Ukoliko je vozač pravomoćno oglašen krivim da je upravljao motornim vozilom prije stjecanja prava na upravljanje ili da upravljao vozilom u prometu na cesti, a isteklo je važenje vozačke dozvole, tada je osiguravajuće društvo ovlašteno potraživati povrat iznosa kojeg je isplatilo oštećeniku na ime naknade štete do koje je došlo kao posljedica predmetne prometne nesreće
Nedostatak važeće vozačke dozvole ili vozač pod utjecajem alkohola ili droge razlozi su kada nakon prometne nesreće krivac gubi prava iz osiguranja. Svako osiguravajuće društvo ima pisane Uvjete koji su sastavni dio police osiguranja od automobilske odgovornosti u kojima su propisane važne pojedinosti vezane uz gubitak prava iz osiguranja.
Uobičajeno, ukoliko dođe do prometne nesreće osiguravajuće društvo kod kojeg je tada bilo osigurano vozilo kojim je prouzročena prometna nesreća, naknađuje štetu osobi koja je oštećena u toj prometnoj nesreći i koja je prijavila štetu osiguravajućem društvu. Šteta može biti imovinska (šteta na vozilu, šteta s naslova troškova liječenja, itd.) ili neimovinska šteta (nastala zbog zadobivenih tjelesnih ozljeda) .
Sukladno odredbama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (dalje u tekstu: ZOOP-a) i to odredbom članka 24. stavkom 1. točkom 2. i 3. propisano je da osigurana osoba gubi prava iz osiguranja :
- ako vozač nije imao važeću vozačku dozvolu odgovarajuće vrste ili kategorije, osim ako je za vrijeme poduke iz vožnje vozilom upravljao kandidat za vozača motornog vozila, uz poštivanje svih propisa kojima se ta poduka uređuje,
- ako je vozaču oduzeta vozačka dozvola ili je isključen iz prometa ili ako mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom određene vrste ili kategorije ili mjera prestanka važenja vozačke dozvole odnosno zaštitna mjera zabrane uporabe inozemne vozačke dozvole na teritoriju Republike Hrvatske,
Odredbom članka 24. stavkom 3. ZOOP-a propisano je da društvo za osiguranje koje je temeljem stavka 1. točke 1., 2., 3., 4. i 6. ovoga članka oštećenoj osobi isplatilo štetu ima pravo od osobe koja je odgovorna za štetu tražiti naknadu isplaćenog iznosa štete, uz kamate i troškove, ali najviše do iznosa 12 prosječnih neto-plaća prema zadnjem službenom izvješću Državnog zavoda za statistiku. Odredbom članka 963. stavkom 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05 i dr.) propisano je da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade štete.
Vozačka i prometna dozvola
Zakon o sigurnosti prometa na cestama propisuje da motornim vozilom na cesti može samostalno upravljati samo osoba koja ima važeću vozačku dozvolu izdanu u RH, inozemnu vozačku dozvolu ili međunarodnu vozačku dozvolu, za onu kategoriju vozila kojom upravlja u prometu na cesti.
Odredbom članka 22. stavkom 1. ZOOP-a propisano je da je vlasnik vozila dužan sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog smrti, tjelesne ozljede, narušavanja zdravlja, uništenja ili oštećenja stvari.
Stavkom 2. i 3. istog članka propisano je da su tim ugovorom o osiguranju pokrivene štete zbog smrti, tjelesne ozljede, narušavanja zdravlja, uništenja ili oštećenja stvari putnika u vozilu kojim je prouzročena šteta pri čemu su pokrivene štete koje su nastale od vozila koja se kreću javnim cestama i ostalim površinama na kojima se odvija promet, a koja podliježu obvezi registracije te po propisima o registraciji moraju imati prometnu dozvolu.
Slučaj – Bez vozačke
Vozač je dobio obavijest od osiguranja da mora vratiti novac za štetu na autu koju su s njegove police isplatili kao naknadu štete drugom vozaču. Oglašen je krivim za prometnu nesreću ali uredno je osiguran pa se neugodno iznenadio kad ga je njegovo osiguravajuće društvo pozvalo vratiti čak 34.000,00 kn ili toliko eura. Kad je primio od prometne policije obavijest da je kriv ujedno su ga kaznili jer nema vozačku. Platio je u roku dvije trećine kazne jer je točno da je kriv, a vozačku nema već nekoliko mjeseci. No zašto traže vraćanje i mora li to vratiti?
Kad prometnu nesreću prouzroči vozač bez važeće vozačke dozvole, tada je osiguravajuće društvo, nakon što isplati štetu drugom vozaču, ovlašteno od svog osiguranika koji je kriv za predmetnu nesreću regresno potraživati da izvrši povrat isplaćene štete pri čemu može potraživati povrat maksimalno do iznosa 12 prosječnih neto-plaća.
Dakle u konkretnom slučaju, vozač koji je sudjelovao u prometnoj nesreći u kojoj je policija utvrdila odgovornost za izazivanje sudara ujedno je kažnjen jer nije imao vozačku dozvolu pri čemu može biti kažnjen:
a) jer kod sebe nije imao vozačku dozvolu ili potvrdu o podnesenom zahtjevu za izdavanje vozačke dozvole za što je propisana novčana kazna od 300,00 kn ili,
b) jer je u prometu na cesti upravljao motornim vozilom prije stjecanja prava na upravljanje za što je propisana novčana kazna u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna ili kazna zatvora do 60 dana ili
c) jer je upravljao vozilom u prometu na cesti, a isteklo mu je važenje vozačke dozvole ili je ispunio uvjete za upravljanje motornim vozilom, a nije mu izdana vozačka dozvola za što je propisna novčana kazna u iznosu od 1.000,00 kuna.
Ukoliko je vozač pravomoćno oglašen krivim da je upravljao motornim vozilom prije stjecanja prava na upravljanje ili da upravljao vozilom u prometu na cesti, a isteklo je važenje vozačke dozvole tada je osiguravajuće društvo ovlašteno potraživati povrat iznosa kojeg je isplatilo oštećeniku na ime naknade štete do koje je došlo kao posljedica predmetne prometne nesreće.
Prema posljednjim dostupnim podacima državnog zavoda za statistiku prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za lipanj 2022. iznosila je 7.711,00 kuna što znači da je osiguravajuće društvo ovlašteno potraživati povrat iznosa u visini do maksimalno 92.532,00 kn.
Osiguravajuće društvo dužno je postaviti pisani regresni zahtjev svom osiguraniku u kojem ga poziva da u određenom roku dobrovoljno izvršiti povrat određenog iznosa na ime naknade štete koju je isplatilo oštećeniku uz obrazloženja plaćenog iznosa te navođenjem zakonskih razloga.
Ukoliko se krivac za prometnu nesreću, vozač bez važeće vozačke dozvole, ogluši na takav zahtjev sljedeći korak jest da osiguravajuće društvo pokreće sudski postupak podnošenjem tužbe kojim traže od suda da naloži osiguraniku isplatu potraživanog iznosa zajedno s kamatama i daljnjim sudskim troškovima.
Vozač koji je nesreću skrivio bez važeće vozačke dozvole može u sudskom postupku isticati prigovore uključujući i npr. prigovor doprinosa drugog vozača u nastanku prometne nezgode, odnosno da je oštećenik u određenom postotku sam kriv što je došlo do sudara i štetnih posljedica te da on kao vozač bez vozačke dozvole nije dužan isplatiti cjelokupno potraživani iznos.
Dakle, prvenstveno je važna činjenica za koji točno prekršaj je vozač kažnjen te je li odluka o prekršaju pravomoćna pri čemu je u svakom slučaju u parničnom postupku kojeg eventualno osiguravajuće društvo pokrene protiv vozača isti može osporavati sve navode protivne strane.
Problem vožnje u alkoholiziranom stanju ili pod utjecajem opojnih droga
Vozač vozila koji je skrivio nezgodu pod utjecajem alkohola ili opojnih droga prema važećim odredbama Zakona o obveznim odnosima, regresno odgovara osiguravajućem društvu koje je naknadilo štetu drugim sudionicima prometne nesreće.
Temeljem čl. 963. Zakona o obveznim odnosima, osiguravajuće društvo koje je štetu platilo ima pravo na regres od svog osiguranika, vozača koji je nesreću skrivio, a upravljao je pod utjecajem alkohola koncentracije veće od 0,5 g/kg.
Pravo regresa u slučaju alkoholiziranosti limitirano je iznosom od maksimalno 12 prosječnih neto plaća u Republici Hrvatskoj koje se određuje prema službenom izvješću Državnog zavoda za statistiku, a alkoholizirani vozač dužan je platiti i zatezne kamate na glavnicu koje teku od dana plaćanja odštete pa do isplate, te sve nastale sudske troškove ako do sudskog postupka dođe.
Regres se može potraživati za svu imovinsku i neimovinsku štetu koju je osiguravajuće društvo isplatilo sa police vozila kojim je nezgoda skrivljena, no bitno je naglasiti da alkohol mora biti u uzročnoj vezi s prometnom nezgodom. Osiguravajuće društvo može tražiti vraćanje iznosa koje je uplatilo oštećenoj osobi, od vozača koji je nesreću skrivio pod utjecajem alkohola, ako je taj alkohol utjecao na nastanak predmetne prometne nesreće.
Slučaj – Vozač u alkoholiziranom stanju
Osiguravajuće društvo je uputilo dopis kojim potražuje od svog osiguranika, vozača krivog za prometnu nesreću da vrati iznos naknade koji su isplatili drugom sudioniku, oštećenoj osobi, i to za popravak vozila i za zadobivene ozljede. Vozač je bio u alkoholiziranom stanju i dobio je obvezni prekršajni nalog na koji je uložio prigovor. Što može dalje očekivati?
Iz zahtjeva osiguravajućeg društva proizlazi kako je zahtjev postavljen iz razloga odredbe članka 24. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 dalje u tekstu: “ZOOP”) te odredbe članka 3. Uvjeta za osiguranje od automobilske odgovornosti (dalje u tekstu: “Uvjeti osiguranja”) prema kojima osiguravajuće društvo ima pravo regresno potraživati od vozača iznos isplaćene štete ako je do nesreće došlo uporabom motornog vozila pod utjecajem alkohola koji je bio veći od 0,5 g/kg.
Predmet postupka je potraživanje osiguravajućeg društva temeljem regresnog zahtjeva po osnovi vožnje pod utjecajem alkohola. Vozač koji je dobio regresni zahtjev može osporavati odgovornost za prometnu nesreću (ukoliko je situacija dvojbena), može osporavati da je imao koncentraciju alkohola u mjeri koja je utvrđena od strane djelatnika prometne policije (što ovisi o količini alkohola koji je konzumirao ali i o metodi kojom je alkoholiziranost utvrđena), te može osporiti postojanje uzročno-posljedične veze između nastanka prometne nesreće i koncentracije alkohola koju su utvrdili. Znači tvrditi da razlog nastanka prometne nesreće nije bila njegova alkoholiziranost, a to ukoliko je utvrđena niska koncentraciju alkohola u organizmu samo putem alkometra, što mora i dokazati jer je na njemu teret dokaza.
Vozač se dakle može uspješno obraniti od zahtjeva osiguravajućeg društva ukoliko nije oglašen krivim da je počinio prekršaj iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama odnosno ako u postupku dokaže da nije imao nedozvoljenu koncentraciju alkohola u krvi i da alkohol nije u svezi s nastankom predmetne nesreće.
Naime, odredbom članka 3. stavka 1. točke 4. Uvjeta osiguranja propisano je kako osiguranik gubi svoja prava iz osiguranja u slučaju ako je u vrijeme prometne nesreće vozač osiguranog vozila bio pod utjecajem alkohola i to ako se analizom krvi ili drugom metodom mjerenja količine alkohola u organizmu vozača utvrdi da udio alkohola u krvi iznosi 0,5 g/kg i više.
Međutim odredbom članka 3. stavka 2. točke 1. Uvjeta osiguranja propisano je da osiguranik ne gubi svoja prava iz prethodnih odredaba ovog članka ako dokaže da štetni događaj nije u uzročnoj svezi s činjenicom da je vozač u trenutku prometne nesreće pod utjecajem alkohola.
Potrebno je dakle dokazati da alkoholiziranost vozača nije bila u uzročno-posljedičnoj vezi s nastankom štetnog događaja, odnosno da količina alkohola koju je imao u trenutku nesreće nije utjecala na vozačke sposobnosti i nastanak nesreće. Kao dokaz provodi se toksikološko vještačenje. Bitno je znati da je alkometar orijentacijska metoda za utvrđivanje stupnja alkoholiziranosti.
Toksikološkim vještačenjem na osnovu podataka o koncentraciji alkohola u krvi i urinu uzetom nakon prometne nesreće utvrđuje se koliku je stvarnu koncentraciju alkohola u krvi mogao imati vozač u vrijeme nesreće. Moguće je da se vještačenjem utvrdi kako je vozač u trenutku prometne nesreće mogao biti u trijeznom stanju s koncentracijom ispod 0,5 g/kg apsolutnog alkohola u krvi iako je alkotestiranjem imao veću koncentraciju od 0,5 g/kg.
Iz nalaza i mišljenja vještaka toksikologa može se utvrditi da li se vozač, obzirom na utvrđenu koncentraciju alkohola u trenutku prometne nezgode, nalazio u stanju u kojem njegove vozačke sposobnosti nisu bile u značajnoj mjeri umanjene, odnosno nisu bile umanjene u mjeri koja bi izravno utjecala na nastanak prometne nesreće.
Razlika u utjecaju alkohola na vozačke sposobnosti ovisi o koncentraciji alkohola u krvi, pa nije isto da li je vozač imao utvrđenu koncentraciju alkohola u izdahu od 0,78 promila ili recimo 1,7 promila ili više, obzirom se vozačke sposobnosti smanjuju sa povećanjem koncentracije alkohola.
Osiguravajuće društvo može već iz Zapisnika o očevidu sa izvjesnošću izvesti zaključak da je u nesreći sudjelovalo vozilo kojim je upravljao vozač pod utjecajem alkohola jer to policijski službenici upisuju nakon provjere izvršene alkometrom, i navode u posebnom Zapisniku o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu.
Važno je naglasiti da se regresni zahtjev osiguratelja prema alkoholiziranom vozaču može pokrenuti u roku od pet godina od kada je oštećeni osiguranik, odnosno osiguravajuće društvo, isplatilo odštetu oštećenom osiguraniku.
Piše: Blaženka Musulin, Odvjetnik / Attorney at law
