Objavljena publikacija „Financijska stabilnost“

Datum objave: 20.09.2021.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) objavila je godišnju publikaciju Financijska stabilnost u kojoj se analiziraju ključna kretanja i sistemski rizici kojima je izložen sektor financijskih usluga, odnosno industrije osiguranja, leasinga, faktoringa, investicijskih i mirovinskih fondova.

Za svaku industriju ocjenjuju se izloženost sistemskim rizicima i razina otpornosti promatrane industrije, kao i ukupna ocjena izloženosti cijelog sektora financijskih usluga i to u kontekstu međunarodnih i domaćih makroekonomskih, monetarnih i financijskih kretanja.

Analize se provode prema postojećem konceptu makrobonitetne politike koju je Europska Unija kroz posebna tijela s ovlastima i mandatima postavila nakon svjetske financijske krize 2008., a kako bi se pravovremeno uočili mogući rizici po cijeli financijski sustav s ciljem prevencije i jačanja otpornosti cjelokupnog financijskog sustava na moguće sistemske šokove. Time bi se omogućilo očuvanje financijske stabilnosti, što je ujedno jedan i od temeljnih ciljeva Agencije propisanih Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga.

U publikaciji se prikazuju i rezultati ispitivanja otpornosti sektora financijskih usluga na malo vjerojatne, no moguće makroekonomske i financijske šokove, procijenjeni u sklopu analitičke vježbe makroekonomskog stresnog testiranja. U razdoblju simulacije u trajanju od 18 mjeseci pretpostavljena su dva scenarija: temeljni i stresni.

Prema temeljnom scenariju koji obuhvaća postupno ukidanje epidemioloških restriktivnih mjera, realni gospodarski rast u 2021. od 5%, rast osobne potrošnje te uvođenje eura kao nacionalne valute 2023., svi segmenti sektora financijskih usluga bilježe pozitivne stope rasta imovine. Za mirovinske fondove procijenjen je porast neto imovine za 3,5% u ovoj i 6,3% u idućoj godini uglavnom zbog povoljnih uvjeta na tržištu rada i stabilnih neto uplata.

Pritom bi se prinosi i dobrovoljnih i obveznih mirovinskih fondova zadržali u pozitivnom području. Procijenjena stopa rasta imovine društava za osiguranje u ovoj bi godini bila bi nešto manja od 1%, dok bi u 2022. povećanje moglo biti na razini od 2%. Neto imovina investicijskih fondova krajem ove i iduće godine u osnovnom scenariju raste nešto manje od 1% na godišnjoj razini uz blago pozitivne prinose.

Simulirani stresni scenarij pak u istom razdoblju zasniva se na hipotetskom scenariju globalnog prelijevanja brzorastućih cijena proizvodnje na potrošačke cijene i posljedični porast stope inflacije, zaokret u vođenju američke monetarne politike i rast referentnih kamatnih stopa, pogoršanje uvjeta financiranja, prelijevanje usporavanja američkog gospodarstva na europsko, a potom i na hrvatsko gospodarstvo, uz rast stope nezaposlenosti, stagnaciju plaća i pad cijena nekretnina.

Budući da je domaće financijsko tržište pretežito pod utjecajem prelijevanja vanjskih šokova, nagla negativna reakcija inozemnih tržišta bi se značajno odrazila i na domaće obvezničke i dioničke indekse.

Takva simulirana kombinacija šokova negativno bi se mogla odraziti na sektor financijskih usluga, uzrokujući smanjenje neto imovine i ograničavajući daljnji rast cijelog sektora.

Simulirani stresni uvjeti najmanje bi utjecali na neto imovinu mirovinskih fondova koja bi u 2021. stagnirala (godišnja stopa promjene neto imovine iznosila bi -0,2%) dok bi u 2022. godini čak i porasla za 4,8%, ponajprije zbog pozitivnog neto priljeva sredstava. Ipak, zbog tržišnih turbulencija mirovinski fondovi mogli bi zabilježiti negativne prinose.

Za razliku od mirovinskih fondova, imovina društva za osiguranje smanjila bi se u obje godine i to ubrzo nakon nastupanja uvjeta stresa. Naime, dominantan utjecaj na kretanje imovine društava za osiguranje u stresnom scenariju ima mogući rast prinosa na domaće državne obveznice s obzirom na njihovu visoku zastupljenost u portfeljima osiguratelja.

Na imovinu društava za osiguranje negativno bi utjecala i promjena cijena udjela u investicijskim fondovima kao i negativna kretanja na tržištu nekretnina, ali bi njihov doprinos bio znatno skromniji. UCITS fondovi bi u istim uvjetima zabilježili smanjenje neto imovine za 3% u 2021. i 1% u 2022. ponajprije zbog cjenovnih korekcija na obvezničkom i manjim dijelom dioničkom tržištu. Zbog negativnih tržišnih kretanja sve bi vrste investicijskih fondova zabilježile negativne godišnje prinose.

Navedeni stresni makroekonomski scenarij male je vjerojatnosti nastanka, ali regulatoru kao i samoj financijskoj industriji omogućuje uvid u potencijalne rizike i moguće kanale destabilizacije financijskog sustava.

No, unatoč simuliranom stresu, kapitaliziranost društava za osiguranje i dalje bi bila na zadovoljavajućim razinama, a veličina negativnih prinosa mirovinskih i investicijskih fondova bila bi na razini prosječnog pozitivnog godišnjeg prinosa kojeg su fondovi ostvarivali u posljednjih 10-tak godina, čime bi de facto izbrisala jednogodišnji rast vrijednosti udjela u domaćim fondovima u prosječnoj godini.

Publikacija Financijska stabilnost također ocjenjuje izloženost različitim vrstama rizika svake pojedine financijske industrije u nadležnosti Hanfe. Detaljnije o pojedinim izloženostima pročitajte ovdje.

Natrag