Rast je sve i tržište se ove godine dobro koristi jakom ekonomijom i stabilnim izgledima hrvatskog gospodarstva koji bi se trebali nastaviti i iduće godine. Među osiguravajućim društvima najveći tržišni udio prema zaračunatoj bruto premije i nadalje drži Croatia osiguranje, iako je taj osiguratelj zabilježio pad zaračunate premije za 2,05 posto, na 2,4 milijarde kuna
Čak 21 kvartal – više od pet godina zaredom, hrvatsko gospodarstvo raste stabilno raste. Turistički rekordi ruše se iz godine u godinu, novca iz EU fondova se nikad nije više povlačilo, izvozne tvrtke dobro rade, a efekt rasta plaća i privatnom i javnom sektoru presudan je za viši BDP kroz snažnu domaću osobnu potrošnju. Neki će reći da je rast prespor, neki će reći i da rastemo na krivim temeljima, ali nepobitna je činjenica da smo u proteklih pet godina ‘u plusu’ i to debelom. Kako s rastom BDP-a, izvoza, osobne potrošnje, ali i što nam je posebno drago industrije osiguranja. Protekla 2018. godina bila je rekordno dobro i u njoj su konačno dosegnute famozne pretkrizne brojke kada je industrija imala zlatno doba slično onome koje proživljava danas. Premija tržišta osiguranja u 2018. iznosila je deset milijardi kuna, a ta će brojka biti nadmašena već ove godine. Cijelu Hrvatsku u promatranom razdoblju najviše gura osobna potrošnja – kupuju se stanovi, mijenjaju automobili, više se putuje i pazi na zdravlje zbog čega osiguravatelji uvijek mogu računati na svježi dotok premije osiguranja. Kamo se novac točno slijeva i na što Hrvati najviše troše u osiguranju detaljnije ćemo istražiti malo kasnije, a zasad treba biti zadovoljan solidnim izgledima i postojećim stanjem. Prema makroekonomskim kretanjima i prognozama HNB-a gospodarski se rast u 2019. intenzivirao, tome su ponajviše pridonijela iznimno povoljna kretanja kod potrošnje kućanstava i kapitalnih ulaganja, a pozitivan doprinos povećanju ekonomske aktivnosti dala je i državna potrošnja. Tu je i uloga osiguratelja izrazito važna jer kroz pružanje osiguratelje zaštite od rizika i dugoročnim ulaganjima značajno doprinose financijskoj stabilnosti i razvoju gospodarstva. Prema prognozama iz HNB-a, gospodarska aktivnost mogla bi u 2020. porasti za 2,7 posto, pri čemu je godišnje usporavanje realnog rasta ponajprije odraz očekivanoga slabijeg povećanja kapitalnih ulaganja, ali i potrošnje kućanstava. Sukladno tome i cijeli sektor mora biti spreman udovoljiti potrebama i zahtjevima klijenata, a jedan od glavnih preduvjeta za to je digitalna transformacija, inovativni proizvodi te jačanje financijske pismenosti građana.
Iskorak naših osiguratelja na tržište Europske unije
Prema podacima koje prikuplja Hrvatski ured za osiguranje za listopad 2019., najsvježijim dostupnim podacima koji su bili dostupni u vrijeme pisanja teksta, premija društava za osiguranje iznosila je 8,95 milijardi kuna, što je 7,15 posto više u odnosu na listopad prošle godine. Mali, ali važan dio tog kolača može se pripisati i nastupu naših osiguratelja na tržištu Europske unije gdje je prikupljena premija od 153 milijuna kuna što realno u odnosu na cijelo tržište nije puno, ali je već 16 posto više nego lani. Čak 71,1 posto ukupne premije otpada na neživotna osiguranja, gdje zaračunata bruto premija iznosi 6,35 milijardi kuna i viša je 11,4 posto u odnosu na prošlu godinu. Pri tome, najzastupljenija vrsta osiguranja, temeljna za cijelo tržište je osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila s premijom od 1,95 milijardi kuna i rastom od pet posto na godišnjoj razini. Udio ove vrste osiguranja u ukupnoj premiji je 21,76 posto te 30,59 posto u zaračunatoj premiji neživotnih osiguranja. Do listopada ove godine u Hrvatskoj je sklopljeno nešto više od dva milijuna ovih polica ili također pet posto više nego lani, dok je prosječna premija u obvezno auto osiguranju iznosila 923 kune, što je rast od 0,12 posto.
Neki će reći da je rast prespor, neki će reći i da rastemo na krivim temeljima, ali nepobitna je činjenica da smo u proteklih pet godina ‘u plusu’ i to debelom
Kod životnih osiguranja prikupljena premija iznosio 2,58 milijardi kuna što je pad od dva posto, koji je nastao zbog velikog pada prikupljene premije kod unit-linked proizvoda – u prvih deset mjeseci ove godine na takve proizvode otišlo je 50 milijuna kuna manje nego lani. U ukupnom premiji životna osiguranja predstavljaju 28,8 posto tržišta, dok su lani iznosila 31,57 posto. Gledano prema strukturi, najveći udio ima klasično životno osiguranje s premijom u iznosu od 2,1 milijardi kuna (+0,08 posto) u odnosu na 10. mjesec prošle godine, a slijede fond police s premijom od 355 milijuna kuna i udjelom u ukupnoj premiji od četiri posto te dopunska osiguranja životnog osiguranja sa zaračunatom premijom od 106 milijuna kuna i udjelom u ukupnoj premiji od 1,19 posto i padom od 1,12 posto te rentno osiguranje sa zaračunatom premijom deset milijuna kuna i padom od 31,28 posto.
Svi su zadovoljni, ali još uvijek postoji veliki potencijal za rast
Brojke, uz iznimku pada u fond policama su dakle i više nego zadovoljavajuće, no što nam kažu tržišni igrači i možemo li biti zaista zadovoljni poslovnom 2019.? Jasminka Horvat Martinović, predsjednica Uprave Wiener osiguranja VIG kaže nam da u njezinoj kući premija raste tri posto, dok im je tržišni udio 9,1 posto. Iz toga zaključuje da su i ovoj godini nastavili putanju snažnog rasta te se postavili kao četvrti osiguratelj na hrvatskom tržištu i drugi na tržištu životnog osiguranja. “Značajno smo pridonijeli rasu cjelokupnog tržišta. Rasli smo u svim prodajnim kanalima, stavili smo naglasak na razvoj interne prodajne mreže, suradnju sa strateškim partnerom Erste bankom i nastavili uspješnu suradnju s vanjskim partnerima, brokerima i agencijama”, kaže Horvat Martinović. Njena kolegica i konkurentica, Nataša Kapetanović, predsjednica Uprave Grawea poručuje za Svijet osiguranja kako je zadovoljna rastom premije i u životnim i u neživotnim osiguranjima, a najviše činjenicom da je taj rast stabilan i kontinuiran.
Premija tržišta osiguranja u 2018. iznosila je deset milijardi kuna, a ta će brojka biti nadmašena već ove godine
“Ova je godina prirodno nastavila prošlogodišnji uspjeh i time još jednom potvrdila oporavak gospodarstva. Međutim, ako se usporedimo s drugim tržištima Europske unije, možemo reći kako hrvatsko tržište osiguranja još uvijek ima velik potencijal za rast”, kaže Kapetanović. U Uniqa osiguranju, koje vodi Saša Krbavac također su vrlo zadovoljni poslovnom godinom, napominju da su rasli i više od stopa kojima napreduje tržište koje je pak premašilo stope rasta gospodarstva. U deset mjeseci Uniqa je zaračunala premiju od 468,7 milijuna kuna (od čega u neživotnim osiguranjima 330,2 i u životnim 138,6 milijuna kuna) odnosno 9,9 posto više nego lani u istom razdoblju, dok je ukupno tržište raslo 7,5 posto. “Istodobno smo poslovali sa stabilnom dobiti i održali izuzetno snažnu kapitalnu poziciju (čak više nego dvostruko iznad zakonskog minimuma). To jamči dugoročnu stabilnost društva i predstavlja dodatnu sigurnost za naše klijente i partnere. Unatoč svim izazovima, tržišnim i regulatornim, Uniqa posluje stabilno i profitabilno i namjeravamo tako nastaviti i u 2020. godini”, poručili su.
Za 2020. ključna je financijska pismenost građana
U idućoj godini, misli Horvat Martinović iz Wienera ključno je podizanje svijesti o važnosti osiguranja s ciljem povećanja ekonomske sigurnosti pojedinaca, a onda u konačnici cijelog društva i gospodarstva. Osigurateljna industrija pred brojnim je regulatornim i tržišnim izazovima, stoga se intenzivno radi na optimizaciji i digitalnoj transformaciji s ciljem unaprjeđivanja usluga i proizvoda. ‘Trend okrupnjavanja na tržištu osiguranja najviše diktiraju veliki troškovi koje donosi kompleksnija regulativa uslijed implementacije novih propisa: Solvency II (Direktiva o solventnosti) i IDD (Direktiva o distribuciji osiguranja) te GDPR (Opća uredba o zaštiti osobnih podataka). Novi regulatornih zahtjevi podrazumijevaju i povećanu potrebu za visokostručnim i skupim kadrovima, što nerijetko rezultira okrupnjavanjem kojeg vjerojatno na tržištu možemo očekivati i u narednim godinama’, kaže nam predsjednica Wienera. Sličnu prognozu daje i predsjednica Grawea koja kaže da su najveći izazovi uz usklađivanje s novim zakonskim regulativama, nastavak iseljavanja kvalitetnih radnih kadrova, brza i još snažnija digitalna transformacija, konsolidacija tržišta te pad kamatnih stopa. Niske kamatne stope znatno su smanjile ugrađena garancije u štedne proizvode životnih osiguranja koji su zbog toga postali manje atraktivni, što vrlo lijepo ilustrira kretanje premije. ‘ Niske kamatne stope i niži prinosi na ulaganja i dalje će utjecati na klasična osiguranja života koja su bez štedne komponente drugačije strukturirana (naglasak na biometrijskim rizicima, dopunska osiguranja i sl.). Kod osiguranja života, još jedan izazov je velik broj polica koji ističe u sljedećim godinama te ih osiguratelji jednostavno ne uspijevaju nadoknaditi novim premijama. Tu su i police osiguranja života s jednokratnim uplatama koje su unazad nekoliko godina značajno rasle, pa je dosta teško svake godine premašiti te iznose kako bi se generirao rast’, dodaju u Uniqa osiguranju.
Veliki zadržali svoje pozicije, velika gužva među srednje velikim osiguranjima
Rast je sve i tržište se ove godine dobro koristi jakom ekonomijom i stabilnim izgledima hrvatskog gospodarstva koji bi se trebali nastaviti i iduće godine. Među osiguravajućim društvima najveći tržišni udio prema zaračunatoj bruto premije i nadalje drži Croatia osiguranje (CO), iako je taj osiguratelj zabilježio pad zaračunate premije za 2,05 posto, na 2,4 milijarde kuna. Tržišni udio Croatia osiguranja tako je snižen s 29,43 posto, koliko je iznosio krajem listopada prošle godine, na 26,9 posto krajem desetog mjeseca ove godine. Drugi je Allianz Zagreb, koji bilježi i znatniji rast zaračunate bruto premije, za 17,98 posto, na 1,17 milijardi kuna, pa time i rast tržišnog udjela na 13,12 posto (lani 11,91 posto).Uz porast zaračunate bruto premije za 15,46 posto, na 1,03 milijardi kuna, treće mjesto na hrvatskom tržištu osiguranja drži Euroherc, čiji je tržišni udio porastao na 11,48 posto (s lanjskih 10,65 posto), pokazuju podaci HUO-a. Sestrinska tvrtka Euroherca, Adriatic osiguranje bilježi rast od 13 posto te premiju od 603 milijuna kuna, dok Agram life, treća članica koncerna Agram raste 19 posto te je stigla do premijskog rezultata od 325 milijuna kuna, čemu se može pribrojiti i 36 milijuna kuna premije zarađene na tržištu Europske unije.
Klijenti osiguranja uvijek traže način da si olakšaju život i da nađu proizvod koji je skrojen točno za njih. Najmlađim klijentima ne vrijedi puno niti pomoć ljubaznog osoblja, jer oni primarno komuniciraju kroz on-line kanale
Treći najveći osiguratelj pojedinačno je Wiener s premijom od 803 milijuna kuna i rastom od 22 posto u prvih deset mjeseci, a slijedi ih Generali s rezultatom od 672 milijuna kuna i 12 posto rasta. Kao i u svakoj pravoj ligi, u sredini poretka velika je gužva: Uniqa osiguranje raste deset posto i ima više od pola milijarde kuna pod portfeljem, Triglav raste 13 posto na 428 milijuna premijskog rezultata, tu je Grawe koji raste oko tri posto te je na 352 milijuna kuna te Merkur, koji je kliznuo 0,7 posto, na 218 milijuna kuna te HOK koji je u plusu više od 16 posto ima premiju od 208 milijuna kuna. Solidno napreduju i mali osiguratelji poput Wüstenrota koji je dodao trećinu premije koja sada iznosi 41 milijun kuna.
Najveća prilika su novi kanali prodaje
Kada se promatraju kanali distribucije neživotnog osiguranja, lani su interni zastupnici prodali najviše polici s 41,6 posto udjela u zaračunatoj premiji, agencije s 21,9 posto, zaposlenici društava (bez provizije) s 16,3 posto te brokeri s 11,8 posto, a ostali prodajni kanali imali su udjel manji od 10 posto. Prodaja životnog osiguranja u najvećem dijelu se odvijala preko bankoosiguranja s 44,3 posto udjela u zaračunatoj premiji, internih zastupnika s 24 posto i agencija s 20 posto. Zaposlenici društava za osiguranje generirali su 10,3 posto zaračunate premije životnih osiguranja u 2018. Iako se više pola svih polica osiguranja u Hrvatskoj još uvijek sklopi ‘na licu mjesta’ i zaključi stiskom ruke, novi kanali prodaje velika su prilika za iduću godini i budućnost generalno. U Wieneru nam tako kažu da je njihova najveća snaga njihov multi-kanalni pristup pa i u 2020. planiraju nastaviti u tom smjeru, ali i s naglaskom na nastavak ulaganja u daljnji razvoj interne prodajne mreže i specijalista za dopunska i životna osiguranja, suradnju sa strateškim partnerom Erste bankom i nastavak suradnje s vanjskim partnerima, brokerima i agencijama. ‘Digitalna transformacija ima ključnu ulogu u gospodarskom napretku, pa tako i u osigurateljnoj industriji. Kako bi osigurali kontinuiran rast, klijentima moramo nuditi konkurentne proizvode s vrhunskim korisničkim iskustvom. Vjerujemo da će to, uz uvijek prisutno pitanje financijske pismenosti u Hrvatskoj, biti jedan od glavnih izazova u 2020. godini’, poručuju. Izazovi s kojima će se industrija vjerojatno suočavati i sljedeće godine svakako su izazovi kod zadržavanja i privlačenja kvalitetnih radnih kadrova, prilagođavanje promjenama koje donose nove tehnologije te usklađivanje s novim zakonskim regulativama. Razvoj osiguranja svakako će odrediti digitalizacija – od robotizacije i automatizacije procesa koja povećava efikasnost i smanjuje troškove poslovanja do novih, inovativnih proizvoda i usluga koje su lako dostupne i prilagođene specifičnim potrebama klijenata. ‘Uslijed velikih klimatskih promjena koje sve više utječu na naš svakodnevni život, osiguratelji svojim znanjima o upravljanju rizicima mogu pomoći nadležnim institucijama u konkretnim projektima i akcijskim planovima te promicati važnosti društveno odgovornog ponašanja prema okolišu. To je prilika i da se potakne interes građana za osiguranjem nekretnina, posebno u dijelu rizika koji su slabo zastupljeni, poput poplave ili potresa. Imovinska osiguranja imaju velik potencijal jer veći dio imovine u Hrvatskoj još nije osiguran, a svake godine se suočavamo sa sve većim prirodnim nepogodama čije posljedice država ne može sanirati’, poručuju u Uniqa osiguranju te zaključuju: ‘Jedan od najznačajnijih rizika u nastajanju kojima će se osiguratelji u dogledno vrijeme ozbiljno baviti su cyber rizici, koji su usko povezani s tehnološkim razvojem i digitalizacijom. Za osiguratelja to je prilika da se približi svojim klijentima, osmisli proizvode prilagođene potrebama privatnih i poslovnih korisnika i pruži im odgovarajuću zaštitu’.
Hoćemo li ikada dostići prosjek EU-a?
Društva za osiguranje zauzimaju drugo mjesto po veličini imovine u nebankovnom financijskom sektoru s respektabilnih 45,6 milijardi kuna imovine na kraju trećeg kvartala 2019. godine, prema nerevidiranim podacima koje je objavila Hanfa i prosječnim rastom od više od milijardu kuna godišnje u zadnjih šest godina. Na kretanja tržišta osiguranja najznačajniji utjecaj imaju makroekonomsko okruženje, vrlo česta promjena regulative, novi propisi koji osim visokih regulatornih zahtjeva nameću i dodatne troškove, te snažna konkurencija na tržištu osiguranja, posebno u osiguranju od odgovornosti za upotrebu motornih vozila koja je započela liberalizacijom tržišta krajem 2013. godine. Ne manje važni su i niski prinosi na ulaganja na financijskim tržištima, koji su znatno smanjili ugrađene garancije u štedne proizvode životnih osiguranja koji su zbog toga postali manje atraktivni.
Što se regulative tiče, puna primjena regulative Solventnost II rezultirala je promjenom industrije osiguranja u odnosu na onu kakvu smo poznavali ranije, posebno u dijelu upravljanja rizicima, donošenja poslovnih odluka temeljenih na rizicima te upravljanju kapitalom i solventnošću društava. S druge strane, zbog kompleksnosti i visokih troškova implementacije došlo je do konsolidacije tržišta pa se broj osiguratelja i reosiguratelja smanjio s 27 krajem 2013. godine na trenutnih 18 i s najavama novih spajanja društava. Unatoč svemu, industrija očekuje nastavak trenda rasta i razvoja jer prostora definitivno ima. U usporedbi s prosjekom Europske unije, naši su građani još uvijek premalo osigurani. Pokazuje to razlika u udjelu premije osiguranja u Hrvatskoj i u EU. Dok je udio premije neživotnih osiguranja u BDP-u u Hrvatskoj u 2017. godini bio 1,7 posto, prosjek EU je bio 2,68 posto. Udio premije životnog osiguranja u BDP-u 2017. bio je 0,82 posto dok je u EU 3,77 posto. Nužno je i dalje raditi na financijskom opismenjavanju i osvještavanju građana o važnosti osiguranja u svakom prijelomnom trenutku u životu. Prema istraživanju koje je provela ugledna konzultantska kuća Deloitte među 200 glavnih izvršenih direktora u osiguranjima u Europi, klijenti su glavna distruptivna sila u idućim godinama. Lojalnost jednom osiguratelju, pišu u Deloitteu, mlađim klijentima koji su glavni potrošači, više nije nikakav faktor kakav je bila starijoj generaciji. Stoga osiguranja moraju iznaći nove osnovne proizvode i usluge kako bi zadržali bazu kupaca. Čak 57 posto europskih osiguratelja u ovom istraživanju tvrdi da je ključ za zadržavanje klijenata ljubazno i dobro upućeno osoblje uvijek spremno na pomoć. Klijenti osiguranja uvijek traže način da si olakšaju život i da nađu proizvod koji je skrojen točno za njih. Najmlađim klijentima ne vrijedi puno niti pomoć ljubaznog osoblja, jer oni primarno komuniciraju kroz on-line kanale i uopće ne žele nogom kročiti u poslovnicu osiguranja, što je, mora se priznati golem izazov za svako osiguravajuće društvo.
Piše: Nikola Sučec
