaditi”, kažu u Uniqa osiguranju.
Struktura osiguranja je promijenjena
Promijenjena je i struktura premije neživotnih osiguranja (krajem 2018 udio premije auto odgovornosti bio je 32 posto dok je prije deset godina bio 41 posto). Najveći generatori rasta tržišta neživotnih osiguranja su osiguranje cestovnih vozila – kasko (porast od 105,6 milijuna kuna ili 19 posto), osiguranje kredita (porast od 69,5 milijuna kuna ili 61, 4 posto), osiguranje automobilske odgovornosti (porast od 53,3 milijuna kuna ili 4,7 posto) i zdravstveno osiguranje (porast od 44,6 milijuna kuna ili 15,3 posto).
Za rast neživotnih osiguranja zaslužan je oporavak od krize koji se kod osigurateljne industrije ne događa paralelno s ekonomskim oporavkom već ima manji vremenski odmak
“Upravo iz istoga vidljiva je poveznica između gospodarskog opravka i u segmentu pravnih osoba (posebice malo i srednje poduzetništvo) i segmentu fizičkih osoba (kupovina novih automobila, nekretnina, razvoj novih gospodarskih djelatnosti te ulaganje u postojeće, briga za zdravlje, povećanje potrošnje i sl.). Predviđen trend rasta trebao bi se nastaviti do kraja godine te očekujemo da će rast ove godine ipak nadmašiti prošlogodišnji, ali ne značajno. Moramo naglasiti da rastu pridonosi i jačanje prekograničnih aktivnosti u EU nekih naših društava. Dodatno može se učiniti još jako puno budući da prostora za rast i razvoj ima, što pokazuje i udjel premije neživotnih osiguranja u BDP-u koji je u Hrvatskoj u 2017 godini bio 1,7 posto dok je prosjek EU 2,68 posto. Može se još puno napraviti u dijelu financijskog opismenjavanja i osvješćivanja stanovništva da je osiguranje jedna od najjeftinijih metoda transfera rizika”, kažu u Uniqa osiguranja.
Zašto život kaska i što nosi budućnost
Što se tiče tržišta životnih osiguranja ono se već par godina suočava s nekoliko izazova, ilustriraju nam u Uniqa osiguranju. Prvi je posljedica promjena na financijskim tržištima na kojem su kamatne stope i prinosi na ulaganja i dalje na rekordno niskim razinama i očekuje se još neko vrijeme da će tako i ostati. Upravo to klasične proizvode sa štednom komponentom čini ne više toliko atraktivnim, a oni su bili i još uvijek jesu dominantni na našem tržištu. Drugi je veliki broj polica koje ističu te osiguratelji jednostavno ne uspijevaju nadoknaditi iste novim premijama. Treći izazov su police s jednokratnim uplatama. Naime, u zadnjih nekoliko godina tržište je značajno raslo u policama s jednokratnim uplatama te je isto dosta teško premašiti svake godine, kako bi se generirao rast. Čisto za ilustraciju, od ukupne premije osiguranja života za prvih šest mjeseci 2019. čak 52 posto se odnosi na jednokratnu premiju.
“Očekujemo da će ipak tržište osiguranja života do kraja godine ostvariti jednoznamenkasti rast, budući da se tradicionalno najviše premije generira krajem godine. Što se budućnosti tiče prostora za rast svakako ima, budući da je udio premije u BDP-u 2017. bio 0,82 posto a u EU 3,77 posto. Osim financijskog opismenjavanja potrebna je i znatna prilagodba u proizvodima životnih osiguranja te osvješćivanje potreba klijenata (pokriće nepredvidivih rizika, štednja za treću životnu dob i sl.) ali i neki vid poreznih poticaja”, poručili su iz Uniqe.
Kapetanović iz Grawea smatra da će 2019. nadmašiti 2018. “Međutim, taj rast nije ni približno dovoljan da možemo naše građane smatrati primjereno osiguranim i zaštićenim kad je u pitanju njihov život ili imovina. Da bismo to promijenili, trebamo svi zajedno i u suradnji s državnim institucijama sustavno raditi na daljnjem osvještavanju rizika, financijskom opismenjavanju te promoviranju društvene uloge osiguranja i kroz adekvatan porezni tretman životnih i zdravstvenih osiguranja”, zaključila je.