Osiguratelji su spremni promptno reagirati i uskočiti kada je to najpotrebnije

Datum objave: 29.09.2021. Broj 3 | Godina 2021

Pandemija COVID-19 nije značajno negativno utjecala na razinu premija, dok su kontinuirane aktivnosti industrije osiguranja, nažalost potpomognute brojnim prirodnim nepogodama, posebno potresom, ipak uvećale svijest i potrebu za osiguranjima imovine, osiguranjem od financijskih gubitaka i zdravstvenim osiguranjima.

Pandemija koronavirusa i potreba da prilagođavamo svakodnevicu riziku od zaraze, negativno se odrazila u brojnim segmentima života i poslovanja i gotovo je nemoguće pronaći resor u kojemu nije ostavila negativan trag. Iznenađuje, stoga, to što izvješća o poslovanju osiguravajućih društava u Hrvatskoj pokazuju rast ukupne zaračunate premije osiguranja, kako u 2020., tako i u prvim mjesecima 2021. godine. Iskoristili smo to kao povod za razgovor s direktorom Hrvatskog ureda za osiguranje Hrvojem Paukovićem, kako bismo vidjeli kako tumači taj rast te mogu li posljedice pandemije i potresa biti poticaj za pozitivan razvoj u tom segment ubuduće.

Dakle, u kojim segmentima osiguranja se posebno bilježi rast u zadnje vrijeme i kako to protumačiti?

U pandemijskoj 2020. godini ukupna zaračunata bruto premija u prvih sedam mjeseci rasla je 3,83 posto u odnosu na 2019., a u 2021. godini se taj rast nastavlja. Tako je premija neživotnih osiguranje do sada veća za 12,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Rast je prisutan skoro po svim vrstama osiguranja. Najveći apsolutni porast bilježe ostala osiguranja imovine, s plusom od 15,4 posto, što je zasigurno posljedica veće svijesti građana o potrebi osiguranje imovine, koja može biti posljedica potresa. Rast se bilježi i u osiguranju od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, oko četiri posto, što je prvenstveno povezano s nastupom domaćih društava na tržištu EU, a time i većeg broja registriranih vozila i veće prosječne cijene police.

Značajan rast, od 11,4 posto, bilježi se i u osiguranju od požara i elementarnih šteta. Mogli bismo reći da je i tome pridonijela veća svijest o potrebi osiguranja imovine. Vidljiv je i značajni rast u drugim vrstama osiguranja, primjerice kod ostalih osiguranja od odgovornosti (+17,8 posto), osiguranja cestovnih vozila – kasko (+6,3 posto), u osiguranju kredita (+30,2 posto); zdravstvenom osiguranju (+10,5 posto), kao i osiguranju raznih financijskih gubitaka (+25,8 posto) I osiguranju plovila (+10,6 posto).

S druge strane, pad razine premije u prvih osam mjeseci 2021. vidljiv je kod osiguranja od nezgode (-2,2 posto), osiguranja pomoći (asistencija) (-2,6 posto), osiguranja troškova pravne zaštite (-30,9 posto), osiguranja robe u prijevozu (-3,3 posto). Kod dijela neživotnih osiguranja, to može biti povezano s manjim brojem putovanja. Ukratko, može se zaključiti da pandemija COVID-19 nije značajno negativno utjecala na razinu premija, dok su kontinuirane aktivnosti industrije osiguranja, nažalost potpomognute brojnim prirodnim nepogodama, posebno potresom, ipak uvećale svijest i potrebu za osiguranjima imovine, osiguranjem od financijskih gubitaka i zdravstvenim osiguranjima.

Raduje još nešto: U prvih sedam mjeseci 2020. godine životna osiguranja doživjela su pad od 15,7 posto u odnosu na 2019., što je prije svega bilo povezano sa smanjenjenom mogućnošću distribucije osiguranja. Naime, u neizvjesnim okolnostima korona krize prodaja putem banaka, na primjer, funkcionirala je slabije. No, u 2021. godini dolazi do oporavka ovog segmenta osiguranja, iako taj rast (11,1 posto) u odnosu na 2020. još uvijek znači da su životna osiguranja u padu u odnosu na 2019. godinu Dakle, utjecaj pandemije se ovdje osjeća, ali se može zaključiti da je tržište ipak u fazi oporavka.

Ukratko, uzmemo u obzir rast neživotnih osiguranja, te oporavak životnih, sve je to dovelo do rasta ukupne premije u prvih sedam mjeseci ove godine za 12,4 posto u odnosu na prethodnu 2020. godinu, a posebno vrijedi istaknuti da je to ipak 10,4 posto više nego u rekordnoj 2019. godini.

Možemo li zaključiti da smo nakon 2020., koja je mnogima donijela pad ili gubitak prihoda i posla sada počeli više razmišljati o potrebi ulaganja u osiguranje? Je li to očekivani trend nakon sličnih kriznih razdoblja koja smo imali do sada i kako očekujete da će se razvijati?

Istina, u prvih sedam mjeseci 2021. godine značajan rast iznosa premije osiguranja imaju baš životna osiguranja, s plusom od 11,1 posto te životna ili rentna osiguranja kod kojih ugovaratelj osiguranja snosi rizik ulaganja, s rastom od 17,5 posto. To pokazuje potencijalni porast svijesti o životnim osiguranjima. No, opet moramo primijetiti da je ukupni porast životnih osiguranja u ovoj godini manji od pada u prethodnoj 2020. u odnosu na 2019. godinu. Ukupna premija manja je za 15,8 posto, što ipak više pokazuje trend oporavka tržišta, nego povećanja svijesti o potrebi osiguravanja i ulaganja kroz životna osiguranja. Na tome jednostavno trebamo i nadalje aktivno raditi. Posebno smo ponosni na aktivnosti koje provode osiguratelji, ali vidimo i pojačane napore regulatora HANFA-e na području, što svakako pozdravljamo.

Kolika je danas prosječna premija osiguranja po stanovniku, jesmo li se barem počeli pomicati prema prosjeku EU? Čini mi se da podaci ukazuju na to da je udio premije životnih osiguranja u Hrvatskoj danas manji nego prije nekoliko godina – kako se kreću ti trendovi?

I uz rast ukupne premije u 2021. i dalje se vide jako velike razlike u odnosu na razinu osiguranja u EU: Ukupna premija po osiguraniku u Hrvatskoj kreće se oko 342 eura, dok je ona u EU 2170 eura. Najveći dio premije u Hrvatskoj otpada i dalje na osiguranje motornih vozila, na ono što je obavezno. Tako za tu vrstu osiguranja izdvajamo oko 127 eura, dok je prosjek EU 238 eura. Prosječna premija osiguranja imovine u Hrvatskoj iznosi, pak, 51 euro, a u EU čak 174 eura. U Hrvatskoj za zdravstveno osiguranje izdvajamo 21 euro, dok je prosjek EU 232 eura. A najveća se razlika vidi kod životnog osiguranja: U Hrvatskoj se za to izdvaja 86 eura godišnje, a u EU 1264 eura. Pritom valja reći da je riječ o prosječnim podacima za Hrvatsku iz 2020. godine, dok su ovi za EU iz 2018., no mogu se uspoređivati. Na grafu koji smo vam pripremili možete vidjeti i kako su se premije kretale u proteklih 20-ak godina.

Odavno tražimo odgovore na pitanje kako to mijenjati… imate li neku ideju? Koliko je u tome pomogao projekt financijske pismenosti? Nekako mi se čini da su se osiguratelji u tom projektu koncentrirali samo na djecu i mlade, puno manje na ljude koji su sada u radnoj dobi?

Općenito govoreći o financijskom obrazovanju stanovništva, ono postaje sve važnije zbog dinamičkih, globalno povezanih i složenih financijskih sustava. Financijska edukacija omogućuje pojedincu da unaprijedi svoje razumijevanje financijskih proizvoda i pojmova, te da razvije sposobnosti kojima će poboljšati svoju financijsku pismenost – to znači biti svjestan financijskih rizika i mogućnosti, prikupiti potrebne informacije te donositi odluke o izboru financijskih usluga po mjeri osobnih potreba građana. Upravo na tom segmentu financijskog obrazovanja već dugi niz godina zajednički rade društva za osiguranje i Hrvatski ured za osiguranje. Treba podsjetiti i da su upravo osiguratelji bili prvi koji su prije petnaestak godina tražili od hrvatske vlade konkretne korake na tom području.

Iako su životna osiguranja još uvijek u padu u odnosu na 2019. godinu, ovogodišnji rast nas raduje. Utjecaj pandemije se ovdje osjeća, ali je tržište ipak u fazi oporavka

Osim financijskog obrazovanja građana općenito, prepoznajemo važnost financijskog obrazovanja mladih, kako bi djeca i mladi od rane dobi učili i primjenjivali navike pametne i pažljive štednje i potrošnje, te razvili vještine upravljanja novcem i planiranja sigurne budućnosti. Tijekom proteklih godina društva za osiguranje i Hrvatski ured za osiguranje održali su brojna predavanja iz financijske pismenosti u gimnazijama i na fakultetima, ostvarili smo kvalitetnu suradnju sa studentskim udrugama te svake godine Hrvatski ured za osiguranje i društva za osiguranje poduzimaju brojne aktivnosti u globalnoj manifestaciji Svjetski i Europski tjedan novca. Osiguratelji su, također, tijekom posljednjih godina primili u svojim središnjicama i regionalnim podružnicama tisuće učenika i studenata, nastojeći ih upoznati s djelatnosti osiguranja, organizacijom rada društava za osiguranje kao i širokim spektrom stručnjaka koje društva za osiguranje zapošljavaju – od pravnika, ekonomista, liječnika, prometnih stručnjaka, matematičara…

U okviru tih aktivnosti, HUO je u ožujku 2017. zajedno s predstavnicima društava za osiguranje i uz pokroviteljstvo Ministarstva financija i Ministarstva znanosti i obrazovanja, predstavio edukativnu društvenu igru „Manje rizika – više zabave”, s ciljem podizanja razine financijskog obrazovanja mladih, pod sloganom „Znanje je najbolje osiguranje”. Igra je namijenjena mladima te distribuirana svim osnovnim i srednjim školama, temeljem suglasnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja i pozitivnog stručnog mišljenja Agencije za odgoj i obrazovanje. Smatramo da je za mlade zapravo jako važno podizanje svijesti o rizicima koji nas okružuju: Važnost osiguranja života i imovine te podizanje svijesti o nužnosti dobrovoljne mirovinske štednje.

To su samo neke od brojnih višegodišnjih aktivnosti društava za osiguranje i HUO u području financijske pismenosti. Osim toga, ove godine, uz potporu Udruženja osiguravatelja pri HGK, krenuli smo sa zajedničkim projektom pod nazivom „Sigurnije sutra”. To je svojevrsna kruna dugogodišnjeg rada na podizanju svijesti građana o važnosti financijske pismenosti na području osiguranja. Prije samog početka kampanje provedeno je istraživanje s ciljem utvrđivanja stavova i percepcije građana na temu osiguranja općenito, ali i stavova o konkretnim vrstama osiguranja koje se nude na tržištu: životno osiguranje, osiguranje imovine, dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje te kasko osiguranje, kako bismo bolje usmjerili aktivnosti.

Što pokazuju istraživanja, kakva je percepcija građana o pojedinim vrstama osiguranja?

Rezultati istraživanja Ipsos Pulsa iz travnja 2021. godine pokazuju kako su građani s osiguranjem još uvijek nedovoljno upoznati, te da treba raditi na odnosu povjerenja između potrošača i osiguratelja. Ispitanici iskazuju načelno pozitivan stav prema uslugama, svjesni su njihove korisnosti i željeli bi što više napraviti za svoju budućnost i sigurnost. Kao glavna prepreka za češće korištenje usluga osiguranja navodi se nedostatak financija, jer ispitanici osiguranje doživljavaju kao luksuz koji si ne mogu priuštiti. Također, analiza znanja o pojedinim uslugama osiguranja pokazuje da ispitanici često imaju pogrešne ili nepotpune informacije, te krivu (pretjeranu) procjenu troška.

Općenito govoreći, rezultati istraživanja pokazuju kako je kultura osiguranja u Hrvatskoj u usporedbi s EU na niskim razinama, s tri do sedam puta nižim premijama po stanovniku, što Hrvatsku stavlja na samo dno ljestvice Insurance Europe. Potencijal se vidi u skupinama koje razmišljaju o osiguranju i kojima je potrebno poboljšati percepciju i potaknuti ih na akciju te onima koji ne razmišljaju o osiguranju i kod kojih je potrebno potaknuti početak promjena u razmišljanju.

Imovinu je potrebno zaštititi te aktivno radimo da se taj dio bolje zakonski regulira, odnosno preciznije definira kroz novi Zakon o upravljanju i održavanju stambenih zgrada

Rezultati istraživanja pokazuju kako postoje dobri preduvjeti za promjenu percepcije industrije osiguranja intenzivnijom komunikacijom uz usmjerenost na benefite korisnika te informiranjem o konkretnim korisnostima osiguranja i njihovom cjenovnom dostupnosti. Temeljem rezultata provedenog istraživanja za potrebe provođenja kampanje razvijena je komunikacijska strategija koja kao glavnu zadaću ima podizanje svijesti svih građana o važnosti osiguranja općenito i preuzimanju osobne odgovornosti za život, zdravlje i imovinu te edukacija građana vezana uz proizvode osiguranja s ciljem ispravljanja krive percepcije. Kako bismo benefite osiguranja još više približili građanima, unutar kampanje iznosimo priče „običnih ljudi” i njihova pozitivna iskustva kroz koja se građani educiraju o funkcioniranju proizvoda osiguranja.

Je li kampanja krenula? Ne vidimo baš neke snažnije poruke?

Sama kampanja je otvorena emitiranjem emisije ‘Sigurnije sutra’ na VečernjiTV-u, dana 20. svibnja 2021. godine, a u kojoj su o važnosti financijske pismenosti na području osiguranja govorili voditeljica pravnih poslova i projekata Hrvatskog ureda za osiguranje Nives Grgurić, izv. prof. dr. sc. Jakša Krišto s Ekonomskog Fakulteta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Jasminka Lažnjak s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i televizijska voditeljica Ana Radišić. U emisiji se razgovaralo o važnosti osiguranja, čemu ono zapravo služi, koje su glavne vrste te kako građani percipiraju važnost i ulogu osiguranja. Sudionici su se osvrnuli i na ranije spomenuto istraživanje Ipsos Pulsa iz travnja 2021. godine o stavovima građana Republike Hrvatske o osiguranjima. Također, u emisiji imamo priliku poslušati mišljenja studenata na temu osiguranja, kao i saznati koje aktivnosti na području financijske pismenosti provodi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA). Snimka emisije je dostupna je na YouTube kanalu VečernjiTV. Za potrebe kampanje ‘Sigurnije sutra’ kreirana je i web stranica kampanje na kojoj su objedinjeni materijali proizašli iz kampanje, a otvorene su i Facebook stranica te Instagram profil.

Lani je zabilježen i značajan porast isplata, odnosno likvidiranih šteta, posebno u segmentu životnih osiguranja – znači li to da su osiguranici u većoj mjeri koristili raskid police, ili kapitalizaciju da bi premostili financijske poteškoće? Jesu li se trendovi značajnije mijenjali od početka pandemije?

Porast isplata šteta životnih osiguranja u 2020. generiran je najvećim dijelom dospijećem portfelja, a tek djelomično i otkupima osiguranja. Usporedbe radi, u prvih sedam mjeseci iznosi isplaćenih šteta u životnom osiguranju iznosili su oko 1,350 milijardu u 2019. godini, oko 1,790 milijardi u 2020., odnosno 1,763 milijardi u prvih sedam mjeseci ove godine. Dakle, može se zaključiti da se isplata šteta životnih osiguranje u 2021. godini zadržava na razini 2020. godine. S obzirom na specifičnost 2020. godine, koju su nažalost obilježili katastrofalni događaji pandemije COVID-19, te potresi koji su pogodili Hrvatsku, razumljivo je da su osiguranici u nekim situacijama raskidali police životnog osiguranja ili se odlučivali za kapitalizaciju. Međutim, nije za očekivati da će se navedeni trend nastaviti, obzirom da upravo najveći benefiti za osiguranike nastupaju istekom ugovorenog razdoblja osiguranja.

Koliko su poslovanje osiguravatelja ‘poljuljali’ potresi, odnosno isplata šteta zbog potresa iz 2020. godine? Kako su uopće osiguratelji odreagirali – jesu li isplaćene sve štete, koliko je to ljudima pomoglo da ranije započnu s obnovom svojih domova…?

Osiguratelji su rezistentni i bez problema su svladali izazov potresa. Upravo u snažnim potresima koji su pogodili Zagreb te Petrinju, Sisak, Glinu i okolicu, pokazali su stabilnost svog poslovanja te profesionalnost i brigu za svoje klijente, jer su reagirali brzo i efikasno i isplatili značajne iznose osigurnine u zakonskim rokovima. Time je u kratkom roku imovina osiguranika vraćena u prvobitno stanje, a u cilju što brže normalizacije života.

Analiza znanja o pojedinim uslugama osiguranja pokazuje da ispitanici često imaju pogrešne ili nepotpune informacije, te krivu (pretjeranu) procjenu troška

Podsjećam, neposredno nakon potresa, osiguratelji i Hrvatski ured za osiguranje pozvali su sve one koji su sklopili ugovor o osiguranju imovine s uključenom dopunskom opasnošću/rizikom potresa, da prijave štetu i mogu reći da su svi osiguratelji pristupili promptnim izvidima šteta od potresa i isplatama. Imajući u vidu činjenicu da je u isto vrijeme trajala i pandemija, organizirana je uglavnom on-line komunikacija s građanima te je omogućeno i on-line prijavljivanje šteta. Naglasak je bio u fleksibilnosti u postupanju, pa je odmah naglašeno da su pojedini rokovi koji se navode u uvjetima osiguranja – primjerice rok od tri dana za prijavu štete – samo instruktivne prirode, te da nitko neće izgubiti pravo na isplatu ako ih se ne bude pridržavao, niti je bilo štetnih posljedica za osiguranike.

Inače, razmjeri šteta samo u Zagrebu procijenjeni su na 86 milijardi kn, dok je ukupno procijenjena šteta u oba potresa 127 milijardi kuna (16,9 milijardi eura). Osiguratelji su do srpnja 2021. godine na ime šteta od potresa koji su pogodili Hrvatsku iplatili gotovo 54 milijuna eura.

Često se govori o tome da osiguranje kuće ili stana stoji i manje od stotinu kuna mjesečno ili stotitnjak eura godišnje, no polica osiguranja od potresa može značajno podići tu cijenu? Jesu li potresi koji su se dogodili 2020. utjecali na porast cijene polica i jesu li one svima dostupne?

Hrvatsku su proteklih godina zadesile brojne nepogode s posljedičnim milijunskim štetama, od katastrofalnih požara i poplava, pa do potresa i bujica u Zagrebu, mnogi građani su izgubili imovinu koju su stjecali cijeli život. Dovoljno je samo par minuta da ono što se mukotrpno gradi godinama u potpunosti nestane. S druge strane, za osiguranje stana veličine 60 – 70 četvornih metara u gradu Zagrebu treba izdvajati mjesečno oko 100 kuna, što ne predstavlja veliki iznos u odnosu na isplatu u slučaju neželjenog događaja i sigurnost koju pruža takvo osiguranje. Osiguranje ujedno ostvaruje važne društvene funkcije, jer što je veća zastupljenost osiguranja to je manja eventualna obveza države u nadoknadi štete i ekonomske pomoći pojedincima i poduzećima, primjerice kod požara, poplava i potresa.

Cijene su doista pristupačne – ono što moramo naglasiti jest da građani imaju pogrešnu percepciju o cijeni i na moramo biti aktivniji na promjeni percepcije. Imovinu je potrebno zaštititi te aktivno radimo da se taj dio bolje zakonski regulira, odnosno preciznije definira kroz novi Zakon o upravljanju i održavanju stambenih zgrada. Žalimo što naša uloga kao osiguratelja nije bila značajno veća u sanaciji potresa, osiguratelji su spremni sa svojim kapacitetima i stručnim službama promptno reagirati i uskočiti kada je to najpotrebnije.

Značajan rast u ovoj godini bilježe i osiguranje jamstava te posebno osiguranje od raznih financijskih gubitaka, kako to tumačite? Može li takva polica možda pokriti rizik od gubitka prihoda uslijed zatvaranja trgovine, kafića, ili neke proizvodnje uslijed lockdowna zbog Covid-19?

Poduzetnici se mogu osigurati od prekida rada, te na taj način nadoknaditi štete nastale zbog prekida rada uslijed određenih ugovorenih rizika. Ali rizik pandemije općenito predstavlja rizik koji je ‘neosigurljiv’ u smislu postojećih poslovnih osigurateljnih modela. Naime, pandemija je po svojoj prirodi globalna i ne postoji ni jasno predvidivo vremensko ograničenje za pandemiju, što znači da je potencijalni gubitak beskonačan. Samim time ne može biti predmetom osiguranja.

Kao ilustracija temeljnog problema s osiguranjem pandemije: U Francuskoj se procjenjuje da bi operativni gubici tvrtki koje su trenutno osigurane zbog prekida poslovanja predstavljali trošak od 60 do 80 milijardi eura, u odnosu na 600 milijuna eura prikupljenih u premijama za ovo pokriće. Dakle, navedena šteta odgovara stogodišnjoj premiji u ovom segmentu poslovanja, što pokazuje da osiguranjem nikako ne bi bilo moguće osigurati pokriće takvih šteta.

I gospodin Gabriel Bernardino, donedavni predsjednik Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) kazao je da „što se manje rizik pandemije razmatra kroz rješenja koja mogu ponuditi osiguratelji, to bolje”. On smatra da se pitanje pandemijskog rizika treba razmatrati kroz politička rješenja. Uostalom, Europska komisija već je osnovala Radnu skupinu Europske komisije za pandemiju, koja će se baviti traženjem rješenja za slučaj budućih pandemija. Inicijativu za to pokrenula je upravo francuska vlada, s namjerom da se razviju osigurateljna rješenja za ekonomske posljedice velikih izazova, kao što su epidemija, pandemija ili cyber napad, na primjer. Francuski koncept temelji se na modelu stop-loss, s državom kao krajnjim nositeljem rizika. Radi se o konceptu javno-privatnog partnerstva, u kojem osiguratelji pružaju samo osnovno pokriće. I druge države članice EU vode slične političke rasprave, na primjer Njemačka. O tome će se sigurno još razgovarati.

Razgovarala: Marijana Matković

Natrag