Osiguranje je utrka na duge staze

Osiguranje je uvijek okrenuto budućnosti i zato uz kratkoročne prilagodbe aktualnoj situaciji istodobno ubrzano radimo i na pripremama za vrijeme nakon krize. U 2021. nastavak digitalizacije je apsolutni imperativ, kao i daljnji rad na jačanju financijske pismenosti kako bismo naše proizvode još više približili građanima. U svakom slučaju pred nama je još jedna izazovna godina

Predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog društva za osiguranje i član Uprave Allianza Hrvatska, mr.sc. Slaven Dobrić, nakon završenog Pravnog fakulteta u Zagrebu, 1995. godine započinje profesionalnu karijeru u odvjetničkom uredu. Od 2000. godine zaposlen je u Allianzu, a od 2007. godine obnaša i dužnost člana Uprave. Sudjelovao je u brojnim stručnim izlaganjima na „Danima osiguranja”, a u suradnji s Hrvatskim društvom sudskih vještaka izlagao je na temu propisa osiguranja i prijevara u osiguranju. Slaven Dobrić je 2004. završio poslijediplomski studij građanskopravnih znanosti te dobio titulu magistra pravnih znanosti. Od 2003. do 2007. godine ovlašteni je miritelj na listama Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatskog ureda za osiguranje te član stručnih radnih skupina s područja osiguranja. Za Svijet osiguranja Slaven Dobrić nam je bio sugovornik prvenstveno iz pozicije predsjednika Upravnog odbora krovnog hrvatskog udruženja osiguratelja. Na mjesto predsjednika Upravnog odbora HUO-a izabran je prije točno dvije godine.

Na upravo održanim Hrvatskim danima osiguranja mogle su se čuti pohvale na rad osiguratelja u izazovnoj 2020. godini. Osiguratelji su se prilagodili tzv. ‘novom normalnom’ u poslovanju, prigrlivši digitalizaciju – kojoj su se prije toga dugo opirali – te su ostali likvidni i solventni. Koliko ste osobno zadovoljni poslovanjem osiguratelja u Hrvatskoj u ovoj godini i što se eventualno još moglo učiniti bolje?

U kratkom roku svi smo se morali prilagoditi novim načinima poslovanja i življenja. Stvari koje su do jučer bile nezamislive, postale su dio naše nove rutine. Digitalizacija se globalno preko noći ubrzala, a rad od kuće i online komuniciranje su nova normala. Mislim da svi možemo biti zadovoljni brzinom reakcije osiguratelja i odgovorom na krizu koju je uzrokovala pandemija bolesti COVID-19. Osim novim okolnostima koje je donijela pandemija, osiguratelji su u takvim izvanrednim uvjetima također morali brzo odgovoriti i na velike štete od potresa koji je proljetos pogodio Zagreb te se prilagoditi novim Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda.

Važno je da je industrija s jedne strane uspješno održala likvidnost i solventnost, a s druge strane kontinuitet poslovanja. Uz to, rekao bih, da su se istodobno Društva odgovorno ponašala i prema klijentima i prema vlastitim zaposlenicima.

Recentna istraživanja zadovoljstva klijenata kažu da je 18 posto vrlo zadovoljno reakcijom osiguratelja, dok njih četiri posto nije uopće zadovoljno. S druge strane na pitanje kako je korona kriza i naše poslovanje u toj krizi utjecala njihovo mišljenje o osigurateljima, većina (84 posto) klijenata je rekla da ima isto mišljenje o osigurateljima. No, čak 11 posto klijenata ima bolje mišljenje nego prije krize, a svega pet posto lošije. I to pokazuje da je odgovor osiguratelja bio primjeren, ali naravno da uvijek može i bolje.

Moglo se čuti i da je tržište osiguranja značajan faktor i važna poluga u dijelu generiranja rasta i stabilnosti jer upravo stabilnost financijskog sustava doprinosi snažnijem i boljem kreditnom rejtingu Republike Hrvatske. Na koji način tržište osiguranja u ovim okolnostima može dodatno generirati gospodarski rast?

U svakom slučaju, kao i do sada, osiguranja će biti značajni institucionalni ulagatelj s jedne strane, a s druge nositelj zaštite od rizika. Upravo kroz ove dvije funkcije, osiguranja će, kao što su to činila i do sada, pomoći oporavku nakon završetka korona krize. Rekao bih da je u idućem razdoblju naša primarna zadaća pomoći u zaštitama od rizika kroz jednostavne i klijentima prilagođene proizvode. Upravo je potres u Zagrebu pokazao da je osiguranje u svakom slučaju ispravan način transfera rizika s pojedinaca na društva za osiguranje. Nažalost, obnova neosiguranog ili nedovoljno osiguranog dijela Zagreba će trajati još godinama, dok je dobar dio klijenata osiguranja već dobio adekvatne isplate odštete koje su im pomogle da ranije i lakše saniraju štete.

Iako je zaustavljen rast premija osiguranja u odnosu na prošlu godinu – one su i pale malo više od jedan posto – taj pad nije toliko veliki. Prije 2020., tržište osiguranja uspjelo se vratiti na rezultate iz predkrizne 2008. godine. No za oporavak je bilo potrebno čak sedam, osam godina. Što je bio glavni generator rasta tada i može li se na tim iskustvima graditi ponovni uspon tržišta nakon korona krize? Vjerujemo da nitko ne misli da će oporavak i nakon ove krize trajati toliko dugo. Kakve su procjene, kada bi se osiguratelji mogli ponovno vratiti dobroj uzlaznoj putanji?

Za razliku od krize iz 2008. godine vjerujem da će nakon aktualne krize oporavak gospodarstva, a time i osiguranja biti puno brži. Na rast premije osiguranja prije svega utječe rast BDP-a i ukupna razina gospodarske aktivnosti, ali i ostale aktivnosti i trendovi. Tako će sigurno na rast premije osiguranja motornih vozila utjecati kriteriji Vrhovnog suda te će svakako doći do porasta cijena osiguranja motornih vozila, a time i do rasta ukupno zaračunate premije. Ne treba zaboraviti niti rast cijena auto dijelova, koji je i dvoznamenkasti iako za to ne postoje realne osnove u auto-industriji. I to će utjecati na porast cijene osiguranja, pa i na iznos premije. Dakle, očekujem da je pred nama razdoblje dinamičnog rasta BDP-a, ali i rasta prosječne premije određenih vrsta osiguranja, posebno motornih vozila.

Kakve su procjene – s kakvim će rezultatom tržište osiguranja dočekati kraj ove godine?

U neživotnim osiguranjima to će biti na razinama 2019. godine uz pozitivan predznak, dok će životna osiguranja imati pad od oko 15 posto. Životna osiguranja se ove godine dodatno transformiraju u okruženju niskih kamatnih stopa, a na njihov je pad utjecala i smanjena aktivnost banko kanala prodaje.

Iako je teško predvidjeti što će se s pandemijom COVID-19 dalje događati jer svi ovisimo o cjepivu i njegovoj uspješnosti u zaustavljanju širenja zaraze, mislite li da će pokretanje gospodarstva u punom opsegu biti dugotrajan proces ili je ovo samo jedna prepreka koju ćemo relativno brzo uspjeti svladati?

Nadam se, kao što sam već rekao, da je pred nama relativno brz oporavak. Za naše gospodarstvo koje uvelike ovisi o turizmu i gospodarski oporavak je vezan uz dinamiku normalizacije života i kretanja. Nadamo se da će cjepivo zaista pomoći u rješavanju zdravstvene krize jer je to preduvjet i za gospodarski oporavak. S rastom turizma i putovanja opet će rasti i prodaja putnih osiguranja, rast će prodaja automobila pa onda i autoosiguranja, a prestanak neizvjesnosti i stabilizacija opet će potaknuti prodaju životnih osiguranja. Sve je povezano, a mi moramo biti realni i optimistični istodobno.

‘Krivac’ pada premije osiguranja u RH u ovoj godini su životna osiguranja kod kojih je zabilježen pad od 15 posto što, ipak, u odnosu na skromniji rast neživota, ne može nadoknaditi pad u ukupnoj premiji osiguranja. Što mislite zbog čega su životna osiguranja toliko zapostavljena u Hrvatskoj i što mogu osiguratelji učiniti da životna osiguranja postanu atraktivnija građanima? Ako pogledamo brojke u svijetu i usporedimo s Hrvatskom, lako je zaključiti da kod životnih osiguranja ima puno prostora za rast u RH. Mislite li da bi bilo dobro da i država pruži neke poticaje ili bolji porezni tretman kako bi se pospješila ova vrsta osiguranja i je li to realno očekivati?

Mi stalno ukazujemo na razliku u premiji osiguranja života u Europskoj uniji i Hrvatskoj. Nedvojbeno je da tu postoje velike razlike u iznosima, no isto tako je činjenica da je dobar dio EU portfelja zapravo obnova starog (i garantiranog) portfelja. Dakle, vjerojatno nećemo moći dostići prosjeke EU s obzirom da ćemo sve manje prodavati životna osiguranja kao proizvode štednje jer u okolnostima kakve su sada na tržištima kapitala oni više nisu održivi. Ono što možemo sada prodavati su riziko proizvodi osiguranja života, jer je to (prenošenje rizika) izvorni smisao osiguranja života. Također, dobar porezni tretman unit-link proizvoda daje nam komparativnu priliku pred investicijskim fondovima. Rekao bih, imajući u vidu sve navedeno, da je tretman odgovarajući. Naravno, može se dodatno poboljšati nekim poreznim poticajima, ali ne vjerujem da to realno u 2021. godini.

S obzirom da smo u okruženju u kojem se klasična štednja ne isplati jer kamata gotovo i nema, jesu li životna osiguranja kao oblik štednje bolja opcija? S druge strane, tekuća kriza je, kako smo mogli čuti na Danima, povukla za sobom brojne raskide polica životnog osiguranja i unit-linked osiguranja. Molim vas komentar.

Osiguranje je utrka na duge staze i to ne na 10.000 metara nego maratonska utrka. Upravo višekratno ulaganje u unit-linked osiguranja omogućava da se, za vrijeme trajanja osiguranja, dožive manje dobri periodi, ali i odlični periodi na tržištima kapitala. Povijesno gledano, takva ulaganja su dugoročno ostvarila dobre prinose za osiguranike. Raskidi polica životnog osiguranja, dio su normalnog života jedne police osiguranja života. Kao takvi su i planirani, jer će uvijek doći do situacija da je nekome novac potreban za vrijeme razdoblja osiguranja. No, isto tako kriza i mala vrijednost jedinica (unit-a) bio je odličan trenutak upravo za ulaganje i kupnju tih proizvoda. Kao što sam već rekao, vjerujem da je budućnost životnih osiguranja u riziko proizvodima te višekratnim unit-link proizvodima. Svi zajedno, moramo raditi na povećanju financijske pismenosti i stalnom školovanju naših korisnika. Ako tako gledate, raskidi su normalni trenutak koji se mogao očekivati, no on ne znači da ne treba i dalje prodavati takva osiguranja. Naprotiv, baš sada je pravi trenutak za to.

S obzirom na to da ste u Upravi Allianz Hrvatska, koja je dio globalne Allianz Grupe, na koji način iskustva grupacije primjenjujete u Hrvatskoj?

Zahvaljujući kvalitetnoj likvidnosti i snažnoj solventnoj poziciji kao i činjenici da smo dio velike i snažne Allianz grupe, Allianz Hrvatska je i u kriznim uvjetima sačuvao i stabilnost i uspješno amortizirao negativne efekte na poslovanje. To što smo dio Allianz grupe koja je globalno jedan od lidera u osiguranju omogućava nam također da, ne samo pratimo, već i uspješno predviđamo trendove, da budemo inovatori i predvodnici dobrih praksi.

Na čelu ste Upravnog odbora Hrvatskog ureda za osiguranje već dvije godine. Što biste istaknuli kao posebna postignuća HUO-a u tom periodu?

Ne mogu se ne osvrnuti na korona krizu i potres. Složno smo i adekvatno kao industrija odgovorili na sve izazove. Paralelno, radimo projekte financijske pismenosti gdje je HUO, po mom viđenju, lider u tom segmentu financijske industrije. Ne smijemo zaboraviti da HUO ima i najveći Centar za mirenje u Hrvatskoj, ali i institut Pravobraniteljstva. Dakle, s jedne strane educiramo, a s druge štitimo klijente, odnosno potrošače. HUO je prepoznat kao aktivan sugovornik kod zakonskih izmjena, ali i središnje mjesto osigurateljnih inicijativa. Za vrijeme ovog mandata, HUO je digitalizirao motorno poslovanje, a sada radimo i na unaprjeđenju zajedničkog Anti-Fraud sustava. HUO je, ne samo bitan sudionik u raspravama u Republici Hrvatskoj, nego i važan regionalni sugovornik. Naravno, zasluga je to prvenstveno direktora Hrvoja Paukovića i svih zaposlenika HUO.

Hrvatsko tržište osiguranja još uvijek kaska debelo za zemljama EU kada se gleda premija po glavi stanovnika. Kako uhvatiti korak s tim razvijenim tržištima? Je li razlog slabija financijska pismenost građana Hrvatske o čemu se puno priča, male plaće, nezainteresiranost za osigurateljne proizvode…?

Financijska pismenost je svakako prostor za razvoj i na to svi zajedno trebamo obratiti pozornost i više sudjelovati u povećanju iste. Mjere i aktivnosti trebaju se provoditi i na razini Hrvatskog ureda za osiguranje, ali i na razini svakog osiguravajućeg društva. Netko će više pažnje posvetiti mladima, netko zaposlenima, ali svakako svi više trebamo raditi na financijskom opismenjavanju naših građana.

Primjer je osiguranje stambenih zgrada od potresa u Hrvatskoj. Jedno od ključnih pitanja koje si svi moramo postaviti je: „Kako se moglo dogoditi da gotovo nijedna stambena zgrada u centru Zagreba nije osigurana?”. Ovo nije problem samo financijske pismenosti suvlasnika nego i cijelog sustava upravljanja stambenim zgradama. Sada to rješavamo na način da se uvodi obvezno osiguranje takvih zgrada. S time se već pojavljuju i inicijative da država subvencionira osiguranje (kako to radi kod lovaca i poljoprivrednika). Iako je naravno dobro, da će stambene zgrade biti osigurane, ovo svakako nije idealan model. Potrebna nam je korjenita promjena sustava i podizanja svijesti da vlasništvo podrazumijeva i obvezuje da suvlasnici trebaju biti svjesni da vlasništvo jest pravo, ali je i obveza. Zbog toga nam u konačnici samo financijska pismenost može adekvatno pomoći i usaditi prave vrijednosti od samog temelja.

Štete od potresa ‘olakšale’ su osiguratelje za gotovo 200 milijuna kuna. Ipak, u ukupnoj šteti od potresa to je tek kap u moru. Je li potražnja za imovinskim osiguranjima koja uključuju i rizik potresa porasla u Hrvatskoj nakon ožujka? Što je sa štetama od potresa koje su nastale uslijed dodatnih podrhtavanja tla, nakon glavnog udara? Jeste li isplaćivali i te štete, s obzirom na to da osiguratelji isplaćuju štete ako je potres jači od 5 stupnjeva.

Vjerujem da svi osiguratelji nisu radili razliku između prvog i ostalih potresnih udara, barem meni isto nije poznato da bi se nametalo kao problem. Potražnja za osiguranjima od potresa nakon ovog događaja svakako je porasla, ali ne onoliko koliko bi se očekivalo. Ponavljam, u samom centru Zagreba nije samo izazov kako osigurati posebne dijelove zgrade (stanove) nego i zajedničke i konstruktivne elemente zgrade (npr. krovove, dimnjake, stubišta). Ipak, tu se značajne promjene očekuju nakon donošenja novog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada koji je trenutno u izradi. Drago mi je napomenuti da je HUO putem predstavnika član radne grupe za izradu tog Zakona.

Udaljeni rad koji će dobrim dijelom kod nekih tvrtki ostati kao naslijeđe pandemije (jer se pokazao dobrim potezom), ubrzana digitalizacija, streloviti uspon online kupnje – sve su to razlozi zbog kojih trebamo i dobru kibernetičku sigurnost. Jedan od uvjeta za to je i osiguranje od cyber rizika, proizvod kojeg, koliko mi je poznato, nudi tek pokoji osiguratelj. Zbog čega je toliko atraktivan i potreban proizvod osiguranja u Hrvatskoj zanemaren već godinama? Može li sada biti idealno vrijeme za razvoj ovog proizvoda?

Netko je mogao reći da je ovo idealno vrijeme i za razvoj proizvoda osiguranja prekida rada zbog korona virusa ili zdravstvenog osiguranja za liječenje korone. Naravno da svako vrijeme nosi svoje mogućnosti, ali mi moramo voditi računa i o realnosti: hrvatsko tržište je premalo da bi se stvorio za takve specijalizirane vrste osiguranja dovoljan opseg premije koji bi omogućio kvalitetno upravljanje osigurateljnim portfeljem po pravilima osigurateljne struke. Dakle, ne očekujem da će netko krenuti razvijati proizvode s premijskim potencijalom od nekoliko milijuna kuna godišnje. Takvi će proizvodi biti razvijani i distribuirani na jedinstvenom EU tržištu, vjerojatno bez sudjelovanja hrvatskih osiguratelja.

Krajem prošle godine hrvatska društva za osiguranje u suradnji s Centrom za vozila Hrvatske (CVH) i Hrvatskim uredom za osiguranje pokrenuli su projekt digitalne police osiguranja od automobilske odgovornosti. Taj projekt omogućuje da se u stanicama za tehnički pregled vozila provjeri postojanja police obveznog auto osiguranja u realnom vremenu što vlasnicima vozila omogućava registraciju vozila bez potrebe za predočenjem fizičke police ili potvrde. Koliko je uspješan ovaj projekt?

Na to bih dodao i da od 1. srpnja 2020. zelena karta nije više zelena nego može biti i bijela. Dakle, kupac osiguranja može sam zaključiti policu osiguranja bez da mora ostvariti kontakt s našim agentom. Rekao bih da je ovo primjeren odgovor na novo normalno stanje. Vrlo je bitno istaknuti da ovog projekta ne bi bilo bez razumijevanja odluke Ureda Zelena karte kao i odgovarajuće reakcije CVH i svih hrvatskih osiguratelja. I konačno za to je bila potrebna i podrška MUP-a. Jedan partnerski projekt donio je i jedan značajni korak naprijed u našem poslovanju.

Što očekujete od 2021- što mislite da osiguratelji mogu očekivati, globalno i lokalno?

Osiguranje je uvijek okrenuto budućnosti i zato uz kratkoročne prilagodbe aktualnoj situaciji istodobno ubrzano radimo i na pripremama za vrijeme nakon krize. U 2021. nastavak digitalizacije je apsolutni imperativ, kao i daljnji rad na simplifikaciji proizvoda kako bismo ih još više približili građanima. Koraci koje smo tu već napravili s pojednostavljenjem osiguranja imovine i automobila u praksi su se potvrdili kao dobar smjer. U svakom slučaju pred nama je još jedna izazovna godina. Kombinacija veličine tržišta, aktualnog nivoa troškova poslovanja, niskih kamatnih stopa na ulaganja i čekanja na konačno rješenje zdravstvene krize, traže još veću fokusiranost i učinkovitost u svim segmentima poslovanja. I to ne samo u sljedećoj već i u nekoliko narednih godina jer je izvjesno da oporavak od ove krize i povratak na razine ekonomske aktivnosti koje smo imali prije nje neće biti trenutačan.

Razgovarala: Nataša Gajski Kovačić