;

Rast BDP-a pozitivno je utjecao na tržište osiguranja

Datum objave: 01.09.2018. Broj 9 | Godina 2018

Robert Vrca, član Uprave u društvu Merkur osiguranje d.d. zadužen je za sektore financija, ljudskih potencijala, upravljanja rizicima i pravnih poslova. Član uprave je od početka srpnja prošle godine, s mandatom u trajanju do 30. lipnja 2021. godine. Karijeru je započeo u Merkuru 2006. godine.

Funkciju člana uprave u društvu Merkur osiguranje d.d. obavljate nešto više od godinu dana no u Merkuru ste već punih 12 godina. Lijepo je vidjeti takav primjer lojalnosti jednoj tvrtki, pogotovo u osigurateljnom sektoru koji je inače poznat po dosta čestim fluktuacijama zaposlenih. Što vas sve veže uz Merkur?
Pošten i otvoren pristup zaposlenicima koji se njeguje u Merkuru i mogućnost sudjelovanja u ostvarenju ciljeva društva koju mi je Merkur pružio su ono što me veže već duže vrijeme za ovu kompaniju. Merkur je društvo manje do srednje veličine i u takvim uvjetima pojedinci mogu doći do izražaja te se svojim sposobnostima i zalaganjem nametnuti kao partner društvu, a uz to uspjeti ostvariti i work-life balance. Upravo zbog navedenih razloga 12 provedenih godina mi se i ne čini tako puno, štoviše, nisam jedini takav primjer tu jer generalno fluktuacija zaposlenika u Merkuru je jako niska u odnosu na tržište. Što se tiče mandata u upravi i očekivanja prema meni, svjestan sam zahtjeva vremena u kojem se nalazi tržište osiguranja i svakako bih rekao da industrija osiguranja i nije za ljude koji ne priželjkuju konstantne izazove s obzirom na česte promjene regulative industrije osiguranja i zahtjevnog tržišta s velikom konkurencijom.

Merkur se može pohvaliti izrazito malim brojem pritužbi i prigovora kao i brojem sporova koje vodi na sudovima pa smo u tom smislu sigurno među najboljim društvima na tržištu i prema tome smatram da se na Merkur od strane naših sadašnjih i budućih klijenata generalno ne odnosi ova pretpostavka o nepovjerenju i sebičnim interesima društva

Kakve su vaše prognoze za osigurateljnu industriju – koliko su gospodarske prilike, odnosno lanjski rast BDP-a, a sada njegovo usporavanje utjecali na osiguratelje? Kako konkretno na Merkur osiguranje?
Globalno je rast BDP-a pozitivno utjecao na tržište osiguranja koje je u porastu. Međutim, valja primijetiti kako rast industrije osiguranja ne prati rast gospodarske aktivnosti pa je stopa penetracije (udio premije u BDP-u) u padu. Zanimljivo je da je u 2017. godini zabilježena najniža stopa u posljednjih dugi niz godina. Za nadolazeće razdoblje očekujem rast osigurateljne premije veći od rasta gospodarske aktivnosti. U Hrvatskoj je prošle godine, nakon stagnacije u 2016. godini, zabilježen rast premije osiguranja nešto viši od rasta gospodarske aktivnosti prvenstveno pod utjecajem rasta neživota – osiguranje motornih vozila na koje otpada više od trećine ukupnog premijskog prihoda gdje se nakon liberalizacije i početnog pada premije uslijed snižavanja cijena posljedično korigiraju i premije osiguranja. S obzirom da podaci za prvih sedam mjeseci 2018. godine prikazuju rast značajno veći od rasta gospodarske aktivnosti (život i neživot preko 10 posto), može se zaključiti da usporavanje rasta gospodarske aktivnosti u našem slučaju nije utjecalo na usporavanje rasta premije osiguranja. Nakon rebrandinga 2016. godine koji se poklopio s 20 godišnjicom poslovanja u Hrvatskoj, Merkur je u procesu strateškog zaokreta poslovanja gdje se naglasak stavlja na zdravstveno osiguranje te je u tom segmentu u 2017. i 2018. godini zabilježen rast značajno veći od tržišnog. U životu je s druge strane ostvaren rast premije koji je niži od onoga na tržištu bilo zbog već spomenutog premještanja fokusa na neživot bilo zbog činjenice da Društvo trenutno ne nudi Životna osiguranja kod kojih ugovaratelj na sebe preuzima investicijski rizik, a koja su u promatranom periodu bila jedan od glavnih generatora rasta premije životnih osiguranja.

Lani je osigurateljna premija rasla, ne znatno, ali ipak je rasla, možemo li očekivati rast i ove godine i u kojem segmentu? Što očekujete u Vašem osiguravajućem društvu?
Na tržištu je u prvom polugodištu zabilježen značajan rast osigurateljne premije te se isti trend očekuje i do kraja godine kao i u godinama koje dolaze iako vjerojatno ne na razini trenutnog rasta. Udio premije u BDP-u je i dalje značajno ispod razine zapadnoeuropskih zemalja tako da prostor za rast svakako postoji ukoliko ne bi došlo do značajnijih negativnih promjena u globalnom gospodarstvu, ali i nastavka negativnog trenda iseljavanja tj. negativnih demografskih trendova u RH. Merkur do kraja godine očekuje značajan rast premije neživota što je u skladu sa strategijom Društva te su planirani novi atraktivni proizvodi koji bi trebali pozitivno utjecati na ukupnu neživotnu premiju. U životu ne očekujemo veće promjene s obzirom da Merkur nema banko kanal koji nosi značajan dio premije života na hrvatskom tržištu, a cilj je biti u skladu s rastom tržišta pojačanim naporima vlastite prodajne mreže i agencija s kojima surađujemo.

S obzirom da ste u Merkuru zaduženi i za financije, i ljudske potencijale i upravljanje rizicima i pravne poslove, očito je da imate uvid u puno segmenata osigurateljnog poslovanja. Po Vašem mišljenju na što bi osiguratelji u idućem, razdoblju trebali staviti fokus u svom poslovanju? Što je trenutno u fokusu poslovanja u Merkuru?
Polazeći od pretpostavke da su zahtjevi poslovanja bilo regulatornog bilo tržišnog okruženja sve veći, izuzetno je važno poboljšanje profila kompetencija zaposlenika, prijenos znanja i dosljedno cilju orijentirano obrazovanje kao osnove za efikasne i zadovoljne djelatnike za koje bismo bili sigurni da će ispuniti zadane ciljeve društva uslijed čestih promjena poslovnih praksi. Stoga nam je važna zadaća održavanja stabilne ravnoteže tj. usklađivanje interesa zaposlenika i identifikacije istih s potrebama kompanije. Nadalje, u fokusu poslovanja je i individualni pristup svakom klijentu s ciljem izgradnje dugoročnog poslovnog odnosa, a koji je oduvijek bio pa i dalje ostaje temeljna strateška odrednica. U budućnosti se to sve više projicira kao prilagodba sveobuhvatnog poslovanja širem spektru potreba klijenata gdje bih posebno izdvojio tehnološki naprednije mlađe generacije, poradi čega uvelike dajemo pažnju što uspješnijoj digitalizaciji poslovanja i istu gledamo kao priliku za razvijanje inovacijskih strategija s kojima bi snažnije konkurirali na tržištu.

U posljednje se vrijeme puno govori o dobroj procjeni rizika kao ključnom segmentu poslovanja osiguratelja. Što biste rekli koliko dobro osiguravajuća društva u Hrvatskoj imaju razvijene vlastite procjene rizika i koliko na temelju toga doista donose svoje poslovne odluke? Kako je to u Merkuru?
Sada je već prošlo neko vrijeme kako osiguravatelji primjenjuju odredbe direktive Solventnost II pa sam uvjerenja da su isti iskoristili i neke prilike koje proizlaze iz toga. Stajališta sam da u svakoj situaciji na koju ionako ne možemo utjecati, a ima i neke negativne posljedice na poslovanje (u ovom slučaju troškovna i administrativna opterećenja), ipak se treba fokusirati više na ono iz čega možemo izvući određene benefite, a to su svakako sada strukturiranije poslovanje i identifikacija sveobuhvatnih rizika Društva nakon čega je bilo moguće provesti i određene optimizacije u poslovanju kao i kvalitetnije definirati strateške smjernice društva. Nadalje, uspostavljena je organizacijska kultura kroz koju se utvrđuju rizici kojima se upravlja u svakodnevnom poslovanju te će se u budućem periodu i dalje unaprjeđivati kultura rizika, a pridaje se posebna važnost istih u procesu donošenja poslovnih odluka. Precizno identificiranje, mjerenje i upravljanje rizicima čine osnovu obzirnog vođenja Društva i na taj se način osigurava zaštita imovine osiguranika pa smo slijedno tome implementirali efikasne kontrole i nadzorne mjere kako bi osigurali sprječavanje nastanka grešaka koje bi dovele do neprihvatljivog preuzimanja rizika. Naglašavam također da uzimajući u obzir robusnost direktive Solventnost II, jako nam je bilo bitno odrediti optimalnu primjenu iste kako bismo prudentno iskoristili sve raspoložive resurse.

Od 1999. godine redovito pripisujete dobit svojim klijentima. Kakvu politiku ulaganja imate u Merkuru i u što najviše ulažete?
Donošenje odluka i provedbu politike ulaganja na razini Društva prati odbor za ulaganja. Da bi se održala samostalnost Merkura pridržavamo se načela ulaganja koja nam omogućuju ostvarivanje dobiti iz poslovanja, osiguravanje kapitalne adekvatnosti, pripisa dobiti svojim osiguranicima te isplatu dividende vlasniku. Promatrajući trenutnu razdiobu vrste osiguranja u portfelju društva može se reći da je Politika ulaganja konzervativna kako i priliči životnim osiguravateljima, a za cilj ima održivu sinergiju dugoročne stabilnosti prihoda i smanjenja rizika na najmanju moguću razinu. Dodatno bih rekao da se provode samo ona ulaganja za koja postoji vlastita kompetencija i koja funkcija upravljanja rizicima može kontinuirano pratiti. Uslijed nepovoljnih tržišnih kretanja i povećanja regulatornih neizvjesnosti došlo je do značajne promjene u ulagačkom porfelju koji se disperzirao uglavnom na područje EU, a uz investicijsku klasu državnih obveznica sada se u značajnom obimu nalaze i korporativne obveznice poznatih svjetskih kompanija. Važno je istaknuti da smo s time napravili značajan odmak u odnosu na tržište te smo postigli prosječni kreditni rejting na razini investicijskog rejtinga BBB što donosi veću sigurnost za naše osiguranike kao i na poslovanje u cjelini. Također mogu reći da smo i među troškovno najefikasnijim društvima na tržištu i to naši klijenti prepoznaju kroz politiku pripisa dobiti koju planiramo nastaviti i u budućnosti.

U Hrvatskoj je prošle godine, nakon stagnacije u 2016. godini, zabilježen rast premije osiguranja nešto viši od rasta gospodarske aktivnosti prvenstveno pod utjecajem rasta neživota – osiguranje motornih vozila na koje otpada više od trećine ukupnog premijskog prihoda gdje se nakon liberalizacije i početnog pada premije uslijed snižavanja cijena posljedično korigiraju i premije osiguranja

Merkur osiguranje jedna je od vodećih tvrtki u području osiguranja života već zadnja dva desetljeća. Kakve rezultate u životnim osiguranjima u Merkuru očekujete do kraja 2018. godine, a kakvi su planovi za 2019. godinu?
Kao što je i prethodno spomenuto, ove, ali i u sljedećim godinama, očekujemo umjereni rast premije životnog osiguranja na tržištu zbog očekivanja daljnjeg trenda niskih kamatnih stopa i posljedično manje atraktivnosti proizvoda životnog osiguranja sa štednom komponentom. Vjerujem da će Merkur uglavnom dostizati trendove rasta tržišta. Fokus u 2019. godini i godinama koje dolaze je rast neživota te praćenje tržišta u segmentu životnog osiguranja uz fokus na klijente i razvijanje usluga i proizvoda koji će našem Društvu osigurati zadržavanje prepoznatljivog imidža kojeg je gradio protekle 22 godine od početka poslovanja u Hrvatskoj.

Stalno se ponavlja da su životna osiguranja u Hrvatskoj obilježena unit linked proizvodima, dok su klasična životna u padu. Iz Vašeg iskustva je li to točno, i koliko je takvo stanje u tom segmentu osiguranja dugoročno održivo?
Prema podacima tržišta, udio premije UL proizvoda u ukupnoj zaračunatoj premiji osiguranja rastao je od 8.7 posto u 2015. na 18.8 posto u 2017. godini dok klasično životno osiguranje unatoč padu još uvijek ima značajan udio na tržištu te je i dalje vodeći proizvod u segmentu života. Na stranu rastu premije UL proizvoda ide i situacija vezano uz niske kamatne stope koje su time manje atraktivne za ugovaratelje koji uz osiguranje žele i atraktivnije prinose na ulaganja, no s druge strane još uvijek je manji udio ugovaratelja koji ne sebe žele preuzeti investicijski rizik od onih koji su skloniji sigurnijim i konzervativnijim oblicima štednje kroz klasična životna osiguranja. Na pitanje o dugoročnoj održivosti pojedinog segmenta bih odgovorio na način da naglasimo ono što je u cijeloj priči bitno, a to je da je potrebno nastaviti dodatno raditi na informiranju i educiranju ugovaratelja osiguranja vezano uz rizike pojedinih proizvoda kako bi isti bili svjesni svih rizika kojima su u pojedinom slučaju izloženi, a time povećavamo i povjerenje u osiguravajuća društva što može biti samo pozitivno za segment životnih osiguranja te podižemo razinu kulture takvih osiguranja koja su u zapadnim zemljama uobičajeniji oblik štednog ulaganja.

U Hrvatskoj 90 posto građana nema dodatno zdravstveno osiguranje, tek 29 posto ima životno, i samo 28 posto imovinsko. Kako tumačite takvu podosiguranost građana Hrvatske?
Nastavno na prethodno pitanje još jednom naglašavam značajnost uloge informiranja i educiranja u cilju podizanja svijesti o važnosti osiguranja. Statistika udjela pojedine vrste osiguranja nameće interpretaciju da je ugovarateljima osiguranja u Hrvatskoj bitnija stavka sigurnost vozila od sigurnosti zdravlja, imovine i života. Razlog tome može biti naravno u zakonskim odredbama koje uvjetuju nužnost pojedinih osiguranja, ali i u niskom dohotku građana gdje ne ostaje dovoljno prostora za štednju kao ni za brigu o rizicima koji nas prate kroz život. S druge strane vidljiv je visok udio štednje građanstva u bankama čime se vraćamo na prvi dio odgovora, a to je da je informiranost, educiranost i kultura osiguranja niska na čemu treba raditi.

S godišnjom premijom od tek 2.100 kuna po stanovniku, u usporedbi s 14.000 kuna u EU, neupitno je da građani Hrvatske zaziru od osiguranja. Ankete pokazuju da građani smatraju da osiguratelji puno obećavaju, a malo daju te štite svoje interese, a ne klijentove, dok sama industrija problem povjerenja vidi u nedovoljnoj financijskoj pismenosti. Je li istina negdje u sredini, ili?
Definitivno sam mišljenja da je jedan od glavnih razloga ipak općenita nedovoljna financijska pismenost pa usprkos inicijativama raznih udruženja cijele financijske industrije kao i odnosnih regulatornih ustanova ipak nedostaje kvalitetna sastavnica kurikuluma u obrazovnom sustavu na temu koja bi poboljšala stanje financijske pismenosti već u osnovnim školama o ulozi financijske industrije i povezanosti iste s razvijenošću zemlje. S druge strane svi znamo da je povjerenje osnova našeg poslovanja pa se s time treba ozbiljno nositi u kreiranju poslovnih politika. U svakom slučaju Merkur se može pohvaliti izrazito malim brojem pritužbi i prigovora kao i brojem sporova koje vodi na sudovima pa smo u tom smislu sigurno među najboljim društvima na tržištu i prema tome smatram da se na Merkur od strane naših sadašnjih i budućih klijenata generalno ne odnosi ova pretpostavka o nepovjerenju i sebičnim interesima društva. Naprotiv, uvjerenja sam da u našem slučaju s klijentima postoji pozitivni reciprocitet dobivenog i uloženog, a zadaća svih osiguravatelja bi trebala biti izgradnja pozitivnog javnog mijenja o tržištu osiguranja.

Velik izazov koji je pred svima vama osigurateljima u vrlo bliskoj budućnosti je nova Direktiva o distribuciji osiguranja (IDD), a slično vrijedi i za provedbu uredbe PRIIPs. Koliko će one utjecati na svakodnevnicu osiguratelja i u kojim segmentima će trebati najviše mijenjati poslovanje? Rok za usklađivanje i primjenu novih pravila o distribuciji osiguranja je pomaknut na 1. listopada 2018. godine. Jeste li spremni?
S obzirom da su nam prodajni procesi već i prije bili u značajnom obimu posloženi u skladu s odredbama iz Direktive o distribuciji osiguranja (IDD), tako smo dodatnim naporima u daljnjem usklađenju već i kod prvotnog roka za implementaciju u veljači ove godine bili spremni za primjenu Direktive. Prolongacijski period do 1. listopada nama je koristio za testiranje sustava edukacije, prodajnih procesa te softverskih rješenja. Svjesni smo svojeg tržišnog udjela i nije nam cilj agresivno podizati isti ukoliko nije moguće zadržati kvalitetu usluge za klijenta koju trenutno pružamo. Kako se prati zadovoljstvo zaposlenika u smislu niske fluktuacije tako smo ponosni i na naš sustav kvalitete koji pružamo našim klijentima, a tvrdnju potkrjepljuje već spomenuta izuzetno niska razina zaprimljenih pritužbi i prigovora. Taj standard namjeravamo održavati i u budućnosti te nam isti predstavlja jedno od glavnih načela u kreiranju poslovne politike poduzeća.

Na koji način će IDD unaprijediti prodaju osiguranja i ojačati zaštitu osiguranika, osobito u pogledu proizvoda životnog osiguranja s investicijskim elementom?
Svakako je vidljiva intencija IDD-a da uskladi prakse u obavljanju poslova distribucije osiguranja i reosiguranja, ali i da uspostavi tržišno natjecanje u istovjetnim okvirima za sve distribucijske aktere. Primjena novih “standarda” kod distribucije osiguranja posebice osigurava poboljšanje zaštite ugovaratelja osiguranja kroz veću transparentnost te jasniji i pošteniji odnos, a rekao bih da posljedično tome doprinosi i izgradnji pozitivnijeg mišljenja o industriji osiguranja. Dakako da se spomenuto pogotovo ogleda u poslovima životnih osiguranja s investicijskim elementima jer je potrošač kod ugovaranja takve vrste posla posebno osjetljiv s obzirom da takvi proizvodi znaju biti jako kompleksni pa bi potrošač morao bi biti uvjeren da pri ugovaranju takvog posla razgovara sa stručnom i profesionalnom osobom kojoj je stalo, osim nakade koju dobiva za sklapanje polica osiguranja, i do interesa potrošača, stoga je bitno na jasan način i usmjereno potrebama potrošača pružiti sve relevantne i pojednostavljene informacije kako bi njegova odluka bila što utemeljenija i zbog koje neće požaliti ukoliko se dogodi negativni utjecaj uslijed realizacije nekog od vezanih rizika. Nadalje, u svrhu motivacije prodajnih kanala, u ciljeve prodaje sada se kod kalkulacije naknada za izvršene poslove sklapanja polica osiguranja definiraju i kvalitativni indikatori koji bi dodatno pomogli odgovornim osobama u distribuciji osiguranja u uvjerenju da se direktiva od strane prodajnih mreža provodi u najboljoj mjeri.

Iako gotovo 80 posto Merkurova portfelja čine životna osiguranja, što je s imovinskim osiguranjima? Kakva je strategija razvoja portfelja imovinskih osiguranja Merkura u razdoblju koje slijedi?
Rast gospodarske aktivnosti je bez sumnje pozitivno utjecao i na premiju imovinskog osiguranja. Imovinska osiguranja predstavljaju sve značajniji dio poslovanja Društva, a uslijed usvojene strategije preuzimanja rizika Društva, Merkurov portfelj imovinskih osiguranja karakteriziraju nizak profil rizičnosti i visoka profitabilnost. Ove ključne karakteristike portfelja ostaju pretpostavke razvoja i svih budućih proizvoda neživotnih osiguranja. Razvoj i širenje palete proizvoda biti će usmjereni prema individualiziranim potrebama klijenata Društva i ciljanim tržišnim skupinama kako bi se osigurala kvalitetna tržišna pozicija Društva i profitabilnost uz razuman omjer premije osiguranja i preuzetog rizika. Izdvajam posebno da će se Društvo u narednom srednjoročnom razdoblju fokusirati na kreiranje osigurateljne ponude usklađene s potrebama obrtnika i manjih te srednjih pravnih osoba (tzv. SME segment tržišta) s obzirom da baš u tom segmentu vidimo potencijale razvoja.

International Financial Reporting Standards odnosno IFRS 17 koji se bavi ugovorima o osiguranju bit će još jedna direktiva koja će financijski opteretiti osiguratelje. Riječ je o standardu čiji su procijenjeni troškovi implementacije približni kao kod Solventnosti II, a zbog svoje složenosti očekivani početak primjene u svijetu tek je 1. siječnja 2021. godine. Kako se Merkur priprema za to, i što će IFRS 17 Vama konkretno donijeti?
Zbog širine i značaja učinaka novih standarda kao i njihove kompleksnosti potrebno je na vrijeme napraviti analizu i učinke promjena kako bi se osigurala usklađenost, stoga je Merkur započeo s projektom implementacije IFRS 17 kao i IFRS 9 te sve teče prema predviđenom planu. Iako se radi o nizu složenih promjena za društvo jer će se s novim standardima morati mijenjati i neki od glavnih procesa vezano uz mjerenje, priznavanje i prezentiranje ugovora o osiguranju, ipak ne očekujemo značajne utjecaje na glavne odrednice poslovne politike Društva. Troškove implementacije još uvijek nismo uspjeli u potpunosti anticipirati zbog trenutne faze projekta i nepoznatih vezanih troškova budućih konzultantskih usluga i softverskih rješenja, ali već je sada razvidno da će novi standardi donijeti mnogo organizacijskih i drugih opterećenja za osiguravatelje, a posljedično i vjerojatno daljnje konsolidacijske efekte u smislu smanjenja broja osiguravatelja na tržištu RH. U Merkuru obitavaju vrhunski stručnjaci koji su sposobni i iskustveni u velikim projektima tako da vjerujem da ćemo i ovaj izazov premostiti uspješno, a kroz daljnje optimizacije sveobuhvatnog poslovanja potruditi ćemo se da negativni dio utjecaja implementacije novih standarda ipak ne osjete naši osiguranici.

I za kraj, pohvalite se – imate li kakve novitete u svom portfelju osiguranja i o čemu je riječ?
Nekako se uvijek pronađe načina za razvoj potencijala neke druge linije poslovanja ukoliko dođe vrijeme privremenih nepremostivih neravnoteža koje su trenutno vidljive u životnom osiguranju pa se tako trenutno značajno fokusiramo na zdravstveno osiguranje potpomognuti know how od naše matice u Austriji povodeći se njihovim iskustvom i uspjehom u zdravstvenom segmentu poslovanja. Konceptu zdravstvenog osiguranja značajno pridružujemo preventivne programe i healthy life style i u tom gotovo sasvim neutiliziranom području na našem tržištu vidimo značajne poslovne potencijale u budućnosti. U skladu s navedenim razvijamo inovativne proizvode i trenutno nudimo jedinstveni program Health 4me Premium, dodatno zdravstveno osiguranje koje omogućuje privatno liječenje u renomiranim zdravstvenim ustanovama kod odabranih liječnika, dok organizaciju usluga vodi naš servisni centar. Uz health4me Premium omogućavamo ugovaranje i ekskluzivnog fit4life preventivnog programa te bolničkog apartmanskog smještaja. Cilj nam potaknuti razmišljanje klijenta o svome zdravlju kao i promjenu životnog stila koja može spriječiti razna oboljenja i podići kvalitetu življenja.

Razgovarala: Nataša Gajski Kovačić

Natrag
Novo
izdanje!
godina XXI
broj 2/2019
*izdanje za Hrvatsku i Sloveniju.