Groupama u Hrvatskoj intenzivno živi i radi na dva kolosijeka - s jedne strane razvijamo postojeće poslovanje koje postiže iznimne stope profitabilnog rasta. S druge strane, naši timovi intenzivno i uspješno rade na razvojnim i marketinškim aktivnostima kojima pripremamo i fazno pokrećemo punu produktnu i prodajnu diversifikaciju našega poslovanja na hrvatskom tržištu
Od ulaska Groupama grupe na hrvatsko tržište, 1. rujna 2021., Sanel Volarić postaje predsjednik Uprave Groupama osiguranja zadužen za prodaju, marketing, štete, IT i niz korporativnih funkcija. Stručnjak je s bogatim upravljačkim iskustvom kojeg je stjecao u vodećim domaćim i međunarodnim financijskim institucijama. U Allianz grupi, gdje je 2001. godine došao iz PBZ Banke, proveo je značajan dio karijere – gotovo 13 godina – na različitim rukovodećim pozicijama u Hrvatskoj i regionalnom centru u Münchenu. Nakon toga, tri godine je na mjestu predsjednika uprave Croatia osiguranja predvodio uspješnu temeljitu transformaciju poslovanja u zahtjevnom periodu nakon privatizacije društva. Kroz četiri godine privatnog poduzetništva, kao vlasnik i direktor društva za poslovno savjetovanje, surađivao je s nizom vodećih domaćih i stranih financijskih institucija na projektima planiranja i provedbe inicijativa usmjerenih ka digitalnoj transformaciji poslovanja i razvoju proizvoda. Naš sugovornik je autor više znanstvenih i stručnih radova te predavač na visokoškolskim ustanovama iz područja poslovnog upravljanja, informacijskih tehnologija i digitalne transformacije. Stekao je i niz certifikata iz područja upravljanja projektima i proizvodima.
Rezultati poslovanja Groupama grupe, koja danas broji više od 12 milijuna klijenata i preko 31 tisuću zaposlenika u 10 zemalja, u 2022. godini ističu premijski prihod Grupe koji je dosegao 15,9 milijardi eura, dok je neto dobit veća od 450 milijuna eura. Grupa stabilno posluje, uz solventnost od 207 posto te joj je potvrđen rejting A+. Od rujna 2021. Groupama posluje i u Hrvatskoj. Startali ste s poslovanjem u Hrvatskoj u vrlo neizvjesnim i turbulentnim vremenima. Kakvim biste ocijenili svoje poslovanje u protekloj godini?
Groupama u Hrvatskoj intenzivno živi i radi na dva kolosijeka – s jedne strane razvijamo postojeće poslovanje koje postiže iznimne stope profitabilnog rasta. S druge strane, naši timovi intenzivno i uspješno rade na razvojnim i marketinškim aktivnostima kojima pripremamo i fazno pokrećemo punu produktnu i prodajnu diversifikaciju našega poslovanja na hrvatskom tržištu. Već nakon prve godine poslovanja zadobili smo povjerenje naših vlasnika kako u ovoj regiji možemo izgraditi stabilne i održive poslovne operacije. Na nedavno održanom godišnjem sastanku menadžmenta Grupe dobili smo nagradu u kategoriji “IT Smart Solutions” što nam je veliki poticaj da posao dovršimo do kraja, strpljivo i temeljito.
Što očekujete od 2023. s obzirom na to da su globalna recesija i inflatorni šok svima smanjili optimizam?
Ako smijem, ne bi se složio s vama kako se baš svima smanjio optimizam. Istina, ne tako davne 2019. činilo se da nas čeka niz godina sa stabilnim gospodarskim rastom, a onda su došli pandemija i rat u Ukrajini koji su pokrenuli tektonske poremećaje u globalnim gospodarskim kretanjima i snažan rast inflacije. Međutim, svi ti poremećaji otvorili su i neke nove prilike za hrvatsko gospodarstvo te već sada vidimo niz iskorištenih prilika u turizmu, industriji i energetici koji potvrđuju kako Hrvatska iz ovog globalnog prevrata može izaći znatno jača nego prije. Svatko od nas mora prepoznati, kako digitalnom transformacijom, optimizacijom procesa i ostalim načinima povećanja produktivnosti, i dati svoj doprinos smanjivanju inflatornog šoka i vraćanju gospodarstva u vode stabilnog rasta.
Planirate li u lepezu svojih proizvoda uvrstiti neke nove?
Svakako – do kraja 2024. u svome portfelju produkata imat ćemo raznovrsnu ponudu kako i dolikuje jednome od najvećih europskih osiguratelja.
Jedna od većih promjena koja nam se dogodila u Hrvatskoj ove godine bilo je uvođenje eura kao službene valute. Kako biste ocijenili tranziciju na euro s pozicije vas kao osiguratelja?
Osiguratelji su, nakon temeljite pripreme na svim razinama, relativno bezbolno prošli kroz ovu tranziciju. Međutim, industrija osiguranja nije izolirana već je duboko integrirana s ostalim dijelovima gospodarstva. Tek nam ostaje vidjeti koliko će hrvatsko gospodarstvo iskoristiti ulazak u Europsku monetarnu uniju što će imati i veliki utjecaj na daljnji razvoj osiguratelja.
Može li se predvidjeti kakav će biti prosječan portfelj hrvatskih osiguratelja tijekom idućih pet godina. Smatrate li da će u tom periodu doći do promjene strukture portfelja ili na to trebamo duže čekati?
Vjerujemo kako će u tom periodu svi napori na razvoju financijske pismenosti te širenju kulture preuzimanja odgovornosti za vlastitu budućnost i rizike kojima smo izloženi donijeti osjetne promjene u portfeljima naših osiguratelja. Postupno ćemo u portfelju osiguratelja vidjeti sve više osiguranja imovine, raznih vidova osiguranja od odgovornosti te zdravstvenih osiguranja. Hrvatska, ali i cijela EU te susjedne zemlje, suočavaju se s dramatičnim demografskim trendovima kojima se niti izbliza ne pridaje značaj kakav bi trebao jer će imati dalekosežne posljedice na mirovinski, zdravstveni i ostale javne sustave. Industrija osiguranja sa svojim resursima i kapacitetima može značajno pripomoći postizanju održivosti ovih sustava.
Groupama Grupa vidi Hrvatsku kao zemlju pred kojom je period u kojem će iskoristiti sve prednosti ulaska u EU te koja će u godinama koje slijede ostvarivati osjetno veći gospodarski rast od prosjeka EU
Posvećenost Groupama Grupe održivosti potvrđuje se s dodatnih 1,2 milijarde eura u održiva ulaganja u infrastrukturu, nekretnine i zelene obveznice između 2022. i 2024., od čega je 990 milijuna eura ulaganja ostvareno u 2022. godini. Groupama je na međunarodnoj razini ostvarila dobre rezultate na područjima na kojima djeluje, kao i svoju poziciju u poljoprivrednom sektoru, posebno u pogledu osiguranja pokrića vezanih uz štete uzrokovane klimatskim utjecajima. S obzirom na to da su klimatski scenariji sve nepredvidljivi, smatrate li da će u budućnosti doći do rasta troškova osiguranja? Hoće li doći do smanjenja pokrivenosti rizika ili će neki osiguratelji potpuno prestati pružati određene vrste osiguranja od katastrofe?
U nekim američkim časopisima objavljeni su članci i istraživanja s dramatičnim najavama kako bi neka područja SAD mogla ostati potpuno bez osigurateljnih pokrića što bi opstanak na tim područjima učinio gotovo nemogućim. Smatram kako ne postoji bojazan da ćemo u RH doći u takvu situaciju u kojoj građani i pravni subjekti neće moći ugovoriti kvalitetno pokriće za svoju imovinu po pristupačnoj cijeni. Kapaciteti hrvatske industrije osiguranja značajno su veći od trenutačno korištenih, pa će širenjem svijesti i jačanjem obuhvata osiguranja doći do kompenzacije mogućeg rasta cijene osiguranja uzrokovanog povećanjem učestalosti prirodnih katastrofa, nastalih uslijed klimatskih promjena. Međutim, treba primijetiti kako se kod nas niz propuštenih mjera preventive gura pod tepih klimatskih promjena, kao recimo neodržavanje odvodnih kanala i retencija koje bi trebale smanjivati rizike od poplava ili zapuštanje terena i pristupnih puteva u cilju smanjenja rizika od požara. Na cijene osiguranja puno će više utjecati inflatorni pritisci koji dovode do značajnog povećanja cijena sanacije šteta, rad, repromaterijal, rezervni dijelovi i slično, što u konačnici mora utjecati i na visine premije osiguranja.
Klimatske promjene značajno utječu na poslovanje gospodarskih subjekata i čitave nacionalne ekonomije. Kakvim biste ocijenili utjecaj klimatskih promjena na osiguravajuća i reosiguravajuća društva?
Sasvim je razumljivo kako društva za osiguranje i reosiguranje moraju preispitivati i usklađivati svoje poslovne modele s posljedicama klimatskih promjena. Međutim, ovo treba gledati i puno šire. Industrija osiguranja ove promjene može iskoristiti za inovativna unaprjeđenja portfelja proizvoda i usluga, ali i svojim investicijama i aktivnostima vezanim uz društveno-odgovorno poslovanje poticati organizacije i projekte koji vode ka smanjenju negativnih utjecaja klimatskih promjena. Ovakvi napori ne ostaju neprimijećeni od strane postojećih i potencijalnih klijenata, a to znači kako predstavljaju poticaj razvoju poslovanja. Prema istraživanju EY Global Outlook, skoro 60 posto klijenata prati aktivnosti društveno odgovornog poslovanja svojih osiguratelja, njih čak 43 posto spremno je platiti i veću premiju onima koji se ističu u društveno odgovornom poslovanju, a skoro 80 posto klijenata kod odabira osiguratelja razmatra i njihova ESG ulaganja. Istina, ovo je globalno istraživanje i kod nas bi ovi postotci bili značajno manji, ali vremenom ćemo konvergirati prema ovim brojkama.
Negativni demografski trendovi i sve veća neizvjesnost oko naših primanja u trećoj životnoj dobi još će više jačati potrebu za osiguranjem dodatnih prihoda u mirovini kroz životna i mirovinska osiguranja
Predviđanje vjerojatnosti nastanka i intenziteta štetnih posljedica od ključnog je značaja za (re)osiguravajuća društva. S jedne strane osiguratelji moraju biti pripremljeni za negativne efekte na svoje poslovanje i svoje klijente, a s druge strane mogu u velikoj mjeri doprinijeti minimiziranju rizika osiguravanjem adekvatnih rješenja za pokriće rizika. Ipak, zadnjih smo godina svjedoci ogromnih šteta nastalih zbog prirodnih katastrofa, no jaz između ukupne štete i osigurane štete je također ogroman. Kako to promijeniti?
Prije par godina suočili smo se s posljedicama dva katastrofalna potresa koji su prouzročili štete s ogromnim jazom između ukupne i osigurane štete. Samo oko 0,5 posto ukupnih šteta bilo je osigurano što je odavno već isplaćeno i sanirano. Ostatak uglavnom tek čeka obnovi iz EU i proračunskih izvora. Zamislite da je pokrivenost kod nas bila preko 50 posto kao na razvijenim tržištima, te s koliko desetaka milijardi kuna se moglo izgraditi jedno novo lice kako Zagreba i okolice, tako i Banovine. Da ne spominjemo utjecaj koji bi taj investicijski val imao na opća gospodarska kretanja. Kako to promijeniti? Recept je uvijek isti – država, osiguratelji i ostali dionici moraju promovirati i poticati kulturu preuzimanja odgovornosti za vlastite rizike te donositi bolja zakonska rješenja, pogotovo u području upravljanja i održavanja imovine. Za državu i javne fondove višestruko je bolje s relativno malim sredstvima poticati osiguranje i kvalitetnije upravljanje imovinom od trošenja milijardi EUR na saniranje šteta na neadekvatno održavanoj imovini. K tome, kroz zadnjih par godina se pokazalo kako država nema adekvatnih organizacijskih niti ljudskih resursa za provođenje tako opsežnih projekata obnove.
Koje vrste osiguranja postoje u vašem društvu za pokrivanje opasnosti kao što su šumski požari, poplave ili smanjeni prinosi usjeva zbog suše, primjerice?
Groupama osiguranje privatnim i poslovnim klijentima u Hrvatskoj nudi široki izbor pokrića za osiguranje imovinskih rizika, poput požara i poplava. S paketom proizvoda vezanih uz poljoprivredu i stočarstvo na tržištu ćemo izaći tijekom 2024. godine.
Kakve prilike Groupama vidi u Hrvatskoj, kakva vam je strategija?
Groupama Grupa vidi Hrvatsku kao zemlju pred kojom je period u kojem će iskoristiti sve prednosti ulaska u EU te koja će u godinama koje slijede ostvarivati osjetno veći gospodarski rast od prosjeka EU. Također, vjerujemo kako će ovaj rast, ali i sve bolja financijska kultura i svijest o potrebi preuzimanja odgovornosti za pokriće vlastitih rizika biti pokretači i kontinuiranog rasta tržišta osiguranja. Stoga Groupama vidi hrvatsko tržište, ali i susjedno slovensko, kao strateška područja svoga razvoja na kojima ćemo za svoje klijente razviti cjelovitu ponudu inovativnih proizvoda i usluga kroz koje ćemo lokalizirati najbolje svjetske prakse i iskustva Grupe akumulirana kroz skoro 150 godina postojanja.
Preuzeli ste osiguranje od OTP-a, ali ste u strateškom partnerstvu i Groupama ima vlasnički udio u OTP Grupi. Koliki je taj udio i kakva je priroda vašeg partnerstva?
Formalna strana našeg odnosa kreiranog prije petnaestak godina poznata je široj javnosti, a informacije o tome su javno dostupne. Međutim, ono što je mene ugodno iznenadilo dolaskom u Groupamu je snaga tog partnerstva i predanost obiju strana tom partnerstvu te iznimni i rastući benefiti koji iz njega rezultiraju. Postoje i drugi primjeri iz prakse gdje vlasnička povezanost nije rezultirala sinergijskim učincima u poslovanju. Groupama i OTP na tržištima na kojima posluju čvrsto i kontinuirano razvijaju dugoročno održiv odnos koji zajedničkim klijentima donosi mnoge benefite.
Treba poticati individualnu štednju za dodatne prihode u mirovini kako bi se izbjegli socijalni lomovi do kojih može doći utjecajem sve značajnijih demografskih promjena
Kakvim ocjenjujete status životnih osiguranja? Ona su prestala biti dobar način štednje, konstantno bilježe ili pad ili u najboljem slučaju stagniraju. Drugim riječima, ima li nade za životna osiguranja u Hrvatskoj? Odnosno možete li povući paralelu između životnih osiguranja u Hrvatskoj i u matičnoj zemlji Groupame – Francuskoj?
I u Hrvatskoj, kao i drugim zemljama uključujući Francusku, ima nade za životna osiguranja jer jednostavno postoji i jasna potreba za njima, ali i pružatelji usluga koji mogu kreirati adekvatne proizvode. I u ovome trenutku na hrvatskom tržištu postoje proizvode osiguranja života koji nude i veće prinose od tradicionalnih oblika štednje, ali uz njih pružaju i zaštitu od rizika osiguranja života. Negativni demografski trendovi i sve veća neizvjesnost oko naših primanja u trećoj životnoj dobi još će više jačati potrebu za osiguranjem dodatnih prihoda u mirovini kroz životna i mirovinska osiguranja. Na žalost, prošlo je skoro 20 godina kako je država prestala poticati životna osiguranja iako je snažan demografski udar uslijedio tek nakon toga ukidanja. Poticanje mirovinske štednje je simbolično, skoro 100 puta manje u odnosu na npr. poticaje u poljoprivredi, industriji čija ukupna proizvodnja kontinuirano pada. Treba pametno poticati i poljoprivredu i ostale strateške grane gospodarstva, ali treba poticati i individualnu štednju za dodatne prihode u mirovini kako bi se izbjegli socijalni lomovi do kojih može doći utjecajem sve značajnijih demografskih promjena.
Razgovarala: NATAŠA GAJSKI KOVAČIĆ
