;

Okupljanje struke u cilju unaprjeđenja cijelog tržišta osiguranja

Datum objave: 27.11.2019.

Konferencija Srpski dani osiguranja se profilirala kao znanstveno stručna konferencija čiji je cilj unapeđenje tržišta, razvoj i afirmacija struke. Konferencija je počela danas u Aranđelovcu.

Piše: Duško Jovanović, generalni sekretar Udruženja osiguravača Srbije

Kada smo prije dve godine organizirali prvu Konferenciju „Srpski dani osiguranja“ obećali smo da će skup tog tipa postati tradicionalan. Obećanje smo dali uoči skupa, ne znajući na kakav će prijem naići kod sudionika i hoće li i koliko ispuniti očekivanja predstavnika regulatornih tela, sudionika na tržištu i predstavnika struke. Ispostavilo se da je Konferencija vrlo brzo izrasla u jedan od najvećih, ako ne i najveći stručni skup u regiji, kod nas svakako, koji je u cjelini i u tako velikom obujmu posvećen osiguranju. Srpski dani osiguranja su se profilirali kao znanstveno stručna konferencija čiji je cilj unaprjeđenje tržišta, razvoj i afirmacija struke.
Gotovo 250 stručnjaka iz osiguranja i reosiguranja, predstavnika regulatora i sudionika na tržištu, supervizora i drugih pratećih finansijskih institucija s nacionalnog i regionalnog nivoa ima priliku da na „Srpskim danima osiguranja“ razmjeni mišljenja i stavove o ključnim pitanjima sektora, prenese iskustva i primjere najbolje prakse i da se upozna s promjenama u regulativi i nadzoru nad djelatnošću osiguranja u regiji i Europi. Iz ugla nas, kao organizatora, to je najbolji način da potaknemo rješavanje otvorenih pitanja iz osiguranja i da razmjenom znanja i iskustva doprinesemo boljem i bržem prilagođavanju tržišta novim pravilima i trendovima.

U okviru stručne rasprave ovogodišnjih „Srpskih dana osiguranja“ izdvojio bih okrugli stol na temu katastrofalnih šteta. Tema se, na žalost, sama nametnula, s obzirom na to se sve češće suočavamo s posljedicama klimatskih promjena. Ne treba zaboraviti da je skoro petina Srbije izložena opasnostima od poplava i da nas od 2005. skoro svake godine zadese poplave koje spadaju u kategoriju elementarnih nepogoda. Pri tome, manje od 10% građana osigurava imovinu, a svega 3% individualnih poljoprivrednih proizvođača usjeve od rizika poplave ili požara, koji imaju dugotrajne posledice po rod. Zaista zvuči nevjerovatno da tako mali broj ratara osigurava svoju imovinu, u krajnjoj instanci svoj prihod, iako priroda ima više nego direktan utjecaj na poljoprivredu. Iz kuta osiguravajućih društava, osiguranje u poljoprivredi je na ivici rentabilnosti i u prethodnih 10-ak godina je veći iznos isplaćenih šteta nego naplaćene premije. Od panela očekujemo i odgovor na pitanje je li zadatak države da isplaćuje naknadu štete nakon neke elementarne nepogode, šta je s prevencijom i kako motivirati građane da rizik prebace na osiguravajuće društvo, a ne na sreću.

Nezaobilazna tema bit će Direktive Solvency II. Naša društva kao i zakonska regulativa trenutno su u režimu koji možemo nazvati Solvency 1,5 s obzirom na to da se zakonodavni ambijent zasniva na Solvency I s obrisima direktive Solvency II. Usvajanje Direktive Solvency II odvija se u skladu sa Strategijom za implementaciju Solventnosti II koju je usvojila NBS koja predviđa tri faze: analizu usklađenosti, procjenu efekata i izmjenu regulatornog okvira, kao posljednju fazu predviđenu za kraj 2021. godine, s tim što će se pojedine odredbe primenjivati od datuma pristupanja EU.
Trenutno se naše tržište nalazi u drugoj etapi, koja se odvija preko kvantitativnih studija utjecaja u kojima sudjeluju gotovo sva društva za osiguranje. Izuzev sistemskih problema koje moramo globalno rješavati sinergijom djelovanja više subjekata, i to države, regulatora, društava za osiguranje i struke, društva za osiguranje su pokazala visok stupanj odgovornosti i pokazala da raspolažu adekvatnim stručnim kapacitetima neophodnim za usvajanje europskih regulativa. Preostaje riješiti krupne sistemske probleme reosiguranja, tretman ulaganja u stranoj valuti, diverzifikaciju portfelja. Poruka korisnicima usluga osiguranja je da domaća industrija svakim danom raste, kao i da je krajni cilj da imamo još sigurniju, transparentniju i efikasniju delatnost osiguranja. Usvajanje Direktive Solvency II će ojačati sve sudionike koji žele ostati na tržištu i otvoriti prostor za ulazak na tržište drugih renomiranih društava za osiguranje.

Na Konferenciji će biti riječi i o mogućnostima za uvođenje novih vrsta obaveznog osiguranja – što bi kratkoročno imalo najbolji mogući efekat po razvoj osiguranja. Bit će reči i o prevarama u osiguranju, digitalizaciji, GDPR, IFRS 17, Direktivama o distribuciji osiguranja.
Ne treba zaboraviti ni da je ova godina jubilarna za osiguranje u Srbiji jer obilježavamo 180 godina izdavanja prve police kod nas. Riječ je o čuvenoj 1839. godini, kada je osigurana Zubanova kuća kod Tršćanskog osiguravajućeg društva. Jubilej ćemo na Srpskim danima osiguranja obilježiti na poseban način.
U svakom slučaju, osiguranje danas u Srbiji ne zauzima mjesto koje mu pripada, ni među stanovništvom ni u „očima“ države koja ne prepoznaje da smo važan činilac financijske stabilnosti i da imamo odličan investicijski potencijal za opći ekonomski razvoj. Uz drugačiji odnos države, osiguravajuća društva bi već za nekoliko godina mogla osigurati nekoliko milijardi eura investicijskih h sredstava. To je značajna financijska injekcija koja je u ovom trenutku potpuno i bez razloga zanemarena.

Preneseno iz tiskanog izdanja časopisa Svet osiguranja (izdanje za Srbiju)

Natrag