;

Prilagodba novom Zakonu već od 1. travnja

Datum objave: 01.04.2015. Broj 3 | Godina 2015

[Zvonko Gajski] 

Početkom ožujka Sabor Republike Hrvatske usvojio je novi Zakon o osiguranju kojim se u osigurateljnu djelatnost unosi u cijelosti pravna stečevina Europske unije. Uz to, novi Zakon unosi i neke druge novine u osigurateljno poslovanje ili su njime potvrđene neke novosti koje su u stari zakon unesene tijekom prošle godine. Među tim odredbama najvažnije su one koje propisuju nova pravila solventnosti, nadzora  i upravljanja rizikom koja iz temelja mijenjaju pristup osigurateljnom poslovanju. Ili, drugim riječima, donose drugu i drukčiju kulturu u osigurateljnu svakodnevicu. 

Stoga društva za osiguranje očekuje prilagodba novom Zakonu o osiguranju. Pozitivno je što je omogućena postupna prilagodba tako da će društva za osiguranje moći već od 1. travnja 2015. godine podnositi Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga zahtjeve za izdavanje odobrenja, odnosno davanje suglasnosti. Zakon o osiguranju stupa na snagu 1. siječnja 2016. godine i donosi dosta novina. 
"Društva za osiguranje morat će organizirati poslovanje na način da u obzir uzimaju sve mjerljive rizike kojima je društvo izloženo, imati sredstva za pokriće potrebnoga solventnog kapitala i minimalnog potrebnog kapitala, primijeniti novi način izračuna tehničkih pričuva. Više ne postoje kvantitativna ograničenja za ulaganja. Društva za osiguranje moći će slobodno ulagati imovinu uvažavajuću načelo razboritosti, a kapitalni zahtjevi ovisit će o rizičnosti ulaganja. 
Povećana je i uloga Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga koja će utvrđivati postojeće i potencijalne nedostatke u poslovanju društava za osiguranje. Kontinuirano će pratiti poslovanje, surađivati s osobama koje upravljaju društvom i ključnim funkcijama u društvu, pratiti izloženosti rizicima, kontrolirati upravljanje rizicima, kontrolirati upravljanje sukobom interesa, ulaganjima i ostalim poslovnim procesima koji mogu narušiti stabilnost društva i utjecati na poslovanje, ali i sigurnost osiguranika. 
Pozitivno je što je omogućena postupna prilagodba novom Zakonu, tako da će društva za osiguranje moći već od 1. travnja 2015. podnositi Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga zahtjeve za izdavanje odobrenja, odnosno davanje suglasnosti
Zahtjevnije je i izvješćivanje. Društva za osiguranje morat će izrađivati izvješće o vlastitoj procjeni rizika i solventnosti. Također, društva za osiguranje morat će svake godine izraditi i na svojim mrežnim stranicama objaviti izvješće o solventnosti i financijskom stanju" izdvojila je gospođa Ivana Ravlić Ivanović, načelnica Sektora za financijski sustav Ministarstva financija RH, najvažnije poslove koji čekaju domaće osiguratelje.
Istaknula je i kako u Ministarstvu financija planiraju osnovati operativnu Radnu skupinu koja će uključiti predstavnike društava za osiguranje i regulatora s ciljem rasprave i analize postojećeg stanja i iznalaženja mogućih rješenja u svezi tretmana državnih obveznica s valutnom klauzulom prema novim propisima. 
 
Širi opseg prodaje na stanicama za tehnički pregled 
Uz te europske novine u novom su Zakonu, da tako kažemo, "ispeglane" neke nedorečenosti iz starog Zakona, ali i unesene neke novosti koje dosad nisu postojale, kao što je mogućnost da se društva za osiguranje mogu registrirati i za poslove reosiguranja i u tom dijelu očekuje se pozitivan financijski efekt. 
"Novost je da će u stanicama za tehnički pregled društva za zastupanje u osiguranju moći obavljati poslove zastupanja i sljedećim vrstama osiguranja: osiguranje cestovnih vozila, osiguranje robe u prijevozu, osiguranje troškova pravne zaštite i osiguranje pomoći/asistencija. Do sada je to bilo samo osiguranje od nezgode i osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila. 
Na prijedlog posrednika u osiguranju i reosiguranju omogućeno je da posrednici u osiguranju i reosiguranju koji imaju trogodišnje iskustvo u području poslova osiguranja, reosiguranja, zastupanja ili posredovanja i najmanje 180 ECTS bodova, također, mogu obavljati poslove posredovanja u osiguranju i reosiguranju, a ne kao do sada samo osobe koje su završetkom obrazovanja stekle 300 ECTS, naravno uz ispunjenje ostalih uvjeta propisanih Zakonom o osiguranju", istaknula je naša sugovornica prednosti novog Zakona koje mogu pomoći u bržem i efikasnijem razvoju osigurateljne djelatnosti.
 
Razlozi neprihvaćanja primjedaba
Na konačan tekst Prijedloga novog Zakona, kojeg je izradilo Ministarstvo financija, osiguratelji su uputili čak 79 primjedbi, od kojih je Ministarstvo prihvatilo 46. Na neki način, to svjedoči da zakonodavac ima sluha za struku, što dosad često nije bio slučaj. Na pitanje koji su najčešći razlozi zbog kojih nije prihvaćeno i preostalih 39 primjedbi, gospođa Ravlić odgovara: "Ministarstvo financija osnovalo je Radnu skupinu u čijem radu su sudjelovali predstavnici Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, predstavnici Hrvatskog ureda za osiguranje, Hrvatske gospodarske komore koja je održala osam radnih sastanaka od listopada 2014. do siječnja 2015. godine. 
Primjedbe i prijedlozi društava za osiguranje, društava za zastupanje u osiguranju, društava za posredovanje u osiguranju i reosiguranju, tijekom rada Radne skupine, ali i tijekom javnog savjetovanja o novom Zakonu o osiguranju razmatrani su s posebnom pozornošću i većina ih je prihvaćena. Jedan dio primjedbi nije prihvaćen jer nije bio u skladu s pravnom stečevinom. Drugi dio, koji se odnosi na proširenje djelatnosti društava za zastupanje u osiguranju na djelatnost zastupanja stambenih štedionica u poslovima sklapanja ugovora o stambenoj štednji i obavljanje djelatnosti potrošačkog kreditiranja, mogućnost da društva za posredovanje u osiguranju i reosiguranju mogu naplaćivati premije osiguranja i isplaćivati štete i sl. detaljno će se analizirati i raspravljati u okviru buduće Radne skupine, čiji će glavni zadatak biti usklađivanje Zakona o osiguranju s Direktivom o posredovanju u osiguranju".
Zakon o osiguranju trebat će još izmijeniti u cilju usklađivanja s Direktivom o posredovanju u osiguranju koja je završnoj fazi izrade u Vijeću EU, no još nije određen rok za njezin prijenos u nacionalno zakonodavstvo
Inače, novi Zakon sadrži čak 464 odredbe i uistinu je obiman, pa osiguratelji izražavaju bojazan da će im za njegovu implementaciju u poslovanje trebati i ljudi i vremena i novca. Posebno su u panici manja osiguravajuća društva s manje zaposlenih koja se boje velikih troškova. Pitamo našu sugovornicu je li takva obimnost novog Zakona bila nužna i kako se osiguratelji s time mogu nositi. 
"Da, slažem se da je novi Zakon o osiguranju uistinu obiman. Ima 464 članka. Rezultat je usklađivanja sa svima dobro poznatom Direktivom Solventnost II i Direktivom Omnibus II koja mijenja Direktivu Solventnost II. Važno je istaknuti kako je novi Zakon o osiguranju osigurao provedbu Delegirane Uredbe Europske komisije br. 2015/35 od 10. listopada 2014. koja dopunjuje Direktivu Solventnost II, a koja je izravno primjenjiva u svim državama članicama Europske unije, pa tako i Hrvatskoj. Obiman je iz razloga što je pravna stečevina u području osnivanja i obavljanja djelatnosti osiguranja prilično iscrpna. Troškovi prilagodbe ovisit će od društva do društva". 
 
Izmjene nakon stupanja na snagu 
Novi zakon stupa na snagu 1. siječnja 2016. godine. Osiguratelji smatraju kako će do tada biti potrebne još dvije, tri izmjene postojećeg teksta novog Zakona jer zbog kratkoće vremena za javnu raspravu nisu mogli proanalizirati sve njegove odredbe. Gospođa Ravlić, pak, smatra da je bilo dovoljno vremena za javnu raspravu jer se o Direktivi Solventnost II raspravlja prilično intenzivno posljednjih godina, a prvo usklađivanje nacionalnog zakonodavstva počelo je već prošle godine, kad je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju (Narodne novine, broj 94/2014). "U ovoj godini ne očekujemo izmjene, međutim ono što znamo jest da će Zakon o osiguranju biti potrebno izmijeniti u cilju usklađivanja s Direktivom o posredovanju u osiguranju koja je završnoj fazi izradi u Vijeću EU, no još nije određen rok za njezin prijenos u nacionalno zakonodavstvo", zaključila je Ivana Ravlić.
Natrag