Potrebe se menjaju, valja ih ispratiti

Datum objave: 25.11.2021. Broj 11 | Godina 2021

Procene su da će broj stanovnika do 2037. godine preći 9 milijardi, a do 2057. godine preći će 10 milijardi. Jedan od 10 stanovnika će biti stariji od 65 godina. Neki trendovi delovaće pozitivno na ukupnu tražnju za osiguravajućim pokrićem, a neki negativno, koji će više i u kojoj meri teško je sada predvideti

Svet je izložen brojnim demografskim promenama koje utiču i na delatnost osiguranja života kao i reosiguranja životnih osiguranja. Ove promene obuhvataju porast broja stanovnika, pomeranje starosne granice, promene u strukturi porodice, geografsko pomeranje stanovništva i rast obrazovanosti i informisanosti.

Porast broja stanovnika u svetu je tendencija koja nije ravnomerna, budući da neki kontinenti, regije ili države imaju stagnantnu ili opadajuću stopu rasta, dok drugima stopa rasta broja stavnovnika rapidno raste. Procenjuje se da u svetu u 2021. godini živi 7,9 milijardi stanovnika. Procene su da će broj stanovnika do 2037. godine preći 9 milijardi, a do 2057. godine preći će 10 milijardi.

Najveći porast broja stanovnika odvija se u najsiromašnijim zemljama. U zemljama u razvoju živi 84% svetskog stanovništva i taj trend rasta nastavlja se po stopi od 2.6% godišnje, dok se u razvijenim zemljama porast stanovništva odvija po stopi od samo 0,6%. U nekim razvijenim zemljama prirodni priraštaj je negativan, a porast stanovništva javlja se isključivo kao posledica migracije stanovništva. Srbija jeste zemlja u razvoju. ali po kretanju broja stanovnika ispod je evropskog proseka, s obzirom da je uz negativan prirodni priraštaj velika migracija ljudi ka inostranstvu.

Šansa ili ne za osiguranje?

Porast broja stanovnika generalno predstavlja dobru razvojnu tendenciju za delatnost osiguranja. Problem predstavlja činjenica da veći deo čovečanstva nema životno osiguranje i to ne samo u Istočnoj Evropi već posebno u brzo rastućim zemljama. Primena mikroosiguranja koje nudi mogućnosti pristupa osiguravajućem pokriću i siromašnim pojedincima, porodicama i privrednicima, ima veliki potencijal.

Pomeranje starosne granice je drugo bitno obeležje svetskog stanovništva. Naime, u svetu vlada trend starenja stanovništva. Godine 1950. u svetu je živeo samo 131 milion ljudi koji su bili stariji od 65 godina dok se već u 1995. njihov broj povećao na 371 milion, a očekivanja su da će do 2050. godine jedan od 10 ljudi biti 65 godina ili stariji.

Tendencije starenja stanovništva odraziće se na promenu tražnje. Na primer, tražnja za lekovima i zdravstvenom negom će porasti. Gotovo sve afričke zemlje, južnoameričke zemlje, bliskoistočne, Turska i Indija su zemlje sa veoma mladom populacijom kao i ubrzanim rastom stanovništva zemlje EU, severnoameričke zemlje, Rusija i Kina su zemlje sa relativno starijom populacijom. Nemačka ima najstariju populaciju u Evropi. Proizvodi kao što su mleko, pelene, školski pribor i dečije igračke važnije su u zemljama koje imaju mladu populaciju nego u zemljama sa starijom populacijom.

Grafikon 1 prikazuje tendencije porasta učešča stanovnika preko 60 godina u Srbiji i regionu bivše Jugoslavije.

Šta se dešava sa premijama reosiguranja osiguranja života?

Ovi podaci o pomeranju starosne granice značajni su za rizik u životnim osiguranjima. Ključni razlog korišćenja reosiguranja od strane životnih osiguravača jeste mogućnost transferisanja rizika smrtnosti, što omogućava deljenje finansijskog uticaja ostvarenja smrti osiguranika između osiguravača i reosiguravača. U nekim slučajevima mogući su visoki procenti transfera rizika čitavog portfelja životnih osiguranja u cilju limitiranja izloženosti riziku smrtnosti, posebno u slučajevima uvođenja novih proizvoda osiguranja života. Osiguravači životnih osiguranja transferišu rizike koje sopstvenim sredstvima ne mogu ili ne žele pokriti, čime obezbeđuju istovremenu redukciju izloženosti rizicima, ali i potrebnog kapitala za pokriće rizika kojima su izloženi s obzirom da je porkićem od negativnih fluktuacija u odštetnim zahtevima putem reosiguranja obezbeđena zaštita kapitalne osnovice i unapređena diverzifikacija portfelja rizika. Ključna svrha primene reosiguranja od strane životnih osiguravača jeste limitiranje izloženosti pojedinačno velikim, retkim ili neuobičajenim rizicima smrtnosti ili rizika smrtnosti čitave grupe zaključenih ugovora o osiguranju u cilju izbegavanja fluktuacija u nivou isplate štete ili u cilju redukovanja rizka pojave velikog broja odštetnih zahteva po osnovu velikog broja smrtnosti uzrokovanih jednim događajem.

Razlozi za korišćenje reosiguranja mogu varirati od potrebe zaštite od statističkih fluktuacija ostvarenja rizika, preko potrebe zaštite od katastrofalnih rizika kao što su pandemije do potreba redukcije regulatorno zehtevane veličine kapitala. Razvojem novih vrsta životnih osiguranja, kao što su životna i rentna osiguranja vezana za jedinice investicionih fondova, nastaje i potreba transferisanja brojnih novih rizika, kao što su rizici povezani sa finansijskim garancijama, uključenim opcijama, na primer, u slučaju varijabilnog anuitetnog osiguranja, rizika dugovečnosti i drugih rizika.

Rizik smrtnosti

Međutim, iako reosiguravači životnih osiguranja počinju da usmeravaju pažnju i na druge rizike, ključni predmet transfera životnih reosiguravača ostaje rizik smrtnosti, zbog čega osiguravači i reosiguravači moraju posebnu pažnju posvećivati trendovima u domenu rizika smrtnosti. Iz godine u godinu dolazi do redukcije ovog rizika, s obzirom da se kontinuirano povećava broj odraslih osoba. Na primer, procene su da će do 2045. godine, broj osoba preko 60 godina prevazići, prvi put u istoriji, broj dece, odnosno osoba ispod 15 godina, pri čemu je proces starenja najkarakterističniji za Evropu, s obzirom da je broj odraslih osoba preko 60 godina prevazišao broj dece još 1995. godine. Slične su tendencije i u zemljama regiona bivše SFRJ.

Promenu starosne strukture stanovništva prati promena u očekivanoj dužini života koja se konstantno povećava, kao što prikazuje grafikon 2.

Dakle, dolazi do značajnog redukovanja rizika smrtnosti koji direktno povoljno utiče na životne osiguravače, ali istovremeno utiče na promene u potrebama za različitim vrstama osiguranja. Na primer, potrebe za kasko osiguranjem ili osiguranjem autoodgovornosti će se smanjivati, ali će rasti potreba za zdravstvenim osiguranjem. Kontinuirano redukovanje rizika smrtnosti i ostvarenje pozitivnih investicionih rezultata doveli su do naglog redukovanja premija reosiguranja početkom novog milenijuma, ali je vremenom, zahvaljujući konzervativnijem pristupu procenama dobitaka po osnovu produženja prosečnog životnog veka, došlo do povećanja premija reosiguranja. Povećanje premija reosiguranja javlja se zahvaljujući konzervativnijem pristupu određivanja premija, uzimanjem u obzir povećanih zahteva po osnovu rezervisanja (specifično za SAD) kao i unapređene pregovaračke snage. Smatramo da je konsolidacija u okviru sektora životnog reosiguranja imala opredeljujući uticaj na rast premija uprkos pozitivnim tendencijama u pogledu rizika smrtnosti.

Najvažniji faktori koji utiču na osiguranje

Promene u strukturi porodice – sa rastom stepena razvijenosti zemlje broj članova domaćinstva postepeno opada, što utiče na strukturu potrošnje. Sve manje je bračnih parova, posebno bračnih parova sa decom, a raste broj samačkih domaćinstava i bračnih parova bez dece. Samcima, razvedenim, neudatim, udovicama ili udovcima, potrebni su manji stanovi, jefitniji i manji kućni aparati, nameštaj i dekorativni dodaci manjih dimenzija i manja pakovanja prehrambenih proizvoda. Navedeno takođe ima značajan uticaj na sve vrste osiguranja, posebno tradicionalnog životnog osiguranja čija je najčešća svrha finansijska zaštita potomaka. Može se očekivati povećani značaj investicione komponente kod životnih osiguranja. Generalno posmatrano, izdaci za osiguranje u menjajućoj strukturi porodice biće značajno manji.

Geografsko pomeranje stanovništva je jasno vidljivo na primeru Italije, Španije i Francuske, gde se stanovništvo seli sa juga na sever zbog mogućnosti zaposlenja, što sa aspekta marketara znači povećanje tražnje za zimskom odećom i uređajima za kućno grejanje a smanjenje tražnje za klimama. Geografsko pomeranje stanovništva u Srbiji i zemljama regiona imaće negativan uticaj na razvoj svih vrsta osiguranja.

Rast obrazovanosti i informisanosti – rezultira tražnjom za kvalitetnijim proizvodima, knjigama, perosnalnim računarima, zabavom, putovanjima, i sl. Ovaj demografski trend uticaće pozitivno na razvoj svih vrsta osiguranja, s obzirom da je upravo nedovoljna informisanost i nedovoljno razvijena svest o potrebi za osiguravajućom zaštitom jedan od ključnih razloga male zastupljenosti dobrovoljnih osiguranja u Srbiji.

Sumirano, na osnovu ispoljenih trendova možemo zaključiti da je vrlo verovatno da će životna i druga osgiuranja kao i reosiguranja dobijati sve više na značaju. Za očekivati je da dođe do promene u strukturi tražnje za pojedinim vrstama osiguranja. Neki trendovi delovaće pozitivno na ukupnu tražnju za osiguravajućim pokrićem a neki negativno a koji će više i u kojoj meri je teško sada predvideti. Važno je da osiguravajuća društva razumeju ove trendove kako bi smanjili značajnije varijabilnosti tražnje za osiguranjem a time i varijabilnosti rezultata.

Prof. dr Vladimir Njegomir

Natrag