;

Osiguranje ljekarskih pogrešaka sve traženije

Datum objave: 01.01.1970. Broj 6 | Godina 2013

[Eldar Dizdarević]

Bosni i Hercegovini u posljednjih par godina sve su učestalije priče o ljekarskim greškama na koje se, nažalost, vežu i brojne tvrdnje ovdašnjih pacijenata o široko raširenoj korupciji i mitu u zdravstvu. Priče o korupciji su zapravo toliko raširene u BiH da danas u našoj zemlji ljekare, koje su tokom rata ljudi zvali "heroji u bijelom", danas otvoreno nazivaju "lopovi u bijelom", pri čemu opću situaciju ne popravljaju ni sve češće tvrdnje o ljekarskim greškama.

Priče o ljekarskim greškama u BiH su posebno došle pod lupu javnosti u posljednje tri-četiri godine. Lavinu je najvjerovatnije pokrenuo slučaj mostarske odbojkašice Jasmine Bratić. Ona je 2008. godine preminula nakon dva i pol mjeseca liječenja u medicinskom centru Safet Mujić u Mostar zbog greške ljekara. Nesretnoj odbojkašici ljekar je prepisao tablete željeza, iako je ona imala visoke vrijednosti željeza u krvi. Jasmina je, nažalost, popila tabletu a nakon 40 minuta pala je u komu, tokom koje je dugo ostala bez kisika. U bolnici je potom dobila sepsu i umrla. Porodica nesretne odbojkašice je potom tužila pojedinačno nekoliko ljekara, ali i cjelokupni medicinski centar, a članovi porodice tvrde i da su novcem obilato "podmazivali" ljekare da rade svoj posao kako treba. 
 
Broj ljekarskih pogrešaka u stalnom je porastu
Nažalost, ovakvih i sličnih primjera je u BiH u posljednje vrijeme sve više i više te stoga uopće zapravo i ne čudi ekstremno negativan generalni stav javnosti danas prema ljekarima u našoj zemlji. Međutim, greške ljekara se dešavaju svuda, širom svijeta, a ne samo u našoj zemlji. U susjednoj je Hrvatskoj, naprimjer, nedavno jednoj Dubrovčanki bolničko osoblje pobrkalo papire i na operaciji izvadilo zdrav organ umjesto bolesnog, u Peruu su nesretnom pacijentu amputirali zdravu umjesto bolesne noge, u Češkoj su hirurzi u tijelu pacijenta greškom ostavili medicinski instrument dugačak 30 centimetara i tako dalje. 
"Broj liječničkih pogrešaka u stalnom je porastu", zaključak je nedavno objavljene analize njemačke liječničke komore koja je, naprimjer, prošle godine zabilježila 2.184 pogrešnih dijagnoza i pogrešaka za operacijskim stolom. Čak i u zemljama za koje se vjeruje da imaju gotovo savršen zdravstveni sistem često se dešavaju greške ljekara – posljedice ljekarskih grešaka osmi je uzrok smrti u SAD-u! Zbog grešaka u toj zemlji, vjerovali ili ne, umire godišnje između 44 do 98 hiljada osoba, mnogo više nego u prometnim nesrećama, oko 43.500, ili karcinoma dojke, oko 42.000 osoba (brojke i podaci iz ove analize se odnose samo na uzorak dvije najveće bolnice u SAD-u a ne na cijelu zemlju, op. a.).
Paralelno s pomenutim, u Bosni i Hercegovini je prije nekoliko godine počela i praksa osiguranja ljekara od profesionalne odgovornosti. U nekoliko ovdašnjih velikih osiguravajućih društava bolnice, ljekarske komore i sindikati uposlenih u zdravstvu kolektivno su osigurali svoje uposlenike ili članove od eventualne odgovornosti prilikom obavljanja ljekarskog posla, što zapravo veoma ilustrativno svjedoči o tome da su i zdravstveni radnici u BiH svjesni onoga što je počelo da "isplivava na površinu" u BiH u posljednjih par godina. Naprimjer, Ljekarska komora Tuzlanskog kantona je kolektivno osigurala prije par godina sve ljekare, doktore medicine i stomatologe, njih ukupno 1.156, od profesionalne odgovornosti kod Croatia osiguranja Ljubuški.
Bh. mediji izvještavaju da ovaj ugovor Ljekarske komore i Croatia osiguranja znači, zapravo, da su članovi Komore kao osiguranici osigurani od profesionalne odgovornosti za štetu koju bi prilikom obavljanju svoje registrovane ljekarske djelatnosti, ili uslijed neispunjenja, manjkavog ispunjenja ili zakašnjenja u ispunjenju svojih profesionalnih/ugovorenih obaveza mogli prouzrokovati pacijentu ili trećoj osobi kao oštećenom. Premija osiguranja iznosi jednu  KM mjesečno, odnosno za godinu dana 12 KM i plaća je Komora po članu kao ugovarač osiguranja. Svota osiguranja po štetnom događaju iznosi 5.000 KM, a osiguranjem su obuhvaćeni rizici i osigurani slučajevi koji nastanu na području BiH.
 
Sva društva nude osiguranje od profesionalne odgovornosti
To znači da osigurani ljekari ili klinike u kojima rade neće plaćati eventualnu naknadu povrijeđenom ili porodici umrlog,  utvrđenu tokom sudskog procesa, čak i ako se dokaže da je povreda ili smrt nastala zbog – nemara ljekara. U Federaciji BiH manje-više sva velika osiguravajuća društva danas u svojoj ponudi imaju i police osiguranja profesionalne odgovornosti ljekara i medicinskog osoblja.
U manjem bh. entitetu situacija je neznatno drugačija. U RS sa osiguranjem ljekara prvi je počeo tamošnji Sindikat doktora medicine. Ljekari članovi, njih 1.620, osigurani su u Uniqa osiguranju Sarajeva. I u ovom slučaju osiguravaju se greške nastale uslijed nemara i neobavljanja dužnosti ljekara, što je, prema tvrdnjama iz ovog Sindikata, uobičajeno u svijetu. Interesantno je pomenuti da se u ugovoru Uniqa osiguranja (cjelokupan ugovor dostupan je na internet stranici Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske) ljekarska pogreška tretira "kao bilo koja tjelesna povreda, mentalna povreda, bolest, oboljenje ili smrt pacijenta koju prouzrokuje ljekar ako pri pružanju zdravstvene zaštite ne postupi prema pravilima zdravstvene struke i njenim moralnim i etičkim načelima".
Interesantno je pomenuti da ljekari u BiH smatraju da je termin "greška" pregrub, te  generalno ne vole baš pričati o toj temi. Dodaju da bi riječ "greška" trebalo zamijeniti terminom "liječenje sa neželjenim ishodom", što pak u ovdašnjoj javnosti doživljavaju kao još jednu grubu provokaciju i pokušaj "pranja od odgovornosti" 
Uvidjevši u ovom slučaju dobru priliku za poslovanje, danas gotovo da nema većeg osiguravajućeg društva u Republici Srpskoj koje u svojoj ponudi nema i osiguranje od profesionalne odgovornosti. U Dunav osiguranju Banja Luka, naprimjer, tvrde da je u posljednje dvije-tri godine evidentan sve veći broj zdravstvenih institucija iz manjeg bh. entiteta koje žele da zaključe ugovor. Medicinskim ustanovama, ljekarima i njihovim strukovnim udruženjima "na ruku" ide što su osiguranjem pokriveni i štetni događaji nastali uslijed nehotične ljekarske greške učinjene protivno propisima i standardima medicinske struke, zatim propusti ljekara ili ostalog medicinskog osoblja, a što za posljedicu ima nepovoljan ishod liječenja. Treba također dodati i da većina osiguravajućih društava naglašava da isplaćuje naknadu iz osiguranja u prilično kratkom vremenskom roku, ali po osnovu vansudskog poravnanja ili sudske odluke.
Interesantno je također pomenuti da ljekari u BiH smatraju da je termin "greška" pregrub, te da generalno ne vole baš pričati o toj temi. Dodaju da bi riječ "greška" u ovom slučaju trebalo zamijeniti terminom "liječenje sa neželjenim ishodom", što pak u ovdašnjoj javnosti doživljavaju kao još jednu grubu provokaciju i pokušaj "pranja od odgovornosti". 
Nažalost, BiH je jedna od rijetkih zemalja u regiji u kojoj nema udruženja porodica čiji su članovi umrli zbog ljekarskih grešaka, dok su ovakve organizacije vrlo aktivne u susjedstvu, pa i u svijetu. O ovakvim se pojavama u BiH uglavnom šuti, a pacijenti i njihove porodice rijetko se u principu obraćaju sudovima – jer se boje, kako kažu, ljekarske odmazde. Ljekari, opet, tvrde da BiH ima Zakon o zaštiti pacijenata i da je suvišno i nepotrebno praviti takva udruženja. 
U svakom slučaju, analitičari smatraju da bi se smanjila učestalost pravljenja grešaka u medicinskoj praksi potrebno je imati u ovom slučaju konstruktivan pristup. Ljekarske greške moraju se analizirati i iz njih se mora učiti. 
Da bi se to postiglo, ljekari se moraju navesti da sami prijavljuju svoje greške, što je u slučaju BiH prilično nevjerovatan scenarij. Zbog toga, kažu analitičari, treba koristiti nešto što je praksa u razvijenim državama – kliničke smjernice za ljekare kako da prepoznaju, a nakon toga i da reagiraju u slučaju najčešćih bolesti. A u tim istim razvijenim državama je i standard i osiguranje od profesionalne odgovornosti.
Natrag
Novo
izdanje!
godina XXI
broj 2/2019
*izdanje za Hrvatsku i Sloveniju.