Sinergija javnog i privatnog sektora jedini model za izgradnju veće financijske otpornosti države

Datum objave: 01.12.2021.

Potrebno je otvoriti dijalog između javnog i privatnog sektora te sagledati nove perspektive upravljanja financijskim rizicima od prirodnih katastrofa, zaključak je savjetovanja u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca, najvećeg svjetskog brokera za osiguranja tvrtke Marsh, globalnog brokera u reosiguranju tvrtke Guy Carpenter (oba iz Marsh McLennan) i Vlahović grupe.

Prema nalazima nedavno objavljenje studije Svjetske banke “Financial Risk and Opportunities to Build Resilience in Europe” čiji su nalazi danas predstavljeni sudionicima, Hrvatska je u slučaju stogodišnje prirodne katastrofe na 4. mjestu u EU po visini obaveza države u odnosu na BDP. „Svjesni smo da su informacije o financijskim rizicima povezanim s klimatskim promjenama i prirodnim katastrofama, a onda i dostupnim financijskim instrumentima prilično ograničene i da se na tome treba raditi diljem Europe“, rekla je Iva Rogović Lekić, direktorica Marsh Hrvatska.

Pristup koji Svjetska banka promiče u upravljanju financijskim rizicima prirodnih katastrofa je razvrstavanje rizika u slojeve prema učestalosti i ozbiljnosti te određivanje financijskih instrumenata pokrića adekvatno toj klasifikaciji. U skladu s time, proračunske rezerve i realokacije mogu pokriti učestale štete manjeg intenziteta, one srednje se preporuča pokrivati iz dodatnih izvora kao što su namjenski fondovi za katastrofe dok se za one najrjeđe ali i financijski najzahtjevnije katastrofe, poput onih koje su nedavno pogodile Hrvatsku, preporučuje prijenos rizika kroz instrumente osiguranja. Osiguranje od prirodnih katastrofa omogućava prebacivanje rizika od nastanka katastrofe na osiguravajuće kompanije i reosiguravajuća društva i poznata je praksa u država članicama EU, pa čak i susjednim zemljama regije.

Mario Baotić, izvršni direktor tvrtke Guy Carpenter, globalnog reosiguravatelja sa sjedištem u Londonu iz kojeg pokriva tržišta u razvoju pojasnio je kako funkcionira parametrijsko osiguranje. „Ukoliko se država osigura od prirodne katastrofe kao što je potres, nema potrebe za čekanjem procjena šteta. Čim je intenzitet potresa iznad ugovorenog parametra, aktivira se isplata, a sredstvima vlade raspolažu slobodno i ulažu ih gdje je najnužnije“, pojasnio je Baotić rekavši kako je praksa da formiranje tzv. nacionalnih pool-ova osiguranja od katastrofa zahtjeva suradnju nacionalnog sektora osiguranja, međunarodnog sektora reosiguranja, razvojnih banaka te posvećenost i podršku vlade. „Svi moraju raditi zajedno kako bi se izgradio uspješan sustav“, rekao je Baotić.

Financijsku i fizičku otpornost sustava na katastrofe treba jačati istodobno i kroz razmatranje novih modela kako bismo ojačali ukupne kapacitete sustava odgovora na krize i klimatske promjene koje predstavljaju sve veći izazov, zaključak je stručnog panela na kojem su sudjelovali državni tajnik Ministarstva financija Zdravko Zrinušić i načelnik Sektora za smanjenje rizika od katastrofa u Ravnateljstvu civilne zaštite Dražen Štajduhar, dok je sadašnji model obnove od potresa uvodno predstavio državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir.

Natrag