;

Smanjenje broja direktnih stranih investicija prema Europi uslijed prolongirane geopolitičke i ekonomske neizvjesnosti

Datum objave: 05.06.2019.

Tradicionalno visoke investicije Sjedinjenih Američkih Država ka Europi usporavaju po prvi put u tri godine. Samo 27 posto investitora planira započeti ili razvijati poslovanje u Europi u 2019. godini. Tehnološke direktne strane investicije upućene prema Europi dostigle su rekordan nivo u 2018. godini.

Prema rezultatima istraživanja o atraktivnosti europskog tržišta u 2018. godini (European Attractiveness Survey 2018) koje je provela revizorsko – konzultantska kompanija EY (Ernst&Young), broj projekata direktnih stranih investicija (SDI) upućenih rema Europi opao je za 4 posto (na 6,356 projekata). Usprkos padu ukupnog broja SDI upućenih prema Europi prvi put u šest godina, nivo investicija ostaje drugi najviši od 2000. godine, od kada kompanija EY bilježi ove podatke. Ipak, stav investitora je pesimističan – samo 37 posto ispitanih kompanija predviđa povećanje atraktivnosti europskog tržišta u naredne 3 godine, u usporedbi s 50 posto njih koji su isto mišljenje imali i prethodne godine.
Tehnološki sektor se, međutim, opire ovom silaznom trendu, s obzirom na to da se broj projekata SDI popeo na rekordan nivo od 1,227 u 2018. godini (što predstavlja rast od 4 posto u odnosu na prethodnu). Rast je pretežno vođen američkim kompanijama, koje su odgovorne za 37 posto projekata digitalnih SDI u Europi prošle godine. SDI su također jake u tradicionalnim industrijskim sektorima Europe: ukupan broj projekata SDI u transportnoj, strojnoj i kemijskoj industriji je porastao za 4 posto – na 1,729 projekata u 2018. godini.

„Dok je veličina i raznolikost europskog tržišta i dalje atraktivna za globalne investitore, počinjemo uviđati utjecaj Brexita i drugih političkih i ekonomskih neizvjesnosti, s obzirom na to da investitorski optimizam opada. Pretežno zbog Brexita, povijesna konkurentsna prednost Velike Britanije u SDI je oslabila tijekom prethodne tri godine, što znači da tisuće novih poslova nije stvoreno.

„Da bi Europa nastavila privlačiti direktne strane investicije, ona mora reagirati u skladu planovima za jedinstveno digitalno tržište, sistemom zaštite podataka i stabilnim poreznim režimom. Također treba nastaviti ulagati u tehnologiju i osigurati pristup agilnoj i kvalificiranoj radnoj snazi, koja pokreće SDI”, izjavio je Andy Baldwin, rukovodeći partner kompanije EY za regiju Europe, Bliskog Istoka, Indije i Afrike.

Mapa investicija u 2018. godini
Dvije najveće europske privrede, Velika Britanija i Njemačka, koje su zajedno odgovorne za oko trećinu SDI u Europi, privukle su 13 posto manje investicija nego prethodne godine (1,054 i 973 projekta SDI, respektivno). Negativne performanse Velike Britanije rezultat su smanjenja broja projekata proizvodnih SDI za 35 posto (na 140), koje je potaknuto pomicanjem investicija u kapacitete za opsluživanje jedinstvenog tržišta van prostora Velike Britanije. Pored toga, broj novoosnovanih sjedišta kompanija, koje stvaraju važne i visoko plaćene poslove, prepolovljen je sa 98 u 2017. na 48 u prošloj godini.

Tradicionalno jaki segmenti u Njemačkoj također su bile pod utjecajem: zabilježen je pad proizvodnje od 7 posto u automobilskom sektoru, uglavnom zbog pojačane zabrinutosti oko „tvrdog” Brexita, američkih tarifa i usporavanja potražnje iz Kine.
Francuska, koja je zabilježila spektakularan rast SDI od 31 posto u 2017. godini, ostvarila je rast od samo 1 posto u 2018.
Međutim, po prvi put, prošle godine je u Francuskoj pokrenuto više projekata SDI u oblastima istraživanja i razvoja (R&D) i proizvodnje (144 i 339, respektivno) nego u bilo kojoj drugoj evropskoj zemlji.

S druge strane, SDI se javljaju kao glavni izvor radnih mjesta u drugim zemljama Zapadne, Centralne i Istočne Evrope – usprkos političkoj neizvjesnosti u nekim zemljama. Među deset najboljih evropskih destinacija za direktna strana ulaganja, značajan pozitivan učinak su ostvarile: Španjolska (32%), Belgija (29%), Poljska (38%), Turska (14%) i Irska (52%). Izvan prvih deset mjesta, Italija je zabilježila skok SDI od 63% u odnosu na prethodnu godinu, i time ostvarila najbrži rast SDI među 20 vodećih zemalja u Europi.
Određeni broj zemalja je zabilježio visok dvocifren negativan rast SDI: Holandija (- 32%) koja, međutim, još uvijek zadržava svoje mjesto u top 10 destinacija za ulaganja; Švedska (- 32%); i Češka Republika (-51%).

Investicije Sjedinjenih Američkih Država prema Europi usporavaju
Iako su Sjedinjene Američke Države tradicionalno jak investitor u Europu, investicioni projekti SDI iz SAD porasli su za samo 3 posto prošle godine, što je manje od 8 posto koliko iznosi prosjek za prethodne četiri godine. Usporavanje je uglavnom posljedica američke porezne reforme, uvedene u prosincu 2017. godine, i repatrijacije imovine i poslova od strane američkih multinacionalnih kompanija. Ipak, SAD ostaju najveći pojedinačni investitor u Europu, čineći 22 posto europskih SDI u 2018. godini.

Europska tehnološka utrka je krenula
Europski tehnološki sektor je u procvatu, a broj novih SDI projekata dostigao je rekordan nivo od 1,227 u 2018. godini (porast od 4 posto u odnosu na prethodnu godinu). Ukupno gledano, broj SDI projekata je porastao više od 100 posto – s 510 na 1,227 u posljednjih pet godina. Istraživanje je također pokazalo da je digitalni sektor ključni pokretač budućeg rasta u Europi (39% investitora), a slijede ga cleantech (25%), energetika i komunalne usluge (21%).

Na pitanje koji gradovi nude najbolje šanse za proizvodnju slijedećeg tehnološkog giganta, investitori su stavili London na 4. mjesto na globalnom nivou, iza San Francisca (uključujući Silikonske doline), Šangaja i Pekinga. Berlin se nalazi na sedmom mjestu na globalnom nivou i na drugom u Europi, dok je Pariz na dvanaestom mjestu u svetu i treći u Europi.
Istraživanje otkriva da je u Europi smješteno više od trećine globalnih gradova za koje je najvjerojatnije da će proizvesti slijedećeg tehnološkog giganta. Dva europska grada nalaze se na top 10 listi najprivlačnijih tehnoloških hubova: London i Berlin, koji se nalaze na četvrtom i sedmom mjestu, respektivno. Investitori identificiraju London, Berlin, Pariz, Stockholm i Amsterdam kao prvih pet najatraktivnijih tehnoloških hubova u Europi.

Natrag