;

Nitko nije otvorio svoje tržište prije nego je ušao u EU

Datum objave: 01.01.1970. Broj 5 | Godina 2012

[mr. sci. Ermin Čengić]

Bosna Re jedino je reosiguravajuće društvo u BiH koje je Agencija za određivanje rejtinga A.M. Best već nekoliko godina ocjenjuje sa B+ (dobar). No, unatoč relativno dobroj ocjeni finansijske stabilnosti nije lako biti reosiguratelj u BiH, kako zbog globalne situacije tako i zbog općeg stanja ekonomije u BiH. Zbog takve situacije ne može se očekivati ni da industriji osiguranja cvjetaju ruže. Puno je još posla pred svima prije nego se dođe do onoga što se zove uređeno tržište. Kako se sa takvom situacijom nosi Bosna Re te kako vidi aktualna događanja na tržištu, pitali smo Damira Lačevića, direktora Bosna Rea. 

 
Gospodine Lačević, kakve rezultate poslovanja je ostvarila Bosna Re u 2011. godini i koliko ste zadovoljni ostvarenim?
Rezultatima poslovanja relativno smo zadovoljni, nije to kako bi trebalo biti, ali je ipak nešto malo bolje u poređenju sa situacijom na tržištu osiguranja. Rast premije reosiguranja Bosna Rea je negdje oko 5 posto, što je nešto više nego ostvareni rast na tržištu osiguranja. No, realno gledajući, to je malo. Kada se uđe u strukturu tog povećanja onda se vidi da je ono dijelom proisteklo iz povećanja poslova koje mi baš i ne volimo, riječ je o tzv. "fronting" poslovima. S druge strane, ne mogu reći ni da smo nezadovoljni pogotovo kada se uzme u obzir situacija u okruženju i ukupno stanje ekonomije u BiH. Uspjeli smo ostvariti i profit od 2,14 miliona što je nešto više od prošlogodišnjeg, no svaki rezultat koji je veći od nule u ovo vrijeme je uspjeh. 

Prošle godine Bosna Re je po četvrti put od strane specijalizirane agencije za određivanje rejtinga društava za osiguranje i reosiguranje, A.M. Best, dobila rejting finansijske jačine B+ (dobar). Kakav je značaj ove ocjene i općenito rejtinga?
U svakom slučaju rejting je potvrda financijskog stanja jedne firme i njene snage da odgovori svojim obavezama. Tokom aprila okončani su razgovori sa predstavnicima A.M.Besta, koji su prije toga dobili dugu listu podataka neophodnih za sve računske kalkulacije, kao i sve tehničke i tehnološke podloge za funkcionisanje Bosna Rea. Naravno tu su i ciljevi, planovi, strategije i sl. Pomenuti management meeting je finalni sastanak na kojem oni iznose neko svoje prvo viđenje. U junu će poseban odbor A.M. Besta u SAD-u raspravljati o našem rejtingu i oni će ga potvrditi, povećati ili smanjiti. 
Ako projekat Europa Re i prođe, proći će samo zato što je Svjetska banka politički jaka i što će moći uvjeriti nekoga tko se ne razumije u osiguranje da je to dobro za BiH
Mi očekujemo da ostanemo sa istim rejtingom B+, iako će to biti dosta teško jer je država izgubila rejting, a nijedno društvo ne bi trebalo imati veći rejting od države. Međutim, mi smo kroz neke druge stvari pokušali da kompenziramo taj gubitak rejtinga države. Ovaj rejting je za nas izuzetno značajan i on znači da Bosna Re u svakom trenutku može odgovoriti svojim obavezama. Isto tako, naši izgledi su stabilni što znači da firma ima određenu stabilnu budućnost u nekoliko narednih godina. 
Taj rejting cijene i naši partneri i naši klijenti vani što pokazuje i to što, od momenta kada smo dobili rejting, imamo puno više ponuda za reosiguranje inozemnog portfelja. Međutim, mi smo tu dosta konzervativni. Jednostavno ne raspolažemo sa dovoljno kapaciteta i kapitala da bi bili malo liberalniji u politici prihvatanja novog posla iz inozemstva. 
Kako bi bili u poziciji da se dalje razvijamo mi smo početkom ove godine, poslije trogodišnjeg ispitivanja, kupili softver koji se zove MetaRisk, a napravljen je za društva za osiguranje i reosiguranje koja trebaju da odgovori svim izazovima Solvency II. To je softver koji nudi odgovarajuća rješenja za preuzimanje rizika, rješavanje zahtjeva u pogledu risk menadžmenta, usklađivanja prihoda i obaveza, alokacije kapitala i drugih zahtijeva koje postavlja Solvency II.  
 
U kojoj mjeri ste zadovoljni saradnjom sa domaćim osiguravajućim društvima? 
Naša saradnja sa društvima za osiguranje je dosta dobra. Naravno, nekad je to bolje nekad lošije, nekad netko ima "bolje" ljude, pa se oni promjene, dođu drugi kojima treba vrijeme da se uhodaju, ali generalno smo zadovoljni. Mi sarađujemo sa svim društvima za osiguranje u Federaciji od 1997. godine kada smo počeli sa radom nakon rata. Dosta smo radili na edukaciji ljudi u osiguranju pa smo u ovih 15 godina održali preko 40 seminara. I sada svake godine održavamo seminare za naše cedente. Ti se seminari rade u saradnji sa velikim svjetskim reosiguravačima. Naravno tu su i seminari, odnosno obuke koje radimo pojedinačno sa našim klijentima. Ovo ima za cilj da se problemi i pojedina nerazumijevanja rješavaju pojedinačno sa ljudima koji su odgovorni za reosiguranje i koji rade na obračunima i prijavama rizika. 
Ovo je najbolji način da se teorija pretoči u praksu. U ovom trenutku su sva društva sa sjedištem u Federaciji naši klijenti, a u Republici Srpskoj gotovo sva društva imaju domaću AO preko Bosna Rea, a neka društva i kompletno reosiguranje rade preko nas.  
 
Kako komentirate poslovanja bh. osiguravajućih društava u 2011. i prva tri mjeseca 2012. godine?
Iako je zabilježen mali rast premije u BiH, ne mogu biti zadovoljan sa 2011. godinom. Ovaj rast premije manje-više ne pokriva ni neku realnu inflaciju tako da nekakvog realnog rasta nije ni bilo. Možda u životnim osiguranjima možemo govoriti o rastu, dok je u neživotnim osiguranjima to definitivno pad, bilo da se radi o jednom ili drugom entitetu. Stoga imamo prelijevanje premije iz jednog društva u drugo, a nema neke nove supstance, niti novih proizvoda koji bi doveli do rasta. Razlozi su razumljivi, loša ekonomska situacija, neimaština, a ako se mora štediti na nečemu ljudi će prvo ukinuti osiguranje i jedino što će sigurno platiti je obavezno osiguranje kako bi mogli voziti automobil. 
Ostalo ih manje više ne zanima. Takvo stanje na tržištu odražava se i na položaj Bosna Rea, ali i na tržište osiguranja u okviru djelatnosti finansija gdje osiguranje nosi svega nekoliko procenata. Realno gledajući, ako se to smanji ispod 5 procenata onda smo toliko beznačajni da i nije čudo što ni politika ni vlada ni ministarstvo ne vode nešto previše računa o ovoj djelatnosti. 
Osiguranik se ne smije osjećati inferiorno u odnosu na osiguranje i uvijek mu se moraju predočiti sve posljedice koje mogu proizaći iz ugovora o osiguranju
Zato imamo jedan od nonsensa, gdje je prilikom donošenja Zakona o porezu na dobit uveden porez od 10 posto na rezerve banaka i osiguranja. Nakon nekoliko mjeseci bankarska industrija je uspjela da ukine taj porez. Mi, ni dan danas nismo uspjeli da ukinemo taj nonsens tako da i dalje plaćamo 10 posto poreza na tehničke rezerve što nigdje u svijetu ne postoji. Tehničke rezerve su obaveza društva za osiguranje i umjesto da društvo kroz tehničke rezerve postaje jače, ono na to povećanje svoje snage plaća porez! 
Mi smo prošle godine platili 133 hiljade maraka na povećanje rezervi, prethodne godine oko 100 hiljada, što znači da smo preko 200 hiljada maraka platili bez ikakvog razloga. Ovaj problem predočen je i Agenciji za nadzor i Federalnom ministarstvu finansija, a koliko smo slabi i minorni pokazuje činjenica da se do dana današnjeg ništa nije promijenilo.  
 
Kako bi ste ocijenili stepen usklađenosti domaćih osiguravatelja sa zakonima, premijskim sistemom i uvjetima osiguranja gdje ima dosta problema i međusobnih optuživanja za kršenje?
Sve kuće su ili same radile premijske sisteme ili su ih dobile gotove, ali je činjenica da bi se dosta tih propisa trebalo rekonstruisati i uvesti neke savremenije i novije stvari. Posebna priča je to što su same premijske stope vrlo upitne. U BiH ne egzistira statistika osiguranja. Neka društva imaju vlastite statistike, neka društva nemaju ništa, a statistike na nivou države i entiteta ne postoje tako da nemate onu osnovnu bazu za pravljenje tarifa. Čak i ako imate detaljne statistike unutar kuće pa na bazi toga napravite nešto ipak ste učesnik na jednom tržištu pa bi tarifa trebala biti korigovana statistikom tržišta. Ono što me ohrabruje je to da imamo radni materijal Zakona o privatnom osiguranju, koji radi Udruženje društava za osiguranje F BiH, gdje je na nekoliko mjesta predviđeno da se Agenciji za nadzor osiguranja dostavljaju statistički podaci te da količinu podataka propisuje Agencija. Ako Agencija bude htjela da radi ono što radi svaki regulator u svijetu onda će ta statistika biti vrlo detaljna i služiti za kontrolu tehničkih i kombinovanih rezultata društava za osiguranje i reosiguranje.  
 
U kojoj mjeri ste upoznati sa ovim radnim materijalom zakona i kakvi su, po Vašem mišljenju, njegovi dometi? 
Izrada ovog materijala je dugotrajan proces. Udruženje je otpočelo sa izradom radnog materijala zakona tek prije par mjeseci. Nakon usaglašavanja teksta na Udruženju ovaj će materijal biti predočen Agenciji za nadzor koja će dati svoje viđenje. Nakon toga bi materijal trebao ići dalje do Ministarstva financija, koje može, a i ne mora, kao uostalom i Agencija, da prihvati ovaj materijal kao nešto što bi uz izmjene i dopune moglo biti dostavljeno Vladi na razmatranje. Ovo je prvi put da industrija osiguranja radi zakon, odnosno učestvuje u izradi zakona. Ono što sam uspio vidjeti i proanalizirati, Zakon je dosta moderno postavljen. Radni materijal uvažava sve direktive EU i želi da postavi zakon koji je usklađen sa svim onim što se trenutno dešava u EU. Naravno da je BiH daleko od EU i da mi ne možemo govoriti o Solvency II kad se borimo i sa Solvency I. Ja sam za to da stvari nazovemo pravim imenom i da ih uvedemo u zakon, a nešto ćemo početi primjenjivati odmah, a nešto kad za to budemo sposobni. Krajnji cilj je osposobiti se za ulazak u EU. Od tada se sve odrednice zakona moraju početi primjenjivati. Na primjer, u zakonu postoje odredbe o otvaranju tržišta i pružanju usluga od strane inozemnih osiguravača posredno ili neposredno, što je dobro, ali nitko pametan nije otvorio svoje tržište prije nego je ušao u EU. Nisu to uradile ni Slovenija ni Hrvatska, a i kada se to uradi onda to treba biti vrlo oprezno, prije svega štiteći interes BiH tržišta osiguranja. Inicijativa je u svakom slučaju dobra i nadam se da će se to na kraju izroditi u jedan dobar prijedlog.  
 
Kako biste ocijenili rad nadzornih organa u osiguranju, koji su u specifičnoj situaciji obzirom na ograničenja postavljena u zakonu, posebno u pogledu represivnih mjera prema društvima?
Ja ne mogu previše govoriti o Agenciji za osiguranje RS, iako pratim njihov rad kroz sredstva informisanja i vidim da su dosta agilni. Ne bih mogao reći da sam nezadovoljan radom Agencije za nadzor osiguranja Federacije BiH. Ona radi koliko može i koliko joj dozvoljava kadrovska osposobljenost. Ona će sa ovim novim zakonom u budućnosti morati raditi kao što se radi svugdje u svijetu gdje se vrlo jednostavno mogu raditi mjesečne kontrole svakog društva za osiguranje po svakoj vrsti osiguranja ukoliko imate dovoljno podataka o premiji, štetama, rezervisanim štetama i troškovima. Kada imate mogućnost da izračunate kombinovani rezultat na nivou svake vrste i na nivou društva, jasno vam je da li društvo gubi ili dobiva na tom poslu. No, za to trebaju ljudi, odnosno ekipa aktuara koji će to da rade. Mi trenutno u Agenciji imamo jednog aktuara koji, pored najbolje volje, može raditi samo onoliko koliko može raditi jedan čovjek. To što je za nas skupo jer se to radi i u Sarajevu i u Banja Luci je, prije svega, političko pitanje u koje ne možemo ulaziti. U svakom slučaju, Agencija onaj dio posla koji obavlja radi dosta dobro i brzo jer nositi se sa ovakvim tržištem, a nemati zakonske mogućnosti za sankcije i kažnjavanje je dosta teško. Vidjeli smo iz primjera oduzimanja dozvole Bosansko-njemačkom osiguranju gdje su se izrodili i sudski procesi pa je vidljiv i nedostatak zakonske regulative i neznanje sudskih organa koji vode te postupke kao i stečajnih upravnika, što sve oslikava tešku poziciju Agencije. Promjena zakonskih rješenja i kadrovska osposobljenost će joj dati mogućnost da stvarno radi svoj posao u punoj mjeri.
 
Susreti osiguravača i reosiguravača Sarajevo – SorS održavaju se po 23 put. Jeste li zadovoljni sa pravcem u kojem se razvija ova konferencija i kako bi ste prokomentarisali odabir ovogodišnje glavne teme – "Konkurentnost u osiguranju i zaštita potrošača osigurateljnih usluga"?
Čim se nešto održava po 23. put jasno pokazuje da je to nešto što je dobro i ustaljeno funkcioniše. Tema ovogodišnjeg SorS-a je dosta aktuelna, o zaštiti potrošača se puno govori i vodi računa u Evropi. Kod nas, nažalost ne, što pokazuje činjenica da na ovogodišnjem SorS-u nemamo nijedan prijavljeni rad. Jednostavno nitko sa tržišta osiguranja ni iz akademske zajednice BiH nije našao za shodno da prijavi neki rad koji bi bio prezentiran na SorS-u, a istovremeno mi, skupa sa još nekoliko zemalja, najlošije kotiramo po tom pitanju. U BiH su potrošači i osiguranici najmanje zaštićeni što se vidi i po odštetnim zahtjevima i po dosta sudskih sporova i to je tema o kojoj bi se itekako moglo razgovarati. Ono što je sigurno je to da, ukoliko naša društva i svi drugi iz industrije osiguranja budu slušali sve ono što bude na SorS-u i u zborniku radova, moći će čuti dosta stvari koje su primjenjive u BiH. Kad se bude radio novi zakon i tu će se moći riješiti stvari bolje nego što je to urađeno postojećim zakonom gdje je predviđeno postojanje tzv. ombudsmana u osiguranju. Suština je da se potrošač, odnosno osiguranik ne osjeća inferiorno u odnosu na osiguranje i da mu se uvijek predoče sve posljedice koje mogu proizaći iz ugovora o osiguranju. Primjerice, ove smo zime imali velik snijeg u Sarajevu i drugdje u BiH, i kod nekih se društava težina snijega plaća, kod nekih se ne plaća, negdje je to jasno napisano, negdje nije, tako da ljudi ne znaju gdje su.  
Trenutno najaktuelnija tema među domaćim osiguravateljima je inicijativa Svjetske banke da se putem tzv. SEEC CRIF (South East and Central Europe Catastrophe Risk Insurance Facility) programa uvede osiguranje rizika od katastrofa na području Jugoistočne Evrope posredstvom firme sa sjedištem u Švicarskoj zvučnog imena Europa Re i kroz kreditno zaduženje države u visini 5 miliona dolara. Ovaj je projekat pokrenut u Albaniji, djelomično prihvaćen u Srbiji, podržan od strane Ministarstva finansija Republike Srpske, a Udruženje društava za osiguranje Federacije BiH se jasno negativno odredilo prema tom projektu. Vas bih zamolio za komentar.
Taj projekat još uvijek nigdje nije zaživio. Mi smo u taj projekat uvučeni dosta kasno, točnije tek kada je Ministarstvo finansija Federacije BiH zatražilo mišljenje Agencije za nadzor, a Agencija odlučila da se konsultuje sa industrijom čiji je stav bio dosta negativan. 
Nudi nam se nešto što mi već radimo i znamo. Bilo bi bolje da nam se ponudila pomoć, da se reklo da se neće davati kredit od 5 miliona dolara državi, nego recimo 500.000 dolara bespovratne pomoći da mi, pod njihovom supervizijom, sami razvijemo taj projekat, za što imamo mogućnosti. Moj stav prema tom projektu nije blagonaklon jer nam se nude stvari koje su preambiciozne za ovo sadašnje vrijeme. Recimo, što nam vrijedi ako ćemo imati prodaju osiguranja od poplave i zemljotresa putem interneta, zato što će taj projekat biti urađen od strane Svjetske banke, a istovremeno police požarnog osiguranja preuzimači "pišu na koljenu". Osiguranje zemljotresa ne ide bez osiguranja požara. S druge strane, ono što nam pričaju o modeliranju vezano za potres i poplavu, sve mi to radimo u saradnji sa našim brokerima, nešto sa Aon Benfiledom, nešto sa Guy Carpenterom. 
Ukoliko industrija osiguranja bude slušala sve što bude na SorS-u moći će čuti dosta stvari primjenjivih i u BiH 
Ti modeli, a to sam rekao i na sastanku Udruženja, su tačni onoliko koliko su tačni podaci koje vi imate. Ne možete vi modelirati potres za BiH ako nemate tačnu adresu svakog osiguranika kojem se izda polica, odnosno za svaki mogući objekat u BiH. Bilo bi daleko bolje da nam daju milion ili dva dolara i da kupimo GPS uređaje za sve popisivače u popisu 2013. godine i da se utvrdi koordinata za svaku stambenu i industrijsku jedinicu u BiH. Na bazi toga se može izraditi fenomenalan model. Njihova ideja, sa modelom, kako kažu, "njemačke preciznosti", to je isti argument kao kad smo nekad prije govorili "nema bolje mašine od njemačke mašine". Meni je to, manje više, smiješno. Realno gledajući sa toliko novca koji ćemo vraćati kao beskamatni kredit, mi smo to mogli, pod njihovom supervizijom, uraditi sami uz pomoć kuća u svijetu koje znamo. Nije ova industrija osiguranja skup nezanalica da ne bi mogli sjesti i sastaviti ekipu koja može nešto napraviti. 
Međutim, ovdje se radi o politički jakoj stvari. Oni su u Srbiji okupili ekipu iz 15 ministarstava. Pokušajte kod nas okupiti 15 ljudi iz različitih ministarstava. To Svjetska banka može i ako projekat i prođe, proći će samo zato što su oni politički jaki i što će moći uvjeriti nekoga tko se ne razumije u osiguranje da je to dobro za BiH. Industrija osiguranja se jasno negativno odredila između ostalog i zato što ne može reosiguravač osnovan sa kapitalom Svjetske banke, od strane četiri države, utvrđivati i praviti selekciju između društava za osiguranje i govoriti "ti si dobar, a ti nisi dobar da prodaješ taj proizvod". Ima tu stvari na koje država i naši političari moraju obratiti pažnju, no ja lično sam protiv tog projekta.   
Natrag