;

Potrebno je da vlast uvidi potencijal osiguranja

Datum objave: 01.01.1970. Broj 11 | Godina 2015

[Ž. Livaić]

Institucija koje na području Bosne i Hercegovine djeluju s ciljem unapređenja i uređenja kompletnog finansijskog tržišta gotovo da i nema, stoga je inicijativa kojom je prije četiri godine osnovan COFUS – Centar za unapređenje tržišta osiguranja i finansijskih usluga svakako hvalevrijedna i predstavlja veliki korak naprijed u procesu modernizacije kompletnog tržišta finansijskih usluga. U svom dosadašnjem radu puno su toga uspjeli napraviti, stoga smo za razgovor zamolili Darka Stupara, predsjednika Uprave COFUS-a.

 
Na samom početku predstavite nam u kratkim crtama COFUS.
Centar za unapređenje tržišta osiguranja i finansijskih usluga – COFUS je asocijacija koja je osnovana krajem 2011. godine s ciljem da kroz konkretne projekte ujedini i uskladi djelovanje svih tržišnih subjekata (zakonodavca, ponuđača usluga i korisnika usluga) i na taj načini iskoristi trenutni razvojni potencijal tržišta osiguranja koji će omogućiti prelazak na viši nivo uređenosti. COFUS je osnovan od strane grupe mladih entuzijasta s izgrađenim iskustvom na samom tržištu osiguranja i koji su to svoje iskustvo željeli upotrijebiti za iniciranje aktivnosti koje će dovesti do kolektivnog unapređenja samog tržišta osiguranja. COFUS je jedina institucija u Bosni i Hercegovini koja se unapređenjem tržišta osiguranja bavi na naučno – poslovnom principu te je utoliko naša posvećenost rješavanju aktuelne problematike na ovom tržištu veća.
 
Koje su glavne aktivnosti COFUS-a? U kojoj ste mjeri okrenuti struci, a u kojoj korisnicima usluga osiguranja, odnosno građanima?
Postavili smo etapne ciljeve, na način da smo u prvoj fazi našeg djelovanja odredili i definisali profesionalnu zajednicu (na prvom mjestu zaposlene u osiguravajućim kućama) kao ključni faktor potencijalnog napretka tržišta osiguranja. Shodno tome, naša prva aktivnost bila je usmjerena ka organizaciji Okruglog stola na temu "Društva za osiguranje kao institucionalni investitori u vremenu krize" prije tri godine.  Zaključci proistekli s tog okruglog stola značajno su doprinijeli pokretanju investicione aktivnosti većine osiguravajućih kuća koje imaju sjedište na prostoru Republike Srpske. Naime, u prethodnom periodu osiguravajuće kuće su sredstva za pokriće tehničkih rezervi i garantnog fonda ulagala u depozite u bankama i/ili investicione nekretnine. Period nakon okruglog stola obilježile su povećane investicione aktivnosti kroz hartije od vrijednosti emitovane od strane opština i Vlade Republike Srpske.
Izostanak komunikacije s klijentom te neobezbeđivanje dodatnih vrijednosti ima za posljedicu doživljaj klijenta da je osiguranje "prodaja magle"
Tako su na dan 31.12.2011.  sredstava za pokrivanje tehničkih rezervi uložena u HoV u vrijednosti EUR- 3,6 miliona eura, dok je tri godine kasnije taj iznos bio 9,8 miliona eura. Pomenuti okrugli sto prerastao je u godišnju konferenciju, koja je jedina manifestacija takvog tipa na prostoru Republike Srpske i uz SorS jedina na prostoru Bosne i  Hercegovine. 
Prva etapa sa svojim ciljevima podizanja nivoa znanja samih osiguravajućih kuća traje i dalje, a s njom pokrećemo i fazu edukacije privrednika i samog stanovništva. U toku smo završnih priprema za pokretanje COFUS Akademije osiguranja namijenjene mladima, kao i planiranja aktivnosti koje proističu iz  rezultata dobijenih u istraživačkoj anketi urađenoj u ime Agencije za osiguranje Republike Srpske, gdje je poseban akcent bio stavljen na osvješćenost stanovništva o samim proizvodima osiguranja, kao i nivo opšte finansijske pismenosti.
 
Kako ocjenjujete trenutno stanje na tržištu osiguranja Republike Srpske, a zatim i na području cijele BiH te što biste izdvojili kao glavne probleme?
Ukoliko je na jednoj teritoriji 61 posto ukupne premije osiguranja proisteklo iz obaveznog osiguranja od autoodgovornosti, možemo reći da je tržište osiguranja Republike Srpske izrazito usmjereno na autoodgovornost. Malo je bolja slika ukoliko se uključi i premija ostvarena na području Federacije BiH, pa s tom premijom dolazimo do podatka da je osiguranje od AO na nivou od oko 50 posto ukupno prikupljene premije osiguranja. Tržište osiguranja već se godinama pokušava pokrenuti, pri čemu zasigurno ni situacija gdje je GDP per capita 3.400 eura i prosječna plata 426 eura ne ide na ruku razvoju tržišta osiguranja u onom domenu u kome se posmatraju neobavezujuće vrste osiguranja. Određene anomalije koje postoje na tržištu osiguranja, posebno izražene kod AO upućuju na to da je ova vrsta osiguranja i dalje veoma profitabilna, bez obzira što se deklarativno većina osiguravajućih kuća želi u prodaji udaljiti od nje. No, da se pogrešno ne zaključi da se stvari s vremenom ne mijenjaju, mora se napomenuti da pojedine osiguravajuće kuće žele animirati i nagraditi svoje klijente kroz razvoj različitih programa lojalnosti. Ovome svjedočimo i kroz našu asistentsku kuću COFUS Assistance (zvanični partner April assistance (ex Coris assitance)) preko koje sarađujemo s više osiguravajućih kuća u BiH. Davanjem dodatnih vrijednosti proizvodima osiguranja i održavanjem kvalitetne komunikacije s klijentima, osiguravajuće kuće pokušavaju zadržati postojeće, prodati dodatne proizvode osiguranja postojećim klijentima i regrutovati nove klijente.
 
Nedavno ste u Zagrebu bili sudionik konferencije o životnim osiguranjima na kojoj ste, među ostalim, prezentovali i stanje na tržištu životnih osiguranja u RS-u. Kako biste ocijenili stepen razvijenosti tržišta osiguranja u RS-u, uzimajući pritom u obzir sve probleme, ali i činjenicu da životna osiguranja kontinuirano bilježe rast?
U periodu od 2007. do 2014. godine premija osiguranja u Republici Srpskoj se udvostručila, sa 6,4 miliona eura, koliko je iznosila na kraju 2010. godine na 13,98 miliona eura na kraju 2014. godine, a broj polisa se od 38.702 (2010. godine) povećao na 96.948 na kraju 2014. godine. Evidentno je da postoje značajni pomaci u percepciji i samih građana o potrebi za životnim osiguranjem, no i povećanje na pomenuti broj pokazuje ustvari da je tek otprilike svaki 14 građanin Republike Srpske životno osiguran (ukupan broj stanovnika na prostoru Republike Srpske je 1,33 miliona). Uvijek posebno napominjem korelaciju životnog osiguranja i depozita u bankama, a iz tabele je vidljiva bankocentričnost kompletnog finansijskog tržišta.
Osiguravajuće kuće postaju svjesne da korisnicima AO moraju ponuditi neke dodatne vrijednosti ukoliko žele da preokrenu dugotrajni trend faktora cijene
Rast štednje iskazan u apsolutnom iznosu je i više nego značajan, u odnosu na cifre koje imamo prilike da evidentiramo kada je riječ o životnom osiguranju. 
Očigledno je da postoji značajan prostor za rast životnog osiguranja i to tako što će dolaziti do relokacije štednje iz bankarskih depozita u kupovinu polisa životnog osiguranja.
 
I sami ste rekli da najveći udio na tržištu ima AO. Koji bi proizvod, prema Vašem mišljenju, u bližoj budućnosti mogao, ako ne ugroziti, onda barem poljuljati njegov vodeći položaj, odnosno gdje leži najveći potencijal tržišta?
Sigurno da grubo i neprilično zvuči kada se kaže da su prošlogodišnje poplave predstavljale šansu da se mijenja percepcija građana, budućih osiguranika o potrebi za osiguranjem imovine, no ne možemo pobjeći od činjenice da je možda kompletna 
društvena zajednica mogla dodatno uticati na pokretanje promjene percepcije o potrebi osiguranja. Mijenjanje percepcije ujedno znači i "poljuljati" položaj AO, no  konstatacija stoji da se ništa po tom pitanju (ili ništa značajno) nije desilo. COFUS je na prošlogodišnjoj konferenciji pokrenuo pitanje o obaveznom osiguranju imovine, ponudili smo model po kome bi se uz plaćanje poreza na nekretnine platila i premija osiguranja imovine upravo za te nekretnine, izračunali smo i dali prijedlog minimalne fiksne premije koju je trebalo da prati osigurana suma na prvi rizik, no ta je inicijativa došla do skupštinskih klupa i tu stala, jer su uslijedili izbori. Naravno, ne odustajemo od inicijative jer istinski želimo da ukažemo svim zainteresovanim činiocima na značaj osiguranja i njegovu jednostavnost, pri čemu nam je cilj da većini građana osiguranje bude dostupno i jasno.
 
U Hrvatskoj se posljednjih godinu dana puno priča o problemima u kojima su se našli osiguravatelji nakon liberalizacije cijena  AO. Da li je tržište RS-a spremno za liberalizaciju te da li je ona možda rješenje brojnih problema koji već godinama prate ovaj sektor?
Liberalizacija AO je definitivno najzastupljeniji pojam koji se pominje na svim stručnim skupovima, kao i na marginama istih. Liberalizacija AO nije čarobni štapić koji će riješiti probleme koji se pojavljuju, no definitivno bi njome neprihvatljive pojave koje prate ovaj segment tržišta osiguranja bile eliminisane. Prije nego što se to desi, mora se pripremiti teren pri čemu jedna od priprema znači potencijalno i podizanje nivoa kapitala koji je neophodan da bi se neko društvo bavilo prodajom ove vrste osiguranja. 
Moram iskazati i bojazan da kultura osiguranja kod običnog čovjeka, po ovoj vrsti osiguranja podrazumijeva što nižu cijenu polise AO (klijenti uglavnom nemaju saznanja da bi ta premija morala biti identična u svim osiguravajućim kućama) i s realizacijom takvog zahtjeva završava se klijentovo interesovanje za ovu vrstu osiguranja (vrlo često i bilo koju drugu), no za takvo stanje ne treba kriviti klijente jer u ovome "saučesništvo" imaju i osiguravajuće kuće – u većini slučajeva menadžment iz nekih prethodnih vremena – kada se mreža prodaje gradila preko različitih vrsta "posrednika". Same osiguravajuće kuće postaju svjesne da klijentima, korisnicima AO, moraju ponuditi neke dodatne vrijednosti ukoliko žele da preokrenu dugotrajni trend, faktora cijene. Polovinom oktobra u Republici Srpskoj je stupio na snagu novi Zakon o obaveznim osiguranjima u saobraćaju. On takođe predstavlja jedan od koraka kojim se približavamo liberalizaciji AO, prvenstveno jer se kroz isti dodatno uređuje samo tržište osiguranja i jasno postavljaju pravila djelovanja svih učesnika.
 
Liberalizacija AO nije čarobni štapić koji će riješiti probleme, no definitivno bi neprihvatljive pojave koje prate ovaj segment tržišta  bile eliminisane
Na konferenciju u Zagrebu predstavili ste i rezultate istraživanja o tržištu osiguranja u RS-u, a koje ste proveli za Agenciju za osiguranje. Jesu li Vas rezultati bili pozitivno ili negativno iznenađenje ili ste upravo takve i očekivali?
Sva istraživanja prije svog početka imaju hipoteze koje se potvrđuju ili odbacuju nakon završetka istraživanja. Naše istraživanje je sadržavalo hipotezu koja je potvrđena, a koja bi u kraćoj interpretaciji glasila: "Građani Republike Srpske nisu dovoljno upoznati sa proizvodima osiguranja, svojim pravima i institucijama koje su učesnici na tržištu osiguranja". Istraživanje je dalo odgovore na koji način građani žele da dobivaju informacije o proizvodima osiguranja, kako percipiraju proizvode osiguranja i osiguravajuće kuće, kao i mnoge druge odgovore koji sigurno imaju svoju vrijednost u kreiranju strategije finansijske pismenosti, kao projekta koji moramo pokrenuti čim prije.
 
Na što bi po Vašem mišljenju osiguravatelji morali više da obraćaju pažnju?
Na stepen zadovoljstva klijenta, bez obzira da li je imao štetu ili nije. Izostanak komunikacije s klijentom, te neobezbeđivanje dodatnih vrijednosti za klijenta za posljedicu ima doživljaj klijenta da je osiguranje "prodaja magle" i nešto što država tjera da se kupi. COFUS je prije tri godine  osnovao asistentsku kuću, COFUS assistance koja je ovlašćeni partner April assistance iz Francuske, te na ovaj način imamo direktan uvid u to što znači klijentima kada im njihova osiguravajuća kuća obezbjedi pomoć na putu, kućnog majstora, ličnog asistenta putem telefona i ostale asistentske servise. Naime, klijenti dobiju asistentsku karticu s kojom dobivaju direktne popuste na više od 200 mjesta u zemlji i regionu. S tim klijent ima osjećaj da je dobio realnu vrijednost koju može iskoristi, a polisa istinski postaje "za ne daj Bože", a ne "prodaja magle".
 
Što je razlog zašto država u većoj mjeri ne iskorištava potencijal društava za osiguranje?
Bojim se da je vodeći razlog nedovoljno znanje od  strane izvršne i zakonodavne vlasti, jer kako objasniti drugačije  toliko dugo odbijanje davanja određenih poreskih olakšica npr. za životno osiguranje ili izostanak podrške prilikom pokretanja različitih inicijativa. Mišljenja sam da vlast, u bilo kojem obliku ili na bilo kojem nivou, ne uviđa potencijal koji se krije u ovoj industriji. Zamislite potencijal koji dopušta da se izgrade auto putovi na osnovu akumuliranih sredstava. Vjerujem da znate za taj slučaj u Njemačkoj. Za nadati se da taj osiguravajući autizam neće još dugo trajati.
 
Kada već spominjemo državu, ne možemo ne spomenuti penzioni sistem, koji je, iskreno govoreći, pred kolapsom. Do kada kao takav još može funkcionisati?
Generacija kojoj sam pripadam neće  biti u prilici da "uživa" u penziji kakvu sada poznaju naši stariji sugrađani, naprosto Bizmarkov model ne trpi da vi imate izjednačen broj penzionera i zaposlenih. Perpetum mobile nije izmišljen, ali bi sigurno bio od koristi u ovoj oblasti s obzirom da zaduživanje penzionog fonda bez realnih priliva je samo odlaganje neizbježnog – cjelokupne reforme te uključivanja dobrovoljnih penzionih fondova i osnaživanje uloge životnog osiguranja.
 
Za očekivati je da se strani investitori pojave u formi kupaca postojećih osiguravajućih kuća, što bi za posljedicu imalo okrupnjavanje tržišta
Partner ste Agencije za osiguranje Republike Srpske. Recite nam nešto više nešto više o toj suradnji.
S obzirom da smo jedina asocijacija ovakvog tipa, menadžment AZORS-a na čelu sa direktoricom Božanom Šljivar je prepoznao našu iskrenu namjeru da radimo na unapređenju tržišta osiguranja Republike Srpske i kompletne Bosne i Hercegovine. U prilog tome ide i činjenica da smo četvrtu godinu zaredom organizovali konferenciju o osiguranju. Pored konferencije, zajednički realizujemo seminare i druge aktivnosti usmjerene na razvoj tržišta. Naša namjera je da isti takav odnos ostvarimo i izgradimo s Federalnom Agencijom te se nadamo da će se to i ostvariti u što skorije vrijeme, jer se bolji rezultati mogu ostvariti isključivo zajedničkim djelovanjem.
 
Kako ocjenjujete trenutačni regulatorni okvir u kojem djeluju osiguravajuća društva u RS-u?
Rekao bih da je napredan u odnosu na trenutno stanje tržišta osiguranja, no i regulator i osiguravajuće kuće moraju u formi poslovnog dijaloga da traže opcije koje ne narušavaju ulogu regulatora s jedne te nesmetani razvoj osiguravajućih kuća s druge strane. U nekim situacijama COFUS nastoji da bude glas osiguravajućih kuća prema samom regulatoru, a mišljenja sam da u određenim situacijama iniciramo razvoj koji je od interesa svim učesnicima.
 
Krajem oktobra u Banja Luci ste organizovali konferenciju "Investicioni potencijal društava za osiguranje – šansa za razvoj zemalja regiona". Imaju li uopće osiguravatelji dovoljno mogućnosti za ulaganje?
Imaju, ali ne koriste. Ulaganje u HOV, koje emituje Republika ili opštine, intenziviralo se unazad četiri godine dok je ulaganje u zajmove i/ili korporativne obveznice još uvijek na niskom nivou. Pravilnik AZORS-a o ulaganju sredstava za pokriće tehničkih rezervi je za razliku od zemalja  regiona veoma fleksibilan kada je riječ o mogućnostima investiranja. Značajan broj osiguravajućih kuća nema riješena sistemska-organizaciona pitanja kada je riječ o tržišnim rizicima plasmana (pravilnikom AZORS-a moguće je ulaganje u zajmove), tj. ne postoje odgovarajuće službe za procjenu takvih rizika niti ustanovljeni investicioni odbori i/ili ALCO odbori. Shodno tome, osiguravajuće kuće pridržavajući se (ne)svjesno načela sigurnosti, koje ima prioritet u odnosu na načelo profitabilnosti, ulažu sredstva u depozite i nekretnine, na prvom mjestu.
 
Kada govorimo o investicijama, mislite li da je tržište RS-a dovoljno zanimljivo stranim investitorima?
Kapital po svojoj prirodi ide tamo gdje postoji mogućnost njegovog uvećanja, uz razuman nivo sigurnosti koji treba biti obezbjeđen od strane izvršne vlasti, na temelju kvalitetnih zakonskih rješenja. Među kvalitetnim zakonskim rješenjima svakako treba ubrojiti i fiskalnu politiku, posebno porez na dobit. Stopa poreza na dobit u Republici Srpskoj jedna je od najnižih u regionu i iznosi 10 posto. S tog aspekta Republika Srpska je zasigurno zanimljiva investitorima, no investitorima  treba da je zanimljiv i potencijal samog tržišta koje godišnje prosječno raste 7,9 posto (posmatrajući prosjek prethodnih pet godina). Za očekivati je da se strani investitori pojave u formi kupaca postojećih osiguravajućih kuća, što bi za posljedicu imalo okrupnjavanje tržišnih učesnika. 
Malo je vjerojatno da će strani investitor krenuti u kompletnu greenfield investiciju, no možemo zaključiti da će u narednim godinama ovo tržište posjetiti i igrači koji još nisu do njega stigli, a prisutni su u regionu.
 
Kako će, prema Vašim procjenama, izgledati tržište osiguranja u RS-u za pet godina?
Veći stepen osvješćenosti građana o značaju osiguranja uz razvoj novih kanala prodaje (bankoosiguranje, web portali, društvene mreže…), te rad na kvalitetu usluge od strane osiguravajućih kuća, doprinijeće daljem razvoju tržišta osiguranja. Vjerujem da će i dalje AO biti dominantan proizvod, no u manjoj mjeri nego što je to sada slučaj (do 55%), osiguravajuće kuće će nuditi dodatne vrijednosti svojim klijentima čime će podizati ljestvicu njihova zadovoljstva. 
Očekujem i dalji značajniji rast životnog osiguranja čime bi se dodatno pojačao investicijski potencijal osiguravajućih kuća. Mišljenja sam da će doći i do pojave novih osiguravača na tržištu preuzimanjem postojećih od strane pomenutih novih igrača. U svakom slučaju, svim učesnicima, uključujući tu i COFUS predstoji dalja snažnija i aktivnija bitka za unapređenje tržišta Republike Srpske i kompletne Bosne i Hercegovine.
Natrag