Na sjednici Savjeta Hanfe raspravljalo se između ostalog o preduvjetima i inicijativama važnima za provedbu zelene tranzicije i razvoj korporativnog upravljanja, zaštiti od klimatskih katastrofa, budućim zakonima i propisima koji će regulirati financijsko tržište te ostalim aktualnostima u sektoru financijskih usluga.
Tako su članovima predstavljene inicijative Ministarstva financija s ciljem podrške financijskom sektoru i ostalim dionicima u procesu zelene tranzicije i ispunjenja ciljeva utvrđenih u Europskom zelenom planu i Pariškom sporazumu. Pravovremena i adekvatna prilagodba financijskog sektora bit će od ključne važnosti za uspjeh tranzicije prema održivom gospodarstvu. Stoga je uspostavljena zajednička platforma za razmjenu informacija i poticanje doprinosa financijskog sektora. Podrška financijskom sektoru poticat će se daljnjim jačanjem nužnih administrativnih kapaciteta, ali i kroz suradnju na globalnoj razini, posebice kroz aktivnosti europske Koalicije ministara financija za klimatske aktivnosti, te punom operacionalizacijom rada Foruma za podršku održivom financiranju.
Također, članovi Savjeta upoznati su i s potencijalnim štetama od prirodnih katastrofa. Na tržištu osiguranja u Republici Hrvatskoj, ponuda osiguranja od prirodnih nepogoda obuhvaća osiguranje od različitih rizika kao što su tuča, oluja, poplava, potres i slijeganje tla. Premda su ta osiguranja dostupna, udio premija za njihovu zaštitu ostaje relativno nizak. Rizik od potresa prosječno čini 1,2%, dok rizik od poplava iznosi svega 0,5% svih premija društava za osiguranje.
Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) razvilo je online nadzornu ploču koja prikazuje razinu osiguranja i ranjivost europskih zemalja na rizike od prirodnih katastrofa. Hrvatska se tu ističe kao treća zemlja po nedostatnosti osiguranja od tih rizika, iza Grčke i Italije. S obzirom na rastući intenzitet i učestalost tih događaja, potrebno je razmotriti modele obveznog osiguranja rizika od prirodnih katastrofa koje su usvojile druge zemlje članice EU-a. Primjeri dobrih praksi poput francuskog, islandskog, lihtenštajnskog (švicarskog) i rumunjskog modela, mogu poslužiti kao smjernice za podizanje razine osiguranja u Hrvatskoj.
Članovi Savjeta pritom su raspravljali i o aktualnostima na Zagrebačkoj burzi, uključujući promete, uvrštenja i izvršenja financijskih instrumenata. Posebna pažnja posvećena je prilagodbi modela računa vrijednosnih papira pri SKDD-u, kako bismo se uskladili s tržišnim praksama EU-a, što je neophodno za migraciju poslovanja SKDD-a na europske sustave.
U svjetlu jačanja ESG (Environmental, Social, Governance) regulative, istaknuto je kako Zagrebačka burza intenzivno radi na uspostavljanju ESG rejtinga i indeksa koji će transparentno ocjenjivati relativnu uspješnost izdavatelja u ESG standardima. Takvi projekti dio su razvojne strategije Zagrebačke burze, usmjerene na jačanje kapaciteta tržišta kapitala u skladu sa suvremenim ciljevima održivosti.
Također, raspravljalo se i o sudjelovanju u The Advisory Group on Market Infrastructures for Securities and Collateral (AMI-SeCo) pod vodstvom ESB-a te osnivanju Nacionalne savjetodavne skupine za infrastrukture tržišta kapitala, u skladu s odlukom HNB-a od 16. veljače 2024. Ova inicijativa okuplja Hanfu, SKDD, SKDD CCP Smart Clear, izdavatelje, brokere, skrbnike, Zagrebačku burzu i kreditne institucije s ciljem podrške razvoju, implementaciji i radu T2S-a.
Pritom je spomenuta važnost izrade Nacrta izmjena i dopuna Zakona o trgovačkim društvima s ciljem implementacije preporuka OECD-a u za razvoj korporativnog upravljanja. Raspravljalo se o potrebi jasnijeg okvira za odobravanje i provjeru vjerodostojnosti transakcija povezanih strana, pojašnjenju pravila dioničarskih sporazuma te poticanju neovisnosti nadzornih i revizijskih odbora u poduzećima.
Savjet Hanfe savjetodavno je tijelo Hanfe koje se redovito sastaje i daje mišljenja te stručne i znanstvene savjete radi razvoja i unaprjeđenja nadzorne prakse. Čini ga devet članova: predsjednik Upravnog vijeća Hanfe (po službenoj dužnosti), pet članova koje biraju predstavnici udruga subjekata nadzora pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i tri člana koja imenuje Vlada RH.
.