Najveći skup osiguravatelja regije (SorS) održan je u Sarajevu.
Piše: Mirsad Pehilj
Profitiraj.ba
U fokusu sudionika dvodnevne konferencije SorS-a, najvećeg skupa osiguratelja regije, koji je održan u glavnom gradu BiH, bilo je osiguranje i reosiguranje u funkciji energetike i izvora energije. Uz prezentaciju poslovanja društava na tržištu osiguranja Adriatic regije, pozornost je privukla i panel diskusija o digitalizaciji osiguranja te utjecaju inflacije na štednju kroz životno osiguranje.
Govoreći o utjecaju energetike na stagflatorne pritiske u sektoru osiguranja, dr. sc Igor Zornić (Triglav osiguranje Beograd) istakao je da se na pandemijski krizu, od kraja 2021. nadovezala energetska kriza, dodatno produbljena globalnim geopolitičkim događanjima u 2022. godini. Utjecaji na makroekonomske pokazatelje doveli su do pojave stagflacije i prijetnji recesijom u pojedinim zemljama EU. Rast inflacije (energetske i potrošačke), usporavanje ekonomskog rasta i pad kupovne moći stanovništva, uz rast kamatnih stopa, značano mijenjaju poslovno okruženje društava za osiguranje i ostalih sudionika na tržištu osiguranja, regionalno i globalno.
Istaknuto je da inflatorni pritisci inicijalno utječu na industriju osiguranja kroz inflaciju šteta, odnosno naknada iz osiguranja i veće troškove poslovanja, rast vrijednosti obveza i efekte na vrednovanje imovine re/osiguravača. Pored direktnih utjecaja na obje komponente bilance stanja (imovina i obveze), utjecaj inflacije direktno utječe i na obje komponente nivoa profitabilnosti društava za osiguranje.
Industrija osiguranja bilježi inflaciju šteta gotovo u svim segmentima poslovanja, naročito u segmentu osiguranja motornih vozila usljed inflatornih pritisaka i rasta cijena popravki vozila.
Prvog dana SorS-a prezentirano je i stanje na tržištima osiguranja u zemljama regije.
Dr. sc. Safet Kozarević, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli i s dugogodišnjem iskustvom u sektoru osiguranja BiH, u prezentaciji stanja na tržištu osiguranja u Adria regiji (BiH, Crna Gora, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Slovenija i Srbija) s oko 18,65 milijuna stanovnika, istakao je da je ovo tržište u 2022. nastavilo s rastom i dostiglo novi rekord u ukupnoj premiji od 6.388,4 miliona eura, koja je porasla za 8,38% u odnosu na 2021. godinu.
Slovenija, s ukupnom premijom od 2.798,6 milijuna eura čini 43,8% ukupnog tržišta Adria regije u 2022. godini. Ona je ostvarila i najveći rast u odnosu na 2021. u apsolutnom iznosu od 182,84 milijuna eura (7%), dok je najveći relativni rast od 12,3% (124,58 milijuna eura) ostvaren u Srbiji. Inače, sva tržišta regije su u 2022. ostvarila rast što je pokazatelj nastavka oporavka nakon pandemije.
Usporedo s rastom premije zabilježen je i rast likvidiranih šteta, koje su na razini tržišta u 2022. iznosile 3.728,4 milijuna eura i porasle su za 10,9% u odnosu na 2021. godinu. Pojedinačno, samo je Crna Gora u 2022. imala pad ukupnih šteta od 2,26 milijuna eura (5%), a sve ostale zemlje imale su povećanje koje su u apsolutnom iznosu bile najveće u Sloveniji od 179,14 milijuna eura (11%), a u relativnom u Srbiji od 22,5% (102,9 milijuna eura). Osim Slovenije s ukupnm štetama od 1.812,8 milijuna eura u 2022. i Hrvatska je prešla prag od milijardu eura (1.025,4 milijuna eura).
Ako se promatra odnos između premije i šteta uočava se da je očekivano došlo do povećanja kvote šteta, odnosno rast likvidiranih šteta bio je veći od rasta premije. Na nivou tržišta, kvota šteta je povećana s 57,02% u 2021. na 58,36% u 2022. godini. Pojedine zemlje bilježe smanjenje kvote šteta (Crna Gora od 13,3%, Hrvatska od 2,4% i Sjeverna Makedonija od 0,3%), a rast kvote šteta bio je najveći u Srbiji (9,1%) a zatim u BiH (6,7%) i Sloveniji (3,7%).
U skladu s dosadašnjom praksom, na SorS-u su na konferenciji za medije predstavnici re/osiguravajućih društava iz regije pojedinačno predstavili stanje na tržištu osiguranja u svojim zemljama. Generalno je istaknuto da je u 2022. ali i u prvom kvartalu 2023. godine nastavljen trend rasta premije, da i dalje dominiraju obavezna autoosiguranja, dok su nedovoljno zastupljena životna ali i imovinska i osiguranja od nezgode, požara i elementarnih nepogoda, te da iznos šteta raste brže od premije osiguranja usljed inflatornih pritisaka.
Generalni sekretar SorS-a i direktor Bosna Reosiguranja Zlatan Filipović istaknuo je da je bosanskohercegovačko tržište osiguranja u 2022. zaračunalo ukupnu premiju u iznosu od 881 milijun KM (oko 450,5 milijuna eura), te da je na godišnjem nivou ostvaren premijski rast od 7,6 posto u odnosu na godinu ranije. Filipović je dodao da je u prvom kvartalu 2023. godine nastavljen rast premije osiguranja (oko 9,3%) koja su dostigla 229,35 milijuna KM (117,27 milijuna eura).
Prema vrstama osiguranja, struktura premija u prvom tromjesečju 2023. slična je strukturi iz ranijeg perioda, s najvećim udjelom osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila u ukupnoj premiji od 43%.
U Adria regiji najuređenije je svakako tržište Slovenije te tržište Hrvatske, imajući u vidu da su obje ove države i članice Europske unije.
Tadej Čoroli, član Uprave Zavarovalnice Triglav Ljubljana, kazao je da je i pored utjecaja inflatornih pritisaka na ekonomske tokove u Sloveniji rast premije osiguranja u prošloj godini iznosio oko 7% sa zaračunatom bruto premijom od blizu 2,8 milijardi eura te da je i u prvom kvartalu 2023. godine nastavljen premijski rast na koji značajan udio ima Triglav grupa.
Milo Marković, član Izvršnog odbora Dunav osiguranje Beograd, kazao je da je prošle godine u Srbiji ukupna zaračunata premija iznosila oko 1,14 milijardi eura što je rast više od 12% na godišnjem nivou. Preliminarni podaci za prvi kvartal 2023. godine ukazuju da premija na tržištu osiguranja u Srbiji nastavlja rasti pa je tako u odnosu na isti period 2021. godine zabilježen rast oko 14 posto.
Sanel Volarić, predsjednik Uprave Groupama osiguranje Zagreb, istakao je da je u 2022. ukupno zaračunata premija u Hrvatskoj iznosila blizu 1,7 milijarde eura (rast preko 8%) te da je i u prvim mjesecima 2023. nastavljen trend rasta neživotnih i manjeg pada životnih osiguranja.
Matjaž Božič, glavni izvršni direktor Lovćen osiguranje Podgorica, istakao je da je na crnogorskom tržištu osiguranja premija u 2022. imala rast od blizu 10% (oko 108 milijuna eura). Naveo je i da je premija po glavi stanovnika samo nešto više od 160 eura što je skromno u odnosu na zemlje u EU.
Govoreći o tržištu osiguranja Sjeverne Makedonije, Vladimir Toševski, generalni direktor Osiguritelna polisa S. Makedonija, istakao je da je u 2022. ukupno zaračunata premija iznosila oko 208 milijuna eura te da je rast premije (oko 11%) nastavljen i u prva četiri ovogodišnja mjeseca.
Na SorS-u 2023. sudjelovalo je 169 predstavnika osiguravajućih i reosiguravajućih društava iz Adriatic regije, ali i 15 ostalih zemalja, od Južne Koreje do Švicarske i Engleske, što samo potvrđuje ugled i značaj koji ovaj susret zauzima u industriji osiguranja.
Uz udruženje SorS, tehnička organizacija ove konferencije je povjerena firmi Tectus.
