;

Povratak Hrvatske u investicijski rejting

Datum objave: 19.04.2019.

Analitičari Raiffeisen banke (RBA) pripremili su novo, drugo ovogodišnje izdanje RBAnaliza. Među brojnim područjima tema ovog broja je i povratak Hrvatske u investicijski rejting, te vam u nastavku teksta donosimo uvodnik publikacije, u kojem se govori i o nastavku rasta gospodarstva u 2019. godini

Za sada se povratak Hrvatske u investicijski rejting odnosi isključivo na ocjenu agencije Standard & Poor’s, no očekivanja su da će navedeni potez slijediti i ostale dvije agencije, potvrđujući da se Hrvatska nakon gotovo desetljeća vratila u društvo država „adekvatne kreditne kvalitete“. Takve ocjene bit će posljedica solidnih pokazatelja fiskalne politike, smanjenja vanjske ranjivosti, nastavka rasta gospodarstva te očuvane političke stabilnosti.

Odluka agencije S&P uslijedila je nedugo nakon odluke Europske komisije da Hrvatska više nije u prekomjernoj neravnoteži. Uz to, aspiracije i strateško opredjeljenje za prihvaćanje eura kao jedinstvenog sredstva plaćanja zasigurno su blagonaklono utjecali na posljednju odluku. Hrvatska vlada i središnja banka, barem prema najavama, trebale bi u lipnju poslati pismo namjere prema Bruxellesu u kojem izražavaju interes za ulazak za euro područje. Sastavni dio te omotnice bio bi i popis reformskih mjera na koje bi se Hrvatska obvezala s ciljem da se nominalno ispunjenje ekonomskih kriterija učini održivim. Naime, u konačnici cilj uključenja u euro područje trebala bi biti realna konvergencija odnosno jednostavno rečeno podizanje kupovne moći i blagostanja pojedine članice.

Važnost reformskih mjera ogleda se i u posljednjem Komisijinom Izvješću o Hrvatskoj u kojem analiza preporučenih i nužnih mjera za stvaranje održivosti i snažnijeg rasta ocjenjuje njihovu provedbu parcijalnom i sporom. Upravo slabost i sporost u rješavanju strukturnih unutarnjih problema može objasniti zašto Hrvatska unatoč rastu, komparativno zaostaje za ostalim usporedivim državama članicama i zašto se na ljestvicama konkurentnosti ne vidi značajnijih pomaka.

“Jačanje institucionalnog okruženja i vladavine prava uz suočavanje i rješavanje problema ljudskog kapitala bit će ključan korak u podizanju stopa rasta i postizanju održivosti te rasta i razvoja. Dakle, unatoč kratkoročno pozitivnim izgledima kod ocjene srednjoročnih izgleda treba biti oprezan. Hrvatska će i ovu godinu zaključiti s približno sličnim stopama rasta kao i 2018. godine. Navedeno potvrđuju i pozitivne stope rasta visokofrekventnih pokazatelja iz prvog tromjesečja poput trgovine na malo, tržišta rada i fizičkih pokazatelja u turizmu. Rast industrijske proizvodnje zaista je skroman, ali izgledno je da je barem zaustavljen pad”, izjavila je Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja RBA.

Posljedično, rast u 2019. godini strukturno se neće puno izmijeniti, već će se kao i u prošloj godini temeljiti uglavnom na domaćoj potražnji, u prvom redu osobnoj potrošnji ili, gledajući na strani ponude na djelatnosti vezane uz trgovinu i turizam. Naravno, očekujemo nastavak rasta i informacija i telekomunikacija. Očekivani nastavak rasta građevinarstva sa strane ponude (i stanogradnje i ostalih građevina) održavat će rast investicija sa strane potražnje. Investicije, osobito javne još jednom će uvelike ovisiti o sposobnosti privlačenja sredstava iz EU fondova, gdje je stopa povlačenja još uvijek preniska. Od preko 12,1 mlrd eura planiranih sredstava do sada je alocirano 64 posto, a potrošeno svega 17 posto (2,1 mlrd eura).

“Rizici koji prijete iz vanjskog okruženja, i mogu biti vidljivi iz usporavanja izvoza, vjerojatno će biti nadomješteni unutarnjim rezervama. Naime, osobna potrošnja oslonjena na rast plaća, rast kreditiranja, relativno visoke individualne priljeve deviza od turizma i smanjenje nezaposlenosti, podržavat će potrošački optimizam. Uz to straha od podizanja kamatnih stopa nema, budući da je sasvim izgledno zadržavanje izrazito ekspanzivne politike i ESB-a i HNB-a, barem tijekom 2019. godine. Navedeno se odvija u uvjetima stabilnog tečaja kune u odnosu na euro i umjerene do niske inflacije”, zaključuje Živković Matijević.

Natrag
Novo
izdanje!
godina XXI
broj 2/2019
*izdanje za Hrvatsku i Sloveniju.