;

“Proizvod s garancijom”

Datum objave: 01.07.2009. Broj 7 | Godina 2009

Piše: Neven Tišma

Što nam govori statistika tržišta životnih osiguranja za razdoblje od 1.1. do 31.5.2009? Ne previše. Vidimo samo da tržište stagnira tj. da je u malom minusu u usporedbi s prošlom godinom, no te su brojke pod velikim utjecajem jednokratnih polica, kako onih iz 2008. tako i ovih iz 2009. godine. Mnogi se žale i na bitno povećano storniranje polica koje imaju utjecaj i na ukupnu zaračunatu premiju. Priča se da je storno 30 do 40 posto veći nego u normalnim godinama. Međutim, statistika nam nažalost ne pruža informaciju o broju novih polica koje tržište generira, a tek je to prava mjera aktivnosti osigurateljnog sektora i tek bi po tome mogli realno mjeriti koliko kriza doista pogađa portfelj i prodaju životnih osiguranja. Ne preostaje nam drugo, nego prepustiti se procjenama. Dakle, procjena je da tržište u ovoj godini u prosjeku radi cca 7.000 novih polica životnih osiguranja mjesečno. U prošlim godinama prosjek je bio negdje oko 10.000 novih polica mjesečno što uključuje i određena sezonska odstupanja. Procjena je dakle da tržište producira 30-ak posto manje novih polica, nego u prošlim, dobrim godinama. Naravno da je gospodarska kriza, koja nam je, usput rečeno, više u glavama nego u novčanicima, glavni razlog tome. No, na pamet mi padaju i neki drugi razlozi takvog razvoja situacije.

Statistički podaci Hanfa-e za svibanj, rekao bih, razbijaju jednu iluziju. Iluziju po kojoj je 2009. godina, zbog smanjene kreditne ekspanzije banaka, ustvari godina sumraka bankoosiguranja u Hrvatskoj. Nerijetko su se s tim u vezi čuli komentari kojima se koncept bankoosiguranja dovodi u pitanje kao koncept koji ne jamči stabilnost poslovanja. Iako to u nekim situacijama može biti točno, zaključujemo da kad ne bi bilo bankoosiguranja tržište bi u 2009. godini bilo u još dubljoj depresiji

Prošla godina bila je dosta loša za veliku većinu osiguratelja. Iz godišnjeg izvješća Hanfa-e možemo izračunati da je dobit osigurateljne industrije u Hrvatskoj manja za čak 320 milijuna kuna u odnosu na 2007. godinu. U takvom ozračju nerealno je očekivati da će osiguratelji jednakim žarom ulagati, odnosno trošiti na razvoj prodajnih mreža u ovoj godini kao što su trošili u nekoliko proteklih godina. Čak štoviše osiguratelji ove godine moraju demonstrirati disciplinu na troškovnoj strani što zasigurno jednim dijelom utječe na smanjenu produkciju životnih polica. Nadalje, kriza je sama po sebi dobar izgovor potencijalnom ugovaratelju osiguranja da prilikom prodajnog razgovora ne sklopi policu i ne uplati akontaciju premije. To je prilično jak argument s kojim se prodavači nisu susretali proteklih godinama. Oni samouvjereni prodavači čiji je stil prodaje žešći i ponešto agresivniji nemaju zbog toga većih problema. No, početnici i prodavači "mekšeg" pristupa sada zbog toga trpe. Iako su u dobrim godinama i mekšim pristupom uspijevali ostvarivati svoje planove sada to postaje nemoguća misija. Teško je reći koliko su prodavači tog stila doprinosili mjesečnoj produkciji od 10.000 novih polica u prošlim godinama, no sada zasigurno doprinose manje. Kreditna ekspanzija koju su banke imale zadnjih nekoliko godina drastično se smanjila, što se odražava u broju novih polica osiguranja života koje u 2009. godini radi banko kanal. To je zasigurno treći razlog smanjenja produkcije novih životnih polica. No, statistički podaci Hanfa-e za svibanj ipak nešto otkrivaju, odnosno rekao bih, razbijaju jednu iluziju. Iluziju po kojoj je 2009. godina, zbog smanjene kreditne ekspanzije banaka, ustvari godina sumraka bankoosiguranja u Hrvatskoj. Nerijetko su se s tim u vezi čuli komentari kojima se koncept bankoosiguranja dovodi u pitanje kao koncept koji ne jamči stabilnost poslovanja. Iako to u nekim situacijama može biti točno, zaključujemo da kad ne bi bilo bankoosiguranja tržište bi u 2009. godini bilo u još dubljoj depresiji. Doduše, statistika ne govori precizno o tome koliko premije dolazi iz tog kanala, ali ipak vidimo da su glavni generatori rasta premije ukupnog tržišta životnih osiguranja osiguratelji u vlasništvu banaka, odnosno oni kojima je bankoosiguranje jedini kanal prodaje (Erste osiguranje, Victoria životno, Societe Generale). Samo ta tri osiguratelja izgenerirala su preko 20 milijuna kuna rasta tržišta u prvih pet mjeseci dok su ostali, koji su u tom razdoblju rasli, generirali svega 16 milijuna kuna rasta. Oni pak koji su padali u zaračunatoj premiji generirali su preko 42 milijuna kuna pada premije i to najviše zbog smanjene produkcije jednokratnih polica bankoosiguranja (Allianz, Generali, Uniqa). Upravo onakvih polica na kojima novi lideri u bankoosiguranju temelje svoj rast u ovoj godini. Što se same krize tiče. Kriza će proći kako je i došla. Velika većina ljudi neće izgubiti svoj posao. Velikoj većini zaposlenih neće se smanjiti plaće, barem ne bitno. Samo ćemo nakon toga svi biti godinu ili dvije stariji, odnosno godinu ili dvije bliži mirovini, a svima će nam i dalje ostati dva najveća rizika s kojima moramo upravljati. To su rizik naše smrti i rizik da ćemo imati premalu mirovinu. Ovo drugo u Hrvatskoj i nije rizik, nego "proizvod s garancijom".

Natrag