Visoki ekonomisti UN-a upozorili su u srijedu da će krize koje se međusobno isprepliću vjerojatno dodatno naštetiti globalnom gospodarstvu, pri čemu bi rast trebao usporiti s tri posto u 2022. na 1,9 posto ove godine.
Visoki ekonomisti UN-a upozorili su u srijedu da će krize koje se međusobno isprepliću vjerojatno dodatno naštetiti globalnom gospodarstvu, pri čemu bi rast trebao usporiti s tri posto u 2022. na 1,9 posto ove godine. To će biti jedna od najnižih stopa rasta u posljednjim desetljećima, osim tijekom financijske krize 2007.-2008. i vrhunca pandemije COVID-19.
“U većini zemalja očekujemo da će privatna potrošnja i investicije oslabiti zbog inflacije i viših kamatnih stopa”, rekao je Ingo Pitterle, viši ekonomist pri UN-ovom Odjelu za ekonomska i socijalna pitanja (UNDESA). “Nekoliko zemalja doživjet će blagu recesiju prije nego što se predviđa rast rasta u drugoj polovici ove godine i 2024.”.
Nalazi dolaze usred pozadine pandemije, rata u Ukrajini i posljedične krize s hranom i energijom, rastuće inflacije, smanjenja duga, kao i izvanrednog klimatskog stanja. U bliskoj budućnosti, gospodarski izgledi su tmurni i nesigurni s predviđanjima da će se globalni rast umjereno povećati do 2,7 posto 2024.
Međutim, to uvelike ovisi o tempu i redoslijedu daljnjeg monetarnog stezanja – rastućih kamatnih stopa – posljedicama rata u Ukrajini i mogućnosti daljnjih poremećaja u opskrbnom lancu.
Potrebne su jače fiskalne mjere
U izvješću se upozorava da nalazi također ugrožavaju postizanje 17 ciljeva održivog razvoja (SDGs). „Ovo nije vrijeme za kratkoročno razmišljanje ili klecavu fiskalnu štednju koja pogoršava nejednakost, povećava patnju i može učiniti ciljeve održivog razvoja još izvan dosega. Ova vremena bez presedana zahtijevaju akciju bez presedana”, rekao je António Guterres, glavni tajnik UN-a.
“Ova radnja uključuje transformativni paket poticaja za postizanje ciljeva održivog razvoja, stvoren zajedničkim i usklađenim naporima svih dionika”, dodao je.
Sumorni ekonomski izgledi
I razvijenim i zemljama u razvoju prijeti mogućnost recesije tijekom ove godine, navodi se u izvješću. Zamah rasta značajno je oslabio u Sjedinjenim Državama, Europskoj uniji i drugim razvijenim gospodarstvima 2022. To je negativno utjecalo na ostatak globalnog gospodarstva na više načina. Pooštravanje globalnih financijskih uvjeta u kombinaciji s jakim dolarom, pogoršalo je fiskalnu i dužničku ranjivost u zemljama u razvoju.
Analiza je pokazala da je više od 85 posto središnjih banaka diljem svijeta pooštrilo monetarnu politiku i podiglo kamatne stope u brzom nizu od kraja 2021. kako bi ukrotile inflatorne pritiske i izbjegle recesiju.
Predviđa se da će se globalna inflacija, koja je 2022. dosegla višedesetljetnu visinu od oko 9 posto, smanjiti, ali će ostati visoka na 6,5 posto u 2023.
Slabiji oporavak radnih mjesta, porast siromaštva
Izvješće je pokazalo da je većina zemalja u razvoju zabilježila sporiji oporavak broja radnih mjesta u 2022. te da se i dalje suočavaju s relativno visokim razinama nezaposlenosti. Nerazmjerni gubici u zapošljavanju žena tijekom početne faze pandemije nisu u potpunosti poništeni, a poboljšanja su uglavnom proizašla iz oporavka u neformalnom sektoru.
Sporiji rast, zajedno s povišenom inflacijom i sve većom ranjivošću duga, prijeti daljnjim usporavanjem teško stečenih postignuća u održivom razvoju, upozorava se.
Potreba za uzletom
DESA ističe da se već 2022. godine broj ljudi suočenih s akutnim nedostatkom hrane više nego udvostručio u odnosu na 2019. godinu, dosegnuvši gotovo 350 milijuna. Dugotrajno razdoblje ekonomske slabosti i sporog rasta dohotka ne samo da bi spriječilo iskorjenjivanje siromaštva, nego bi također ograničilo sposobnost zemalja da šire ulažu u ciljeve održivog razvoja, navodi se.
“Globalna zajednica mora pojačati zajedničke napore kako bi spriječila ljudsku patnju i poduprla uključivu i održivu budućnost za sve”, rekao je Li Junhua, podtajnik Ujedinjenih naroda za DESA-u.
Izvješće poziva vlade na izbjegavanje fiskalne štednje, koja bi ugušila rast i nerazmjerno utjecala na najranjivije skupine, kao i ometala napredak u rodnoj ravnopravnosti i razvojnim izgledima, za generacije. Poziva na preraspodjelu i ponovno određivanje prioriteta u politici javne potrošnje, kroz izravne intervencije koje će stvoriti radna mjesta i ponovno potaknuti rast.
To će zahtijevati jačanje sustava socijalne zaštite i osiguranje kontinuirane potpore kroz ciljane i privremene subvencije, novčane transfere i popuste na račune za režije, a može se nadopuniti smanjenjem poreza na potrošnju ili carina, navodi se.
Ulaganje u ljude
Izvješće ukazuje na strateška javna ulaganja u obrazovanje, zdravstvo, digitalnu infrastrukturu, nove tehnologije i ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu kako bi se postigli veliki društveni povrati, ubrzao rast produktivnosti i ojačala otpornost na ekonomske, društvene i ekološke šokove. Procjenjuje se da dodatne potrebe za financiranjem SDG-a u zemljama u razvoju iznose nekoliko trilijuna dolara godišnje.
Hitno je potrebno jače međunarodno opredjeljenje za proširenje pristupa hitnoj financijskoj pomoći; restrukturirati i smanjiti teret duga u zemljama u razvoju; i povećati financiranje SDG-a, upozorava izvješće.
