;

Osiguranici moraju biti upoznati sa svim detaljima unit-linked proizvoda

Datum objave: 01.08.2016. Broj 7 | Godina 2016

[Sandra Zanki]

ZB Invest od svojeg je osnutka jedno od najvećih društava za upravljanje investicijskim fondovima u Hrvatskoj te pod upravljanjem ima najveći broj fondova. Trenutačno ima 13 UCITS fondova, jedan alternativni investicijski fond i velik broj individualnih portfelja na diskrecijskom upravljanju. Na dan pisanja ovog teksta imovina pod upravljanjem ZB Investa iznosi gotovo 4,3 mlrd. kuna. Omjer imovine fizičkih osoba i imovine tvrtki je oko 60:40 u korist fizičkih osoba, a ukupan broj ulagatelja u njihove fondove je veći od 50.000. S predsjednikom Uprave ZB Investa Hrvojem Krstulovićem razgovaramo o investicijskim proizvodima životnog osiguranja i aktualnim zbivanjima u investicijskom biznisu. 

 
Gospodine Krstulović, koji su trendovi u investicijskim tvrtkama općenito u Hrvatskoj i zemljama u okruženju i, s obzirom na niske kamatne stope i sve manje prinose na ulaganja, što biste izdvojili kao svoj najatraktivniji proizvod. U što zapravo ulagati danas? 
Ukupna imovina investicijski fondova u Europskoj uniji je od kraja 2007. do danas narasla više od 50 posto – na više od 12.500 milijardi eura, što pokazuje veliko povjerenje ulagatelja u investicijski fond kao proizvod. U Hrvatskoj je rast imovine pod upravljanjem počeo slijediti takav trend tek unatrag godinu do dvije, korelirano s padom kamatnih stopa. Većina ulagatelja danas traži obvezničke ili mješovite fondove. Potonji su praktičan spoj dvaju svjetova, dionica i obveznica. Takav trend vidljiv je i u EU, gdje multi-asset fondovi (fondovi koji u svojoj imovini imaju više klasa imovine, primjerice dionice, obveznice, depozite) prednjače u prodaji. Naravno, izbor samog fonda ovisi o ulagatelju, njegovu financijskom položaju, sklonosti riziku, investicijskom cilju te znanju i iskustvu. ZB Invest u ponudi, među ostalim fondovima, ima i obveznički fond i mješoviti. Dodatno od multi-asset fondova ima i četiri specijalna fonda koji imaju fiksni datum dospijeća i tijekom vremena smanjuju rizičnost portfelja te su prije svega namijenjeni za manje učestale uplate (investicijski planovi / trajni nalozi) na dulje rokove radi ostvarivanja dugoročnih investicijskih ciljeva (štednja za mirovinu, školovanje djeteta i sl.).

Kakvu suradnju imate s hrvatskim osiguravajućim društvima, a tu mislim i na ulaganja sredstava osiguratelja, ali i na zajedničko kreiranje polica investicijskoga životnog osiguranja? 
Suradnja je na najvišoj razini. Sukladno svojim internim pravilnicima i ograničenjima ulaganja, osiguravajuća društva ulažu u naše fondove radi ostvarivanja većeg prinosa, kao i upravljanja likvidnošću. Vrlo je česta praksa u svijetu da su društva za upravljanje produžena ruka osigurateljima prilikom upravljanja dijelom pričuva.
ZB Invest je prvi unit-linked proizvod s domaćim osigurateljem kreirao još prije dvanaest godina, a trenutačno imamo vrlo dobru suradnju s nekoliko osiguratelja. Vjerujem da je to itekako kvalitetan proizvod nadolazećeg razdoblja. 
 
S obzirom na to da sudjelujete u njihovu kreiranju, kakav trend rasta predviđate unit linked proizvodima? Koje su sve prednosti, a gdje su potencijalni izazovi vezani uz kreiranje i plasiranje takvih financijskih proizvoda? 
Osigurateljni sektor trenutačno je pod nekoliko utjecaja koji određuju razvoj i ponudu osigurateljnih proizvoda, Solventnost II (kapitalni zahtjevi), pad kamatnih stopa (nedovoljni povrat na ulaganje pričuva) i PRIIPs /Packaged Retail Investment & Insurance Products/ direktiva (transparentnost i usporedivost konkurentnih proizvoda). Unit-linked proizvodi vrlo dobro odgovaraju na sve navedeno. Kapitalno su lagani, okreću se tržištu kapitala za potencijalno većim prinosima, a fondovi sami po sebi već su izuzetno transparentni prema ulagateljima. Zbog svega navedenoga vjerujemo da će investicijska životna osiguranja biti u fokusu u sljedećem, barem srednjem roku. 
KID je do detalja, i vizualno i sadržajno, određen EU regulativom, tako da će različita životna osiguranja, strukturirani depoziti, certifikati, pa i fondovi biti vrlo lagano usporedivi po pitanju očekivanoga povrata, troškova, rizika i ostalih karakteristika proizvoda
U današnjim uvjetima, ako netko želi ostvariti veći povrat prilikom štednje za starost, u jednom dijelu svoje imovine morao bi se okrenuti i prema tržištu kapitala. Uz izravna ulaganja na burzi u dionice i obveznice, ulagateljima se nudi mogućnost posrednog ulaganja na tržište kapitala kroz investicijske fondove, unit-linked osiguranja ili dobrovoljne mirovinske fondove. Navedeni proizvodi su komplementarni i svaki ima svoje veće ili manje prednosti. Kad govorimo o investicijskim životnim osiguranjima, on je vrlo dobar spoj police osiguranja u slučaju nesreće/bolesti ili sličnih događaja, uz dodatna ulaganja investicijskog dijela na tržištu kapitala, vežući povrat na rezultat investicijskog fonda. Osiguranik ne mora pratiti i aktivno upravljati svojom investicijom (to za njega radi profesionalni fond menadžer) da bi ostvario povrat na tržištu kapitala u duljem roku, a u istom trenu su on osobno ili njegova obitelj osigurani u slučaju nesretnog događaja. Preporučio bih svakom da u okviru osobne financijske situacije razmisli i o unit-linked proizvodu. Najveća novost za osiguranike je da u investicijskim životnim osiguranjima konačna vrijednost police nije zajamčena jer ovisi o tržištu kapitala, a ne o jamstvu osiguratelja o minimalnom povratu. S druge strane, osiguranik preko referentnog broja udjela fonda na koji je njegova unit-linked polica vezana može ostvariti i povrate od minimalno zajamčenog, nastavak ulaganja u investicijskim fondovima, ako želi, te redovito pratiti vrijednost police. Izuzetno je bitno da je osiguranik svjestan svega toga prije ugovaranja.
 
S obzirom na to da je riječ o vrlo složenom proizvodu, Zajednički odbor europskih nadzornih tijela (EBA-e, ESMA-e i EIOPA-e) propisao je kako se moraju prezentirati klijentima i sastavio propise pod nazivom KID Dokument s ključnim informacijama. Što sve takav dokument mora sadržavati? 
PRIIPs direktiva u sklopu koje se uvjetuje izrada KID-a (Dokument s ključnim podacima) ima za cilj standardizirati, pa time pojednostaviti usporedbu različitih proizvoda koji se nude građanima. KID je do detalja, i vizualno i sadržajno, određen EU regulativom, tako da će različita životna osiguranja, strukturirani depoziti, certifikati, pa i fondovi biti vrlo lagano usporedivi po pitanju očekivanoga povrata, troškova, rizika i ostalih karakteristika proizvoda. KID će i prodajnom osoblju znatno olakšati komunikaciju karakteristika. No, povrh samog znanja o KID-u, na radnim skupinama pri HGK razmatra se kurikulum dodatne edukacije za prodajno osoblje.
 
Je li po vama dovoljno da klijenti osiguravajućih društava dobiju tako napisana objašnjenja ili zastupnici trebaju uložiti više truda u edukaciju osiguranika i što više im približiti proizvod? 
Cilj nam je da svaki ulagatelj/osiguranik prije kupnje ili ugovaranja proizvoda razumije njegove karakteristike, troškove, rizike i potencijalni povrat. Samo na taj način će klijent pravilno upravljati svojom financijskom imovinom i stvoriti realno očekivanje povrata. 
 
Natrag