Europski i hrvatski bankarski sustav je stabilan, poručila je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB) na 26. znanstveno-stručnoj konferenciji 'Financijsko tržište' koja se održava 18. i 19. svibnja u Opatiji koja i ove godine okuplja predstavnike financijskog sektora i uspješnih tvrtki.
Cilj konferencije je potaknuti razmjenu znanja, mišljenja i iskustva različitih profila sudionika te ubrzati gospodarske aktivnosti, poboljšati konkurentnost, potaknuti promišljanja o mogućnostima inovacija te kvalitetnijeg rasta i razvoja za dobrobit društva u cjelini.
Na ovogodišnjoj konferenciji raspravlja se o aktualnim događanjima u svijetu i Hrvatskoj, postojećim inflacijskim pritiscima i daljnjoj monetarnoj politici kojom se nastoji obuzdati povijesno visoke stope inflacije. Analiziraju se učinci pristupanja Hrvatske europodručju na bankarski i nebankarski financijski sektor, kao i na cjelokupno gospodarstvo.
„Unatoč inflaciji i višim kamatnim stopama, u Hrvatskoj su kamatne stope niže nego u Njemačkoj i nadam se da će to poduzetnici i uvidjeti, a nekada smo se uspoređivali s Njemačkom i stremili njihovim razinama“, poručila je Perko.
Istaknula je da su se dogodila dva ekstrema kada su počele rasti kamatne stope. Prvi ekstrem je snažan rast inflacije i kamatnih stopa u zemljama koje nisu imale euro. Drugi je ekstrem spori prijenos rasta kamatnih stopa u države kao što su Hrvatska i Bugarska.
„Na sreću, našli smo se u ekstremu koji nam ide u prilog“, rekla je Perko. A zašto se taj prijenos nije snažnije dogodio objasnila je vrlo visokom likvidnošću bankarskog sustava, stabilnom depozitnom bazom i rizikom zemlje.
„Treće, i ne manje važno, tu je važno spomenuti i troškovnu efikasnost te konkurentnost na tržištu. Kada je konkurencija mala, prijenos rasta kamatnih stopa ide brže. U Hrvatskoj imamo veliku konkurenciju, a po troškovnoj efikasnosti naše su banke u prvoj trećini u Europskoj uniji“, zaključila je Perko.
“Ukupna inflacija u europodručju postupno se snižava pod utjecajem pada cijena energenata i sirovina i normalizacije u lancima opskrbe, no temeljna inflacija još uvijek je postojana. U Hrvatskoj se smanjuju svi pokazatelji inflacije, kao i inflacijska očekivanja potrošača i poduzeća, ali poboljšanje gospodarskih izgleda i snažno tržište rada otežavaju usporavanje inflacije”, rekla je Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke u uvodnom predavanju pod nazivom “Inflacija i monetarna politika” na 26. znanstveno-stručnoj konferenciji “Financijsko tržište” u organizaciji Hrvatske udruge banaka.Zamjenica guvernera pritom je naglasila kako je rast BDP-a na tromjesečnoj razini i pouzdanje u Hrvatskoj iznad prosjeka europodručja te da se, u tom kontekstu, očekuju tek postupno spuštanje inflacije prema ciljanoj razini. “U 2023. inflacija bi se u Hrvatskoj mogla smanjiti na 7%, uz nastavak usporavanja na 2,2% u 2025.”, ustvrdila je zamjenica guvernera. Prema njenim riječima, Europska središnja banka je na povišenu inflaciju reagirala najbržim zaoštravanjem monetarne politike od početaka eura te je uz snažno povećanje referentnih kamatnih stopa početkom ove godine započela i s takozvanim kvantitativnim zaoštravanjem, odnosno smanjenjem otkupa državnih obveznica zemalja europodručja.
” Zaoštravanje monetarne politike prenosi se na uvjete financiranja i povećanje kamata za građane i poduzeća u europodručju, ali je u Hrvatskoj prijenos na kamatne stope odgođen, a kreditna aktivnost još uvijek razmjerno stabilna. Naime, iako aktivne kamatne stope domaćih banaka nastavljaju rasti uz nastavak pooštravanja standarda odobravanja kredita, ta dinamika je ipak osjetno blaža nego u drugim državama europodručja i to zbog visoke likvidnosti domaćih banaka, što je dobrim dijelom i posljedica ulaska u eurpodručje, čime je bankama oslobođen dio likvidnosti uslijed ukidanja obvezne rezerve koju su bili dužni držati kod HNB-a
