Novi „Makroprudencijalni skener rizika“ – Hoće li inflacija usporiti ekonomski oporavak i povećati kamatni rizik?

Datum objave: 25.01.2022.

Ukupna ocjena izloženosti sektora financijskih usluga sistemskim rizicima u trećem tromjesečju 2021. smanjuje se u odnosu na prvo tromjesečje 2021., a njezina je razina i dalje umjerena. Zaključak je to novog izdanja publikacije Hanfe „Makroprudencijalni skener rizika“ koji na tromjesečnoj frekvenciji prati kretanje sistemskih rizika u sektoru financijskih usluga koji je pod nadzorom Hanfe.

Unatoč gospodarskom oporavku koji je bio snažniji od inicijalnih očekivanja, krajem 2021. godine u makroekonomskom su okružju i dalje izraženi rizici vezani uz pogoršanje fiskalne pozicije povezane s fiskalnim odgovorom na pandemijske zdravstvene i ekonomske posljedice.

Ovi rizici su dodatno naglašeni iz perspektive sektora financijskih usluga zbog visoke alokacije ulaganja sektora u državne dužničke vrijednosne papire, a čija se vrijednost može smanjiti u slučaju rasta kamatnih stopa, bilo zbog rasta bezrizičnih stopa ili još uvijek globalno potisnute premije rizika.

Na normalizaciju monetarne politike i rast bezrizičnih kamatnih stopa značajno utječe rast te neizvjesnosti vezana uz karakter i trajanje inflacijskih pritisaka. Istodobno, vrednovanja na globalnim dioničkim tržištima nastavljaju biti odvojena od poslovnih pokazatelja pa rizik iznenadne snažnije globalne korekcije cijena ostaje povišen.

U slučaju njegove materijalizacije, pad cijena bi se sa svjetskih financijskih tržišta prelio i na domaće tržište kapitala, strukturno obilježeno niskom likvidnošću, te bi povećao izloženost sektora financijskih usluga tržišnom riziku s negativnim posljedicama na prinose.

Likvidnost domaćeg tržišta kapitala detaljno je analizirana u specijalnom analitičkom okviru kroz konstrukciju novoga kompozitnoga tržišnog indikatora likvidnosti domaćeg dioničkog tržišta (TILDA).

TILDA objedinjuje različite aspekte tržišne likvidnosti u jedan indikator te pokazuje kako se likvidnost, uz određene oscilacije, oporavlja od 2015. godine te nije značajnije niti dugoročnije smanjena niti u razdoblju koronakrize. Međutim, istovremeno je sama razina likvidnosti i nadalje razmjerno niska, posebno u usporedbi s drugim sličnim tržištima kapitala.

Zbog višestruke važnosti likvidnosti za nesmetano funkcioniranje tržišta, ali i absorbciju sistemskih šokova, kvantifikacija i redovno praćenje pokazatelja likvidnosti tržišta kapitala nužan je korak u analizi strukturnih uzročnika tržišnih kretanja koji omogućuje pravovremenu reakciju regulatora s ciljem zaštite stabilnosti ne samo tržišta, nego i financijskog sustava općenito.

Cijelo izdanje publikacije možete pronaći ovdje.

Natrag