UN-ovi razgovori o klimi COP29 u Bakuu, Azerbajdžan, u tijeku su u vrijeme kada utjecaj klimatskih promjena pogađa zajednice sve većom žestinom. Europa se nedavno suočila s još neviđenih klimatskih događaja: katastrofalne poplave u Španjolskoj, koje su tragično odnijele živote više od 220 ljudi, dogodile su se samo nekoliko tjedana nakon razornih poplava u srednjoj i istočnoj Europi. Ovim događajima prethodili su drugi, poput šumskih požara koji su spržili ogromna područja u Grčkoj.
Nicolas Jeanmart, voditelj osobnog i općeg osiguranja, Insurance Europe
Globalne prosječne temperature nastavljaju dosljedno premašivati kritični prag od 1,5 stupnjeva Celzijusa utvrđen Pariškim sporazumom, a očekuje se da će 2024. biti najtoplija godina zabilježena, godinu dana nakon što je 2023. osvojila tu titulu. Statistike su alarmantne, kao i razaranja koja se događaju diljem Europe i izvan nje, a to čini neospornom hitnost djelovanja. Kako bi se suočili s ovom krizom, potrebno je ambiciozno djelovanje na tri fronte: ublažavanje, prilagodba i zaštita, au sva tri osiguravatelji imaju ključnu ulogu.
Smanjenje stakleničkih plinova ostaje prioritet
Prvo, nema sumnje da ublažavanje – smanjenje emisija stakleničkih plinova (GHG) mora ostati na vrhu dnevnog reda. Neuspjeh u postizanju ovog cilja neizbježno će ljudima – i mnogim drugim vrstama – učiniti sve složenijim prilagođavanje takvim promjenjivim uvjetima. Smanjenje emisija, međutim, nije lako postići, što pokazuje činjenica da one stalno rastu. 2023. bila je rekordna godina za globalne emisije do sada i, nažalost, 2024. je na putu da je nadmaši.
Ostvarivanje napretka na ovom polju zahtijeva sudjelovanje svih, što znači građana, privatnog sektora (uključujući osiguravatelje) i državnih tijela. Uistinu, sudjelovanje svih je ključno za prevladavanje “trokuta nedjelovanja”, gdje svaka strana okrivljuje druge dvije da ne čine dovoljno. Osiguravatelji prepoznaju svoju ulogu i sve više to čine, osobito kroz svoj kapacitet ulagača. Konkretno, s više od 10 trilijuna eura imovine pod upravljanjem, industrija osiguranja je najveći institucionalni investitor u Europi. Ne mogu se sva sredstva usmjeriti na “zelene projekte”, kao što su solarni paneli ili vjetroelektrane, jer to ne bi bilo u skladu s dužnošću osiguravatelja da diverzificiraju svoja ulaganja u najboljem interesu svojih osiguranika. Unatoč tome, oni mogu značajno doprinijeti odlasku s gospodarstva temeljenog na fosilnim gorivima.
Prilagodba se mora dogoditi na svim razinama
Staklenički plinovi akumuliraju se dugo ili vrlo dugo (ovisno o plinu) u atmosferi; stoga također postoji hitna potreba za ubrzanjem prilagodbe našoj klimi koja se sve brže mijenja. Ovo je izazov jer je zadatak koji je pred nama ogroman. Prilagodba se mora dogoditi na svim razinama (lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj), a štoviše zahtijeva donošenje složenih i teških odluka, kao što je odbijanje građevinskih projekata u svjetlu rizika povezanih s klimom povezanih s tim projektima. Međutim, ono što je jasno jest da će odgađanje određenih odluka kasnije učiniti prilagodbu još većim izazovom.
Dok javna tijela snose primarnu odgovornost za mjere prilagodbe, poput onih koje uključuju planiranje korištenja zemljišta i građevinske propise, osiguravatelji imovine također imaju ključnu ulogu. To uključuje pružanje smjernica javnim tijelima, na primjer o strateškim odlukama u vezi s lokacijama izgradnje ili u vezi s rješenjima koja se temelje na prirodi. Na nekoliko tržišta osiguravatelji su izradili karte koje pokazuju koja su svojstva ugrožena u kojim regijama zbog određenog rizika povezanog s klimom. Osiguravatelji također savjetuju svoje osiguranike u smislu mogućih mjera za smanjenje rizika koje bi mogli poduzeti kako bi ograničili svoju izloženost riziku, čime bi poboljšali svoju osigurateljnost.
Hitnost odgovarajućeg osiguranja
Osim ublažavanja i prilagodbe, ključno je obratiti pažnju na zaštitu i povećati udio osiguranika s odgovarajućim osiguranjem, kako bi se ljudi i tvrtke što brže i lakše oporavili nakon dramatičnog događaja. Specifična uloga osiguravatelja kao pružatelja zaštite često ovisi o vrsti sustava, tradicijama i praksama na određenom tržištu, ali i o vrsti izloženosti riziku. Različite zemlje izložene su različitim rizicima, a samim time i različite razine penetracije osiguranja, od vrlo visoke do vrlo niske. I dok penetracija osiguranja znatno varira između europskih zemalja i regija, u prosjeku je penetracija osiguranja i dalje preniska. Doista, samo 31% ukupnih gubitaka – 92 milijarde GBP – bilo je pokriveno osiguranjem 2023., što je smanjenje u odnosu na 118 milijardi GBP 2022. Kako bi se riješio ovaj jaz, mogu se provesti konkretne radnje.
Prije svega, postoji potreba za edukacijom pojedinaca ipoduzeća o prednostima kupnje osiguranja i potaknuti ih na to. Vlade igraju ključnu ulogu u poticanju okruženja pogodnog za prihvaćanje osiguranja, uključujući ne davanje obmanjujućih obećanja o intervenciji u slučaju dramatičnog događaja ili putem poreznih poticaja. Sa svoje strane, osiguravatelji moraju povećati transparentnost jasnim ocrtavanjem uvjeta pokrića kako bi svoje proizvode učinili pristupačnijim i razumljivijim, jer je ključno da osiguranici imaju jasnoću u pogledu toga što je pokriveno, a što nije. Međutim, s obzirom na razmjere izazova, to možda neće biti dovoljno, a možda će biti potrebna i uspostava mehanizama podjele rizika između privatnog i javnog sektora, kao što je to već učinjeno u nekoliko zemalja.
Ovaj suradnički pristup, kojim se dijele rizici, stručnost ili podaci, može pomoći u raspodjeli tereta i poboljšanju otpornosti u suočavanju s rizicima povezanima s klimom. Takvi napori postaju sve važniji, osobito zato što nije moguće osigurati događaj koji će se sigurno dogoditi ili, barem, učiniti to po pristupačnoj cijeni. Doista, činjenica da klimatske promjene pretvaraju vjerojatnost određenih rizika povezanih s klimom u izvjesnost potiče važna pitanja o tome što je potrebno da sektor nastavi nuditi pristupačne proizvode za zaštitu.
Zauzimanje holističkog pristupa
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda (UN) Guterres opisao je klimatske promjene kao “odlučujuće pitanje našeg vremena”, a činjenice iz dana u dan dokazuju da je u pravu. Stoga je potrebno i primjereno ubrzati napore za smanjenje emisija i prilagodbu klimatskim promjenama. Međutim, dodatni je izazov to što drugi ekološki problemi, poput gubitka bioraznolikosti, nedostatka vode ili kemijskog i plastičnog onečišćenja, također prijete mnogim aspektima života na planetu. U praksi to znači da će biti potrebno dati sve od sebe da se sva ta pitanja pozabave “holistički”. U najmanju ruku, potrebno je osigurati da se borba protiv klimatskih promjena ne vodi nauštrb drugih ekoloških izazova. Postizanje ovog cilja zahtijevat će povećanu svijest o izazovima koji su u pitanju, kontinuirani dijalog i uključenost svih strana. Europska osiguravatelja voljna su odigrati svoju ulogu.
