Oni osiguratelji koji redefiniraju svoje modele i osnaže financijske direktore da stvore poslovnu vrijednost i vode stratešku transformaciju, pomoći će tvrtki da iskoristi tržišne prilike na strateški, siguran i informiran način
S ukupnim prihodom od 45,4 milijarde dolara za fiskalnu godinu koja je završila u lipnju 2022., tvrtka EY ostvarila je povećanje od 16,4 posto u lokalnoj valuti, odnosno 13,7 posto u američkim dolarima, što je jedan od najuspješnijih rezultata u povijesti EY-a. Izvrsne poslovne rezultate zabilježio je i EY u Hrvatskoj s rastom prihoda od 14,4 posto, a rast, kako na globalnoj, tako i na lokalnoj razini, zabilježen je u području svih usluga koje EY pruža. EY je globalni lider u revizorskim, poreznim, transakcijskim i konzultantskim uslugama, koji je prisutan u više od 150 zemalja svijeta. Razgovarali smo s Majom Šuber, partnericom u Odjelu poslovnog savjetovanja i Zvonimirom Madunićem, partnerom u Odjelu revizije, EY Hrvatska. Kako kaže Maja Šuber snaga EY se očituje u njenim ljudima: “Očekivali smo rast s obzirom na to da poznajemo kvalitetu svog rada i zahvalni smo svim našim zaposlenicima na trudu i radu. EY je na globalnoj i lokalnoj razini ostvario značajan rast što očekujemo i ove financijske godine. Rast za nas znači priliku za daljnji razvoj naših ljudi i donošenje dodatne vrijednosti za naše klijente i društvo”.
Godina 2022. donijela nam je ogromne promjene. U zalasku pandemije koronavirusa, geopolitička kriza u Europi nametnula se kao vodeći izazov. Udružena, dakako, s lancima opskrbe koji još uvijek nisu stabilni, rastom cijena energenata a time i svim ostalim cijenama. Kako se prema vašem mišljenju Hrvatska suočila s ovim izazovima i što nas očekuje u ovoj godini?
Madunić: Posebnost i svakako dodatan teret iznenadnih kriza je to što ih je gotovo nemoguće anticipirati i u potpunosti se adekvatno pripremiti na sve što one donose. Na neke okolnosti ili većinu njih smo se kao gospodarstvo i pojedinci prilagodili, rekao bih vrlo uspješno u iznimno kratkom vremenu. Olakotna okolnost je što nismo izolirani, odnosno kriza i sve navedene okolnosti zajedničke su na globalnoj razini i smatram kako se Hrvatska dobro snašla, “dobro prošla”, ali prostora za napredak zasigurno ima. Što donosi ova godina nezahvalno je prognozirati, rat u Ukrajini nažalost još uvijek traje i to donosi dodatnu nesigurnost. Vjerujem da ćemo i kroz ovu godinu nastaviti uspješan put razvoja i poslovanja, EY kao kompanija, ali i svi naši klijenti te gospodarstvo u cjelini.
Svakako je jedna od najvećih promjena, uz sve navedeno, u Hrvatskoj bilo i uvođenje eura kao službene valute. Tajming za ulazak u euro zonu možda i nije bio najsretniji s obzirom na sve okolišne čimbenike. Kako biste ocijenili našu tranziciju na euro?
Šuber: Rekla bih da je tranzicija bila uspješna. Pravovremena prilagodba svih financijskih institucija i procesa predstavljala je ključan preduvjet i on je na vrijeme ispunjen tako da smatram kako svi imamo razloga biti zadovoljni. Što se timinga tiče, uvijek će biti neki izazov, unutarnji ili vanjski koji bi mogao predstavljati nepoželjan faktor, tako da je savršen trenutak teško pogoditi.
Prema vašem mišljenju, što bi moglo dodatno potaknuti razvoj poduzetništva u Hrvatskoj?
Šuber: Prije svega smatram kako je to poticanje pozitivne poduzetničke klime i ohrabrivanje naših poduzetnika. Na razvoj poduzetništva možemo gledati kao put na dva kolosijeka. Jedan je gospodarsko strateški koji obuhvaća sve od državnih mjera preko poreza do pravnih regulativa, a drugi je atmosfera u javnosti, odnosno promocija, ohrabrivanje i poticanje poduzetnika i poduzetništva. Ta dva smjera vidim kao podjednako važna, i zato sam izrazito ponosna na program EY Poduzetnik godine koji promovira i nagrađuje najuspješnije poduzetnice, poduzetnike i njihove inspirativne priče te jedva čekam vidjeti što nam donosi završna svečanost hrvatskog izdanja programa koja će se održati 16. ožujka.
Što možemo očekivati ove godine kada je riječ o BDP-u?
Madunić: Što se cijele Eurozone tiče, povišena inflacija i još uvijek prisutna energetska kriza mogla bi dovesti do blage recesije u Eurozoni. Umjerene temperature, rast zaposlenosti i intervencije država pomažu smanjiti teret visokih cijena energije. Međutim, sniženi sentimenti poslovnih subjekata i potrošača i mekšanje potrošnje koje se moglo primijetiti prije razdoblja blagdana pokazuju da Eurozona ulazi u recesiju. Naše očekivanje je kontrakcija BDP-a Eurozone od 0.6 posto u 2023. Očekujemo smanjenje inflacije u 2023. nakon ekstremno visokih pokazatelja u 2022. Kako su rizici dostupnosti energije i dalje mogući, a potražnja pod utjecajem težine zime, eventualna ograničenja energije i daljnje povećanje cijena i dalje predstavljaju bitne rizike. Vjerujemo da će ECB usporiti zatezanje monetarne politike pri čemu očekujemo jedan do dva porasta referentnih kamatnih stopa od po 25 baznih bodova u 2023.
EY objavljuje EY Poduzetnički barometar kojeg radite s ciljem boljeg razumijevanja planova za daljnji razvoj poslovanja, ali i poduzetničkog okruženja u Hrvatskoj. Koji su najveći izazovi u neposrednoj budućnosti za hrvatske poduzetnike i u kojoj se mjeri razlikuju od drugih zemalja EU?
Šuber: Drago mi je da smo kroz program EY Poduzetnik godine upoznali preko 200 uspješnih poduzetnica i poduzetnika koji su kroz Barometar izrazili svoje stavove o poduzetničkoj situaciji u Hrvatskoj. Tako smo dobili stvarni uvid u očekivanja i izazove koji su pred njima. Nadamo se da će rezultati poduzetnicima omogućiti bolje razumijevanje poduzetničkog okruženja u Hrvatskoj te im pružiti uvid u sličnosti i različitosti između kolega poduzetnika.
U kontekstu izazova za koje poduzetnici smatraju da će najviše utjecati na daljnji razvoj tvrtke, glavnina ispitanika smatra kako je to pronalaženje i zadržavanje kvalitetnih zaposlenika. Pored toga, poduzetnike brinu i barijere zbog aktualne geopolitičke situacije, a navedene izazove poduzetnici ističu i kada je u pitanju širenje na međunarodno tržište. Ipak, prema mišljenju poduzetnika, euro će doprinijeti međunarodnom poslovanju i osvajanju novih tržišta, kao i uspješnosti poslovanja. Tako da su izazovi donekle zajednički sa svim zemljama EU, uz izuzetak uvođenja eura.
Razvoj vještina i znanja nam omogućuje da budemo dio pozitivnih promjena u svijetu
EY je poznat i po ulaganjima u svoje zaposlenike. Na koje sve načine?
Šuber: Building a better working world, odnosno izgradnja boljeg poslovnog okruženja predstavlja svrhu EY-a i temelj naše korporativne kulture. EY je prošle godine u inovacije, tehnologiju i ljude uložio čak 3,2 milijarde dolara, od čega 1 milijardu u razvoj sljedeće generacije tehnološke platforme za reviziju te 300 milijuna u educiranje zaposlenika. Danas nudimo više od 250 edukacija, a u suradnji s prestižnom poslovnom školom Hult International Business School, zaposlenicima je omogućeno besplatno MBA obrazovanje iz tri različita područja. Upravo konstantni razvoj vještina i znanja nam omogućuje da pružamo visokokvalitetne usluge i da budemo dio pozitivnih promjena u svijetu. Klijenti to prepoznaju i stoga nas smatraju savjetnikom od povjerenja koji im pomaže ostvariti održiv rast. Prepoznaju to i studenti koji odlučuju započeti svoju karijeru upravo u EY-u, gdje nerijetko i ostaju.
Istaknuli ste kako u novom EY Poduzetničkom barometru veliki broj ispitanih poduzetnika navodi da je najveći izazov pronalaženje i zadržavanje kvalitetnih zaposlenika. Koji je glavni razlog nemogućnosti pronalaska odgovarajuće radne snage u Hrvatskoj, a posljedično tome i fluktuacije radne snage?
Madunić: Migracija radne snage nije nešto novo i neočekivano, a ulaskom Hrvatske u EU otvorile su se dodatne mogućnosti i prilike. Hrvatska ima puno mladih, stručnih i sposobnih ljudi željnih rada i razvoja, a na kompanijama i poslodavcima je da nađu najbolje načine kako te ljude privući i zadržati. Priroda radnih odnosa se mijenja i dok je nekada bilo očekivano u jednoj kompaniji provesti cijeli radni vijek, danas je puno više mogućnosti i opcija, naročito u industrijama koje se konstantno mijenjaju poput IT-ja.
Prema vašem istraživanju, čak 91 posto ispitanih radilo je na inovativnim rješenjima u protekloj godini kako bi optimizirali poslovanje. Koliko ulaganja u nove tehnologije, u nova rješenja mogu pomoći u kriznim vremenima?
Madunić: Glavnina inovacija ovih spomenutih 91 posto se odnosila na unapređenje procesa proizvodnje, distribucije ili financija te digitalizaciju poslovanja, a hrvatski će se poduzetnici svakako i ove godine fokusirati na inovacije. U narednom razdoblju, 35 posto poduzetnika planira raditi na inovacijama povezanima s proizvodima i uslugama tako da vjerujemo da će domaći poduzetnici nastaviti uspješno konkurirati na europskom i svjetskom tržištu i u novonastalim okolnostima, bez obzira koje naravi one bile. Inovacije, traženje novih mogućnosti, prilika i rješenja su jedan od preduvjeta uspjeha, a posebno u kriznim vremenima kada se neki procesi i sustavi mijenjaju iz korijena.
Koja su vaša previđanja vezana za financijski sektor u RH u ovoj godini, posebno za segment osiguranja?
Madunić: Dok temeljne financijske, računovodstvene i aktuarske vještine ostaju važan dio financijskog sektora, posebno u pojavi novih računovodstvenih i regulatornih standarda, istovremeno se pojavljuju brojne “neophodne” sposobnosti za uspješnu transformaciju financija i pružanje veće vrijednosti uz manji broj zaposlenih. Automatizacijom određenih poslova oslobađa se kapacitet za analitički i savjetodavni dio financija koji pruža dodatnu vrijednost. Sposobnost kontinuiranog razvoja ključna je za snalaženje na tržištima koja se stalno mijenjaju, što financijski direktori jasno prepoznaju.
Na sve složenijem tržištu osiguranja, cilj mora biti preusmjeravanje financija prema aktivnostima i rezultatima s većim učinkom, kao što je stvaranje uvida za bolje donošenje odluka i jaču poslovnu izvedbu. Naravno, tradicionalne odgovornosti uspostave financijskih kontrola i izrade točnih izvješća ostaju važne. Ali automatizacija znači da se mogu postići s mnogo većom učinkovitošću i preciznošću, oslobađajući financijske stručnjake da se usredotoče na poslove poput analize učinka, analiza podataka, analiza ponašanja potrošača, upravljanje promjenama i druge poslove koji donose dodatnu vrijednost.
Oni osiguratelji koji redefiniraju svoje modele i osnaže financijske direktore da stvore poslovnu vrijednost i vode stratešku transformaciju, pomoći će tvrtki da iskoristi tržišne prilike na strateški, siguran i informiran način. Oni će omogućiti tvrtki da se učinkovitije natječe i time potakne bolje krajnje rezultate. Financijska transformacija nije lak pothvat, ali stavljanjem ljudi u središte, osiguratelji imaju puno bolje šanse ostvariti goleme koristi.
Smatrate li da je osigurateljna industrija možda još uvijek prekonzervativna te da ne prihvaća dovoljno brzo nove ideje kada je riječ o digitalnim tehnologijama, iako ih je pandemija pogurnula u smjeru digitalizacije?
Madunić: Živimo u transformativnom dobu, dobu ubrzanih promjena. Tradicionalni osigurateljski poslovni modeli suočavaju se s izazovima novog načina razmišljanja, novih konkurenata, novih načina rada i novih izazova. Osiguratelji su već sada pod pritiskom da se promijene. Sljedeći val makro i mikro promjena – globalnih, lokalnih, industrijskih i specifičnih za tržište – obećava sve složenije rizike i novu, trenutno nepredvidivu potražnju za učinkovitim načinima pružanja otpornosti u ovim nesigurnim vremenima. Bili konzervativni ili ne, promjene na tržištu se događaju i potrebe potrošača se mijenjaju. Voditelji osiguravajućih društava moraju iskoristiti prednosti ovog poremećaja te predvidjeti i prilagoditi se ovim novonastalim potrebama.
Na koji način europski osiguratelji pristupaju investicijama i na koga bi se naši osiguratelji mogli ugledati?
Šuber: Nastavno na aktualnosti digitalizacije u financijskoj industriji, očekujemo da će se osiguranja aktivno pridružiti ostalim akterima financijske industrije te početi aktivno raditi na unaprjeđenju svojih procesa što će posljedično olakšati tržištu pristup uslugama osiguratelja.
Može li se predvidjeti kakav će biti prosječan portfelj hrvatskih osiguratelja tijekom idućih pet godina. Smatrate li da će doći do promjene strukture portfelja ili na to trebamo duže čekati?
Šuber: S obzirom na regulativu održivih financija unutar EU (SFRD i EU Taksonomija), očekujemo povećani fokus na “zelene” investicije. Primjerice u subjekte ulaganja koji svoje poslovanje sve više usmjeravaju prema održivosti, osobito u okolišno održive projekte.
Razgovarala: NATAŠA GAJSKI KOVAČIĆ
