Finansijsko tržište nedavno je uzburkala vest da postoji mogućnost povezivanja italijanske banke Intesa SanPaolo sa osiguravajućom kompanijom Generali. Mediji su preneli da bi povezivanjem te dve velike kompanije nastala finansijska institucija sa tržišnom kapitalizacijom od oko 60 milijardi evra. I nakon vesti o potencijalnom spajanju, akcije banke su odmah skočile na berzi, ali je vrlo brzo Intesa saopštila da je odustala od takvih planova. U centrali banke “Intesa SanPaolo potvrđuju za Svet osiguranja da nakon njihove procene trenutno ne vide mogućnosti za povezivanje sa tom osiguravajućom kućom.
Inače, banke i osiguravajuće kompanije u svetu i u Srbiji povezane su često zajedničkim poslovima, tako na domaćem tržištu postoji dvadesetak banaka koje rade i kao zastupnici u osiguranju. Da li je integracija finansijskih institucija poželjna i šta bi njihovo ukrupnjavanje značilo za domaće tržište, razgovarali smo u ovoj temi sa bankarima i osiguravačima.
Trenutno nema najava o mogućem prelasku osiguravajućih kompanija u bankarsko vlasništvo, ali činjenica je da se na domaćem bankarskom tržištu dešavaju značajne promene u poslednje vreme. Zato ne treba isključiti ni takve poteze ukoliko se matične kompanije na globalnom nivou odluče za integrisano poslovanje. Nedavno su domaći investitori kupili dve banke sa stranim kapitalom, grčku Alfa i italijansku Findomestic banku. Poznavaoci tržišta kažu da se može očekivati i prodaja još nekih banaka.
I u narednom periodu moguće je očekivati povlačenje banaka iz jugoistočne Evrope i Srbije zbog visokog nivoa problematičnih kredita i problema sa nedovoljnim nivoom kapitala koji imaju evropske banke, ocenjuju poznavaoci tržišta.
Preuzimanje kapitala
Menadžeri velikih evropskih banaka smatraju da postoji prostor za integraciju banaka i osiguravača te da trenutno pojedine bankarske grupacije razmatraju u okviru svojih strateških planova povezivanje sa osiguravajućim kućama. U Intesi Sanpaolo grupi kažu da su završili procenu mogućnosti za potencijalno poslovno povezivanje sa kompanijom Assicurazioni Generali. Prenosimo njihov odgovor: “U svetlu rezultata analiza osiguravajuće grupe, izvedenih na osnovu informacija trenutno dostupnih javnosti, Grupa ne vidi mogućnosti koje ispunjavaju kriterijume u pogledu kreiranja i distribucije vrednosti za akcionare banke. Odnosno kriterijume koji bi bili u skladu sa ciljem održavanja liderske pozicije u pogledu adekvatnosti kapitala”.
I dodaju da će grupa poboljšati stvaranje i distribuciju vrednosti za svoje akcionare organski, uz održavanje liderske pozicije po pitanju adekvatnosti kapitala.
U Narodnoj banci Srbije (NBS) kažu da spajanja banaka sa osiguravačima nisu najavljena, niti su pravno moguća. Jedino je moguće da banka bude vlasnik dela ili celokupnog kapitala društva za osiguranje ili obrnuto, a takvi slučajevi su prisutni u praksi već dugo. Podaci o tome su javno dostupni, a svako sticanje koje podrazumeva prelazak zakonski utvrđenih pragova učešća u kapitalu, podrazumeva i saglasnost supervizora, kažu u NBS-u.
“Poslovna povezanost banaka i osiguravajućih kompanija je uobičajena i u svetu i u Srbiji. Trenutno na domaćem tržištu osiguranja deluje i 20 poslovnih banaka u ulozi zastupnika u osiguranju. Na ovaj vid saradnje banke i osiguravajuće kuće opredeljuju se u skladu sa svojom poslovnom politikom i procenom efikasnosti tržišnog nastupa, čime se supervizor ne bavi”, kažu u Centralnoj banci.
Zakon o osiguranju dozvolio je takvu mogućnost, tako da banke pre obavljanja ovih poslova moraju dobiti posebnu saglasnost.
Objedinjene usluge povećavaju profitabilnost Tamara Radaković, direktorka Finansijske funkcije u Kompaniji Dunav osiguranje kaže da potencijal rasta i korišćenja objedinjenih usluga bankarstva i osiguranja, nalazi se kako u fokusu klijenata, tako i u daljem razvoju bankarskih proizvoda i proizvoda osiguranja. “Kada je fokus klijenta u pitanju, osnov rasta se nalazi u pojednostavljenju transakcija i štednji vremena potrebnog za kupovinom bankarskih i osiguravajućih proizvoda. Kao što u drugim oblastima imamo objedinjenu prodaju usluga fiksne, mobilne telefonije, interneta i televizije, koje su za posledicu imale jačanje konkurentske pozicije telekomunikacionih kompanija i gubitak tržišta manjih provajdera pojedinačnih usluga, tako i u oblasti bankarstva i osiguranja objedinjavanjem usluga moguće je, čak i uz smanjenje marži, zadržati i uvećati profitabilnost kroz povećanje broja klijenata i multiplikativnog dejstva koeficijenta obrta na rezultat. Sa druge strane, sve veći broj bankarskih proizvoda predviđa postojanje nekog oblika osiguranja kako bi banke zaštitile angažovana sredstva, dok je sa druge strane poslovna banka sve značajniji kanal prodaje osiguranja. Pozitivni efekti integracije na rast i profitabilnost realizovaće se i u obliku sniženih troškova po osnovu obavljanja platnog prometa usled transfera sredstva na koje se poslovanjem upućene i banke i osiguranja”, kaže Radaković. |
||
Bolja usluga i veća profitabilnost
Domaći osiguravači ocenjuju da se teško može očekivati sinergija finansijskih institucija na lokalnom nivou već jedino na nivou centrala, to jest matičnih grupacija. Takvog je mišljenja i Aleksandar Jović, direktor sektora za bankoosiguranje u Uniqa osiguranju.
“Na tržištu Srbije pretežno posluju banke i osiguravajuća društva koja predstavljaju deo neke veće evropske ili svetske grupacije i teško da se može očekivati integracija na lokalnom nivou. Već samo kao deo neke veće integracije na nivou čitave grupe”, kaže on.
Ali i napominje da se u Srbiji može očekivati dalje povezivanje postojećih igrača u vidu ukrupnjavanja institucija, što se već postepeno dešava i u bankarskom i u sektoru osiguranja.
“Povezivanje banaka i osiguravača treba posmatrati u svetlu novih investicionih mogućnosti velikih finansijskih grupacija, koje u takvim integracijama pronalaze nove mogućnosti poslovanja. Pre svega, pružanje kvalitetnije usluge klijentima, zatim rast, bolja poslovna perspektiva i na kraju veća profitabilnost”, kaže Jović.
Prema njegovom mišljenju, postoje značajne prednosti sinergije bankarskih usluga i usluga osiguranja. Ako se posmatraju prednosti za poboljšanje zadovoljstva klijenata, usluga je objedinjena, pružena na jednom mestu, sveobuhvatnija i kvalitetnija. Prednosti za instituciju (banka i osiguravajuću kuću) ogledaju se u povećanoj bazi klijenata, povećanom broju prodatih proizvoda po jednom klijentu. Samim time klijent je zadovoljniji, a na kraju poboljšan je rezultat poslovanja.
“Uniqa grupa, kako na svim tržištima gde posluje tako i u Srbiji, teži strateškoj saradnji sa najvećim bankarskim grupacijama i imamo model saradnje nazvan banko osiguranje. Banko osiguranje podrazumeva prodaju velikog broja proizvoda osiguranja kroz razne kanale prodaje u poslovnim bankama”, kaže Jović.
Banko osiguranju je, prema njegovim rečima, posvećena posebna pažnja, u okviru grupe, kao jednom od strateških ciljeva poslovanja, što je primetno kroz značajno učešće banko osiguranja u ukupnom prihodu kompanije. Prema podacima NBS, na tržištu Srbije Uniqa banko osiguranje zauzima više od 50 odsto tržišta prodaje osiguranja preko poslovnih banaka, kaže on.
Uticaj integracije institucija na tržište
I ranijih godina je stručna javnost ukazivala da na domaćem tržištu posluje veliki broj banaka i osiguravajućih kompanija u odnosu na zemlje regiona. Rezultati pripajanja finansijskih institucija i očekivani efekti mogu da se razlikuju ne samo u zavisnosti od stepena razvoja tržišta već i od društveno-političkog uređenja države, ukazuje Željko Vojinović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Subotici, Univerziteta u Novom Sadu.
“Spajanje banaka i osiguravajućih kompanija na razvijenim tržištima uglavnom dovodi do još veže koncentracije i akumulacije kapitala, stvaranje većih fondova i otvaraju se pitanja investiranja tih sredstava. Nije baš lako predvideti koje će to efekte imati na samom finansijskom tržištu, na vrednost pojedinih valuta. To svakako zavisi i od drugih finansijskih instrumenata koji se budu aktivirali”, smatra Vojinović.
Jedna od manifestacija procesa spajanja finansijskih institucija, prema njegovoj oceni, svakako može da bude i veća kontrola novčanog tržišta. Domaće finansijsko tržište koje karakteriše veliki broj poslovnih banaka, u poređenju sa državama u okruženju, kako on kaže, može da se reformiše, odnosno da se smanji broj tih institucija. Isto tako postoji dosta veliki broj osiguravajućih kompanija ako uzmemo u obzir ukupnu premiju, broj stanovnika i druge pokazatelje.
Koncentracija kapitala
Ali, da li je za klijente poželjnije da postoji veći broj učesnika u odnosu na skoncentrisani kapital u okviru velikih institucija?
Željko Vojinović kaže da bi smanjenje broja finansijskih institucija i uz to izraženija koncentracija kapitala svakako doprinela lakšoj kontroli i nadzoru tog sektora. U prvim godinama može se očekivati i smanjenje cene tih proizvoda i usluga, ali posle takvih promena postoji opasnost stvaranja ambijenta sa malim brojem učesnika.
“Procesom spajanja i povezivanja banaka i osiguravajućih kompanija moguća je ušteda ili smanjenje troškova u smislu zajedničkog upravljanja nekim rizicima. Kao i smanjenje ukupnog broja zaposlenih kombinovanjem njihovih radnih obaveza, neposrednijem pružanju usluga posebno za osiguravajuće kuće. Takođe i banke bi imale koristi od toga povećanjem broja klijenata”, ocenjuje Vojinović.
Kako ocenjuju menadžeri evropskih finansijskih kompanija, postoji potencijal za pripajanje banaka i osiguranja na globalnom nivou.
Na bankarskom tržištu očigledne su promene, tako su nedavno domaći privrednici kupili dve banke sa stranim kapitalom. Miodrag Kostić, vlasnik kompanije MK komerc kupio je grčku Alfa banku, dok je Direktna banka iz Kragujevca kupila Findomestik banku koja posluje u okviru bankarske grupacije BNP Paribas. Prema oceni stručnjaka, može se očekivati i ubuduće povlačenje bankarskih investitora iz jugoistočne Evrope i Srbije zbog problema sa visokim udelom problematičnih kredita (NPL) koji imaju velike evropske banke. Takođe se smatra da je ukrupnjavanje pozitivno jer će pojačati konkurenciju među bankama što bi doprinelo smanjenju kamatnih stopa na kredite.