;

Otvoreno tržište nije bauk

Datum objave: 01.06.2012. Broj 5 | Godina 2012

[Tristan Šker]

Kad govorimo o liberalizaciji tržišta, najčešće mislimo na mogućnost da inozemni osiguratelji izravno rade na domaćem tržištu, a domaći na stranima. Takva, potpuna liberalizacija danas je moguća jedino unutar Europske unije, s nekoliko ograničenja u obveznim osiguranjima. 

U zemljama zapadnog Balkana pitanje liberalizacije osiguranja različito je uređeno, ali ni u jednoj inozemnim osigurateljima nije dopušteno da izravno rade na domaćim tržištima. Malo je bolja situacija u segmentu reosiguranja, gdje neke zemlje već sada dopuštaju slobodan pristup inozemnim reosigurateljima na domaća tržišta.
Imam dojam da postoji latentni strah od ulaska stranih osiguratelja i potencijalnoga gubitka portfelja domaćih osiguratelja, ali malo tko ima u vidu prednosti koje donosi liberalizacija
Liberalizacija u tim zemljama ima negativan prizvuk. Imam dojam da postoji latentni strah od ulaska stranih osiguratelja i potencijalnoga gubitka portfelja domaćih društava, ali da malo tko ima u vidu mogućnosti koje donosi liberalizacija. Osobito one da će domaćim osigurateljima biti dopušteno raditi poslove osiguranja izvan svoje zemlje, i tako pratiti osiguranike koji posluju u drugim zemljama. Sada je imovina njihovih osiguranika koju imaju u inozemstvu osigurana kod drugog –  stranog osiguratelja, po drukčijim uvjetima. Zatvorenost tržišta obično znači i veće troškove osiguranja za osiguranike, posebno ako zaštita tržišta vrijedi i za reosiguranje, jer tako dolazimo u situaciju da umjesto jednog trebamo koristiti usluge nekoliko reosiguratelja. U praksi, domaći reosiguratelji nemaju dovoljno kapitala za preuzimanje u reosiguranje rizika koji im se plasiraju, pa ih retrocediraju većim reosigurateljima. Praktično, rade više kao posrednici u reosiguranju nego  "pravi " reosiguratelji. A na kraju, to znači da će usluga osiguranja biti skuplja – ili će cijena biti viša ili će dobit osiguratelja biti niža. Isti primjer vrijedi i kad inozemni osiguratelji hoće osigurati nečiju imovinu u zemlji u kojoj vrijedi zaštita tržišta. Mora tražiti lokalnog osiguratelja koji izdaje policu, a onda on preko lokalnog reosiguratelja stranom osiguratelju prenosi rizik. Naravno, nitko od njih ne radi besplatno. Ali dok lokalni osiguratelj dobiva proviziju za obavljanje usluga, reosiguratelj ubire proviziju isključivo za administrativni rad.
Uz to, nije istina da liberalizacija tržišta znači pad premije lokalnog tržišta zbog ulaska inozemnih osiguratelja. Ako pogledamo tržišta zapadnog Balkana, konkurencija je već sada vrlo velika. To znači da se situacija ne bi promijenila ni ako bi došlo do liberalizacije tržišta, a lokalni osiguratelji dobili bi mogućnost raditi poslove osiguranja izvan svoje zemlje, direktno –  bez potrebe da osnivaju gospodarske subjekte u drugim zemljama. 
Što se tiče fizičkih osoba, ne vidim ni kako njih štiti zatvorenost lokalnog tržišta. Liberalizacijom bi korisnici usluga osiguranja dobili veće mogućnosti – veći izbor proizvoda, a na kraju bi sami odlučili hoće li izabrati domaćeg ili stranog osiguratelja. Važni su usluga osiguranja i cijena. Inozemni osiguratelji trebali bi, kao i domaći, poštovati sve propise koji se odnose na zaštitu potrošača i obvezna osiguranja. To bi imalo i pozitivan učinak na razvoj usluge osiguranja na nacionalnim tržištima.
Zaštita domaćeg tržišta je neprihvatljiva s aspekta današnjih gospodarskih uvjeta i globalizacije, jer ne omogućuje gospodarskim subjektima da imaju istu uslugu osiguranja za svoju imovinu u bilo kojoj zemlji u kojoj obavljaju djelatnost. Zatvorenost domaćeg tržišta znači usporavanje razvoja i usluge osiguranja, ali i nižu kvalitetu regulacije tržišta. 
Naravno, liberalizacija nije jednosmjeran potez. Mogućnosti bilateralnih povezivanja postoje i danas, i treba ih iskoristiti na regionalnoj razini. Već nekoliko puta na susretima osiguratelja (i reosiguratelja) spomenuta je mogućnost takvog povezivanja između zemalja CEFTA regije. Ulazak u EU nije jedina mogućnost stvaranja jedinstvena tržišta: u manjem obimu ona bi se mogla dogoditi i prije. 
Natrag