Ono što se može sa sigurnošću reći jest da je prosječan hrvatski korisnik osiguranja, ako takav profil uopće postoji, ove godine opet počeo brinuti u prvom redu za svoju imovinu, čemu svjedoči rast osiguranja imovine i za svoje zdravlje, čemu svjedoči rast prodaje zdravstvenog osiguranja. Životno osiguranje, pak, pretrpjelo je pad uslijed početnog udara neizvjesnosti i krize, potencijal mu sada koče trendovi s tržišta rada. Ako ne bude novih zaoštravanja pandemijskih protumjera i ako se gospodarski život vrati u kakvu takvu normalu, nema razloga zašto se osiguranje života već u idućoj godini ne bi oporavilo i vratilo na staze slave koje smo mu predviđali lani u ovo vrijeme
Krajem 2019. Svijet osiguranja objavio je redoviti pregled zbivanja na tržištu, opsežni tekst u kojem smo naveli tko je koliko rastao, tko se probio, a tko prekrižio proteklu godinu. Kada bi sad trebalo prepričati taj tekst u najkraćim mogućim crtama moglo bi se reći – ‘Sve je bilo sjajno’. Predviđalo se tad, prije nešto više od devet mjeseci da će nam u 2020. BDP porasti 2,7 posto i da to nije neka sreća, ali je dovoljno za nastavak optimizma i razvoj tržišta osiguranja koje je natuklo skoro 11 milijardi kuna premije, svoj povijesni rekord.
Početkom 2020. sve prognoze koje je potpisnik ovih redaka iznio u prethodnom tekstu su se obistinile, štoviše, tržište je u prvom i drugom mjesecu raslo po deset posto na krilima dobrih trendova u domaćem gospodarstvu i rekordno visoke zaposlenosti. A pred nama je tada tek bila još jedna rekordna turistička sezona! No, zdravlje naše industrije osiguranja, rast broja prodanih novih automobila te polica obveznog auto i kasko osiguranja koje one nose nisu bili visoko na listi prioriteta sanitarnih inspektora mokrih tržnica u Wuhanu u središnjoj Kini. Na jednoj od takvih tržnica netko je kupio šišmiša, skuhao ga i pojeo i počeo širiti koronavirus te bolest koju on uzrokuje, birokratski i nemaštovito imenovanu COVID-19. Šišmiš ili po drugoj teoriji pangolin, životinja mješanac kune i psa, zaslužna je za širenje virusa koji je u 2020. zaustavio i nepovratno promijenio svijet. Tržište osiguranja u Hrvatskoj zasad se i dobro se u usporedbi s ostalim sektorima – BDP je tresnuo 15 posto, sve njegove komponente osim državne potrošnje su pale, rekordna turistička sezona, izvoz i visoka zaposlenost u Hrvatskoj izgledaju kao da su se dogodile u davnoj prošlosti. Sve se to odrazilo i na našu industriju, posebice na životno osiguranje koje je najosjetljivije na krize i neizvjesnost.
Tržište u minusu 15 posto, fizički kontakt presudan za prodaju
Do srpnja ove godine tržište životnog osiguranja palo je za više od 15 posto, osiguranici su uplatili 303 milijuna kuna manje nego lani, broj aktivnih polica umanjen je za gotovo 40.000, samo jedna kuća uspijeva ostvariti bolju premiju nego prošle godine – Wiener osiguranje. Oni su u životnom osiguranju u plusu u odnosu na odličnu 2019. zbog čega smo ih upitali mogu li podijeliti tajnu svojeg uspjeha s ostatkom tržišta. Kažu nam kako je period lockdowna svakako uzrokovao manji broj novih polica s obzirom na to da se životna osiguranja, radi svoje specifičnosti i pružanja kvalitetnih informacija i pojašnjenja klijentima, i dalje sklapaju isključivo osobnim kontaktom s potencijalnim klijentima.
Smanjenje osobnih prihoda i gubitak posla ima direktan učinak na nemogućnost plaćanja premije osiguranja, no Wiener je svojim klijentima ponudio mogućnost odgode plaćanja premije uz zadržavanje ugovorenih pokrića na dulji period upravo kako ne bi dolazilo do neželjenih raskida ugovora o osiguranju. “U prvih šest mjeseci 2020. godine Društvo je zabilježilo zaračunatu bruto premiju od 580,7 milijuna kuna. U segmentu životnih osiguranja bilježimo rast u odnosu na prethodnu godinu za 16 posto i u tom smo području za prvu polovicu ove godine prvi osiguratelj na hrvatskom tržištu, dok samo tržište bilježi pad za 16 posto. Što se tiče zahtjeva za ranijih iskupom, u prvoj polovici 2020. smo imali nešto manje zahtjeva nego npr. u usporedbi s 2019. godinom. Unatoč padu cjelokupnog tržišta, svi naši prodajni kanali ostvarili su odlične rezultate kako u prvoj polovici godine, tako i u posljednja tri mjeseca. Iznimno smo ponosni na poslovne rezultate koji potvrđuju našu snagu i stabilnost, a u periodu koji je pred nama i dalje ćemo biti fokusirani na vrhunsku uslugu prema našim partnerima i klijetima”, kriptični su u Wieneru.
Kriza koja je zbunila sve i promijenila svijet
Ključna riječ koja će obilježiti ovu, a vjerojatno i veći dio iduće godine je neizvjesnost. U zraku je previše otvorenih pitanja. Na globalnoj razini raspravlja se jesmo li već u drugom ili trećem valu pandemije koronavirusa, hoće li cjepiva koja se razvijaju biti efikasna, hoćemo li u novi lockdown, u kojoj fazi mutacije je virus, kako spasiti i ljudske živote i gospodarstva. Na mikro razini još je konfuznije, u javnom prostoru neizbježne su debate o tome trebaju li djeca ići u vrtiće i škole, treba li zatvarati noćne klubove i teretane ili ne, odluke se donose i ukidaju iz dana u dan, povjerenje u Nacionalni stožer civilne zaštite također je splasnulo i sasvim je očito da će hrvatska ekonomija do kraja ove godine živjeti na svojevrsnom respiratoru tj. na isplati minimalca iz državnog budžeta i nizu mjera koje omogućuju ‘preživljavanje’.
Najjači analitički ured u zemlji, onaj Hrvatske narodne banke, kaže nam da će iduće godine BDP rasti šest posto, i da ćemo potpuni oporavak doživjeti nekad 2022. ili 2023. godine. Nažalost, ova nas je godina naučila koliko mogu biti klimave sve prognoze i nadanja, pogotovo ako pandemija ove zime zaoštri i ponovno paralizira svijet. Ilustracije radi, Hrvatska je otišla skoro potpunu karantenu početkom travnja kada smo dnevno bilježili po trideset slučajeva zaraze koronavirusom ,a u trenucima pisanja ovog teksta dnevno smo bilježili po 300 i više slučajeva zaraze, dok svijet paralelno iz dana u dan ruši nove rekorde po broju zaraženih i umrlih. Sve to doprinosi neizvjesnosti i konfuziji i iz perspektive osiguratelja ruši životno osiguranje, za čiju je prodaju još uvijek važan fizički kontakt budućeg klijenta i prodavatelja.
“Jasno je vidljivo kako je pandemija imala značajan utjecaj na navedeni trend po pitanju premije životnih osiguranja u Hrvatskoj. Važno je naglasiti kako je tomu uzrok niz faktora. Na navedeni trend utječe i činjenica kako se u najvećoj mjeri životna osiguranja prodaju temeljem fizičkog kontakta s klijentom. Okolnosti ograničenog poslovanja uvjetovani donesenim epidemiološkim mjerama značajno su smanjili mogućnost prodaje životnih osiguranja. Također, očekivani pad ekonomskih aktivnosti, smanjenje prihoda, rast nezaposlenosti te općenito nesigurnost koju je pandemija prouzročila svakako će i dalje utjecati na smanjenje potražnje za životnim osiguranjima te moguće povećanje broja zahtjeva klijenata za raskidom već ugovorenih polica”, komentiraju nam u Croatia osiguranju.
Brojne police su i istekle, na daljinu se ne mogu sklapati
U Uniqa osiguranju dodaju da je kriza s koronavirusom, privremeno zatvaranje niza djelatnosti pa i posljedični gubitak prihoda građana i tvrtki značajno se odrazio na smanjenje ugovaranja polica osiguranja života: “Bilježimo manji interes za ugovaranjem tradicionalnih životnih osiguranja, ali i investicijskih polica osiguranja života gdje osiguratelj snosi rizik ulaganja. Mali prinosi od ulaganja na financijskim tržištima i niske kamatne stope odražavaju se na proizvode životnog osiguranja koji gube na atraktivnosti u dijelu štednje, a slabiji interes klijenata generira i neizvjesnost oko posljedica ove krize. Za razliku od drugih vrsta osiguranja, osiguranje života zbog zakonskih propisa nije moguće prodavati ‘na daljinu’ ili online jer je za sklapanje police obavezan vlastoručni potpis. Osiguranje života stoga se bez fizičkog kontakta može distribuirati samo uz kvalificirani elektronski potpis, što i od klijenata i od osiguravatelja zahtijeva značajne tehničke i organizacijske prilagodbe”.
Pad premije životnog osiguranja na našem tržištu dijelom je i posljedica velikog broja isteka postojećih polica kod nekih osiguravatelja, ali ponajviše je uzrokovan padom uslijed pandemiije. U Allianzu pravdaju da je pandemija učinila svoje: “Kao i svaka kriza i ovu prati opći pad potrošnje iz straha i neizvjesnosti oko budućnosti. U takvim okolnostima potrošači su manje skloni investirati i u životna osiguranja, posebno imajući u vidu da su ona dugoročna obveza i investicija. Životna osiguranja se ne prodaju putem interneta pa je i ograničen rad poslovnica osiguranja i banaka, koje su važan kanal prodaje za ovo osiguranje, u vrijeme restrikcija koje su pratile prve mjesece pojave pandemije u Hrvatskoj također utjecao na manju prodaju životnih osiguranja”.
Niske kamate ostaju sadašnjost i budućnosti
U koronakrizi svijet i Europa zapljusnuti su novim valom jeftinog novca kojim će se financirati spas i oporavak gospodarstava zbog čega era niskih kamata u svijetu neće završiti tako brzo. I to je još jedna loša vijest za svakog tko prodaje životno osiguranje. “Dugo razdoblje niskih kamatnih stopa utječe na percepciju atraktivnosti financijskih proizvoda pa tako i životnog osiguranja jer kod klijenata dovodi u pitanje ‘financijsku isplativost’. Međutim, životno osiguranje je prvenstveno osiguranje – financijska zaštita obitelji u slučaju smrti, teške bolesti i sličnih nepredviđenih situacija, već kako je ugovoreno policom. S druge strane životno osiguranje jest jedna dugoročna, disciplinirana štednja i to iznimno važna. Kao što znamo – živimo sve duže i to je odlično, ali trebali bismo to u nekom standardu, dostojno, a da bismo dostojno živjeti starost nužna je akumulacija u najboljim godinama pa i u razdoblju niskih kamatnih stopa”, pojašnjava Nataša Kapetanović, predsjednica Uprave Grawe osiguranja.
“Kriza uzrokovana pandemijom, kao i svaka globalna kriza, svakako dodatno utječe na donošenje dugoročnih financijskih odluka. Kada je budućnost neizvjesna, a tu mislim i na zdravlje, ali i na zadržavanje radnih mjesta, zadržavanje istih prihoda i životnog standarda, onda smo manje skloni donositi dugoročne odluke, posebice ako one iziskuju financijska ulaganja. Međutim, vjerujem da nas, s druge strane, ovakve situacije navedu i na razmišljanje o nekim rizicima koji su nam se prije činili nezamislivima pa je moguće, da nakon krize, svjedočimo podizanju razine svijesti o važnosti zaštite života, zdravlja i materijalne imovine i posljedično povećanju potražnje za proizvodima osiguranja”, rekla je Kapetanović Svijetu osiguranja.
Život ipak nije stao u industriji osiguranja
Kapetanović nam kaže da je zadovoljna načinom kojim se njena kuća prilagodila novonastaloj situaciji. Na samom početku pandemije u najkraćem roku poslovanje je prilagođeno pandemiji te nije dolazilo do prekida kontinuiteta poslovanja. S takvim postavkama ostvareni su odlični rezultati u prodaji neživota i nastavljene su implementacija i razvoj novih poslovnih procesa, kao i uvođenje novih proizvoda, pokrića i pogodnosti za korisnike. Uz sve to, u srpnju je otvoren novi regionalni ured u Splitu. “Teško je reći što našem tržištu osiguranja nosi 2021. jer će utjecaj na industriju ovisiti o cjelokupnoj gospodarskoj situaciji. Predviđanja za ukupnu gospodarsku situaciju za sada nisu obećavajuća, kako za svijet i Europu, tako i za Hrvatsku. Dodatno, Hrvatska je i znatno ovisna o turizmu pa će i konačni rezultati nakon turističke sezone svakako utjecati na ukupnu gospodarsku situaciju. Međutim, provedeni stres scenariji za naše društvo pokazuju da ćemo zadržati stabilnost, likvidnost i jaku kapitalnu poziciju zahvaljujući dosadašnjem, 26 godina dugom, uspješnom poslovanju temeljenom na razumnim politikama prihvata rizika, ulaganja i disperzije rizika, odgovornom pristupu te poslovnim odlukama kojima je, beskompromisno, glavni cilj oduvijek bila sigurnost naših korisnika, partnera i zaposlenika”, rekla nam je predsjednica Grawea, koja je uvidjela priliku u krizi i kod životnih osiguranja uvela novo pokriće – naknadu za bolničko liječenje od bolesti COVID-19.
Prvi udar pandemije je uspješno prebrođen i u UNIQA osiguranju no do kraja godine očekuju da će tržište imati značajan pad premije, kao što će i cijela država osjetiti pad BDP-a. “Oporavak gospodarstva ovisi o epidemiološkoj situaciji i ako se ona poboljša i dođe do ukidanja preostalih ograničenja to će pozitivno utjecati i na osiguranje, pa tako i na životno osiguranje. Vjerujemo da nas je ova kriza naučila da je potrebno razmišljati o mogućim osobnim rizicima te kvalitetnije njima upravljati. Polica osiguranja života u tome može biti od značajne pomoći”, poručuju nam iz ovog osiguranja. U Croatia osiguranju dodaju da s obzirom na očekivane izazove koje će pandemija prouzročiti po pitanju poslovnih aktivnosti tijekom jeseni i zime, kao i mogućnost pooštravanja mjera, isto negativno utjecati i na mogućnost sklapanja polica životnih osiguranja s obzirom da će biti ograničena mogućnost kontakata s potencijalnim klijentima koji bi ugovorili životna osiguranja. “Unatoč tomu kao kompanija kontinuirano razvijamo nove poslovne modele, prilagođavamo ponudu stanju na tržištu te gledajući cjelokupno poslovanje bilježimo dobre rezultate. Pritom, na prvo mjesto stavljamo sve naše klijente s kojima aktivno surađujemo u pronalaženju najboljih rješenja za ispunjavanje svih njihovih potreba te pružanje naših usluga na najvišem nivou. Okolnosti s kojima smo suočeni te s kojima se uspješno nosimo u ovoj godini temelj su na kojemu gradimo pozitivnu perspektivu za godine pred nama. Očekivani oporavak gospodarstva tijekom sljedeće godine zasigurno će pozitivno utjecati i na tržište osiguranja sveukupno pa tako i na tržišta životnog osiguranja”, zaključuju.
Epidemiolozi protjerali ekonomiste
Hoće li se naše gospodarstvo doista oporaviti do 2022., hoće li pandemija ponovno zakovati svijet ili ćemo se naučiti živjeti s novim virusom, pitanja su na koja u ovom trenutku odgovore nemaju niti najbolji svjetski ekonomisti i epidemiolozi. Baš kao što smo i mi lani prognozirali uzlet tržišta osiguranja, ekonomisti su prognozirali solidne stope rasta svjetskog BDP-a sve dok se u jednadžbu nije umiješao koronavirus, a hrvatske je planove dodatno poremetio i potres u Zagrebu. Sve nas to uči da u ‘novom vremenu’ ili kako se to voli reći na televizijama ‘novom normalnom’ zasad nema mjesta za konkretne planove i pouzdane prognoze a sve zbog straha od nove bolesti i njenog razvoja. Ono što se može sa sigurnošću reći jest da je prosječan hrvatski korisnik osiguranja, ako takav profil uopće postoji, ove godine opet počeo brinuti u prvom redu za svoju imovinu, čemu svjedoči rast osiguranja imovine i za svoje zdravlje, čemu svjedoči rast prodaje zdravstvenog osiguranja. Životno osiguranje, pak, pretrpjelo je pad uslijed početnog udara neizvjesnosti i krize, potencijal mu sada koče trendovi s tržišta rada. Ako ne bude novih zaoštravanja pandemijskih protumjera i ako se gospodarski život vrati u kakvu takvu normalu, nema razloga zašto se osiguranje života već u idućoj godini ne bi oporavilo i vratilo na staze slave koje smo mu predviđali lani u ovo vrijeme. No, sve će te prognoze pasti u vodu dogodili nam se opet nekakav ‘crni labud’ kojem okidač može biti nešto nama sasvim nerazumljivo poput uživanja u juhi od svježeg šišmiša.
Piše: Nikola Sučec
