Nedostatak discipline i prevelika konkurentnost mogu dovesti do ozbiljne krize na tržištu

Datum objave: 17.03.2021. Broj 1 | Godina 2021

Na samom početku pandemije procjene su bile prilično pesimistične, s padom premije i do 20 posto. Ovakve procjene su bile karakteristične za zemlje u regiji, ali i za neke druge zemlje - članice EU. Stoga smatram da je mali pad u ukupnoj premiji koji je zabilježen u 2020. dobar rezultat i okvirno se može reći da korespondira rezultatima nekih drugih tržišta u regiji. Iako se pad premije, barem u Federaciji BiH, mogao pratiti na mjesečnom nivou, te su zabilježeni i ozbiljniji padovi na početku zatvaranja, ukupno gledano možemo biti zadovoljni. No, dosezanje nivoa premije po glavi stanovnika koje imaju neke susjedne zemlje ovako je postalo još teži cilj

Zlatan Filipović, direktor je jedine bh. reosiguravajuće kuće i generalni sekretar udruženja SorS. Razgovaramo o poslovnim rezultatima u prošloj godini, krizi izazvanoj pandemijom, Zakonu o obaveznim osiguranjima u saobraćaju u Federaciji BiH …

Godina iza nas je bila teška i izazovna za cijeli svijet i u svakom aspektu ljudskog života. Kako je 2020. godina prošla kada je Bosna RE u pitanju?

Pandemija Covida-19 je cijeli svijet i svaki aspekt ljudskog življenja dovela u potpuno novu situaciju, a koliko će takva situacija trajati je još uvijek neizvjesno. Uz narušavanje zdravlja i gubitak velikog broja ljudskih života, ogromne gubitke je pretrpjela i ekonomija. U pojedinim zemljama vlasti su barem djelomično pomogle posrnulim društvima i poslovima. U našoj zemlji ta pomoć je bila upravo onakva kakvu smo i očekivali. Mi u Bosna RE-u možemo reći da smo osjetili pad ekonomskih aktivnosti tako što smo vidjeli manji broj zahtjeva za fakultativnim reosiguranjima, kao i kroz oscilacije u pojedinim vrstama osiguranja. Vrlo smo brzo stvorili pretpostavke i za rad iz daljine, rad u smjenama s ciljem osiguravanja kontinuiteta poslovnih procesa čak i u slučaju da neki od naših radnika budu inficirani ili obole. Uz veliko zalaganje naših radnika, podršku vlasnika i članova nadzornog odbora, te uz stalnu komunikaciju sa našim klijentima i stranim partnerima, stvorene su pretpostavke za nesmetan rad, te se i Uprava mogla posvetiti i poslovnim ciljevima a ne samo organizacijskim pitanjima u novonastaloj situaciji. Iako zbog prirode našeg posla konačni efekti za 2020. još nisu poznati, mogu reći da smo zadovoljni što su naši radnici zdravi, što su očuvani jako dobri odnosi i sa klijentima i sa partnerima na međunarodnom tržištu, a svakako i rezultatima poslovanja. Po preliminarnim podacima bruto premija nam je porasla za skoro četiri posto u odnosu na plan, premija u samopridržaju za nešto ispod jedan posto, a rezultat bi trebao biti nešto veći od plana. Ipak, konkretne podatke ćemo imati tek nakon što se obavi procesuiranje obračuna za 4. kvartal 2020. godine, koje je u toku.

Preliminarni pokazatelji govore da je na tržištu Bosne i Hercegovine ostvareno 756.445.821 KM premijskog prihoda što je za 0,83 posto manje nego u 2019. godini. Podsjećanja radi, prethodnih godina prosječni rast je bio cca sedam posto. Pad na tržištu Federacije je bio nekih pola procenta dok je pad u RS-u bio 1,5 posto, a u iznosima na oba dijela tržišta realizirano je cca po tri miliona KM manje. Kako ocjenjujete ovaj rezultat, obzirom da je po situaciji, ne samo na tržištu osiguranja, bilo očekivano da pad premijskog prihoda možda bude i veći?

Na samom početku pandemije procjene su bile prilično pesimistične, s padom premije i do 20 posto. Ovakve procjene su bile karakteristične za zemlje u regiji, ali i za neke druge zemlje – članice EU. Stoga smatram da je mali pad u ukupnoj premiji koji je zabilježen u 2020. dobar rezultat i okvirno se može reći da korespondira rezultatima nekih drugih tržišta u regiji. Iako se pad premije barem u Federaciji BiH mogao pratiti na mjesečnom nivou, te su zabilježeni i ozbiljniji padovi na početku zatvaranja, ukupno gledano možemo biti zadovoljni. No, dosezanje nivoa premije po glavi stanovnika koje imaju neke susjedne zemlje ovako je postalo još teži cilj.

Po vrstama osiguranja najznačajniji pad je u segmentu osiguranja kredita gdje je premija sa cca 11,4 pala na 4,6 miliona KM, te u zdravstvenim osiguranjima, dok je AOI ipak ostvario blagi porast od 1,8 posto, a imovina je u obje vrste rasla…Vaš komentar?

U krizi izazvanoj pandemijom i zatvaranjem u martu, aprilu i maju, za naše tržište je donekle i bilo dobro da je učešće premije AO dosta visoko. Najveći udar na početku primjene strožijih mjera su imale vrste osguranja nezgoda, zdravstveno i svakako životno osiguranje. Čini mi se da se u manjoj premiji životnih osiguranja kao i kod kredita u osnovi nalaze osiguranja koja se prodaju bankama, odnosno putem banaka za kredite koje daju, a da je pad premije posljedica njihove smanjene aktivnosti u tom pogledu. Pad premije u FBiH u martu 2020. u odnosu na mart 2019. bio je 6,1 posto, u aprilu 2020. u odnosu na april 2019. 17,2 posto a u maju 2020. u odnosu na maj 2019. 15,1 posto. U tim mjesecima je značajno pala i premija kasko osiguranja cestovnih vozila. Srećom, od juna pad premije je bio značajno manji, odnosno oktobar je imao jako dobar rezultat u odnosu na oktobar 2019., sa rastom premije od 7 posto. Osiguranje od požara je bilo relativno otporno ali su postojale određene oscilacije koje se sigurno mogu povezati i sa nekim većim osiguranjima sklopljenim u pojedinim mjesecima, a ostala osiguranja imovine su također imala oscilacije koje se mogu vezivati za npr. izostanak određenih građevinskih radova.

Za tržište i struku najbitniji događaj u protekloj godini, ako ostavimo po strani posljedice pandemije Covid-19, je stupanje na snagu Zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju u Federaciji BiH. Šta su po Vašem mišljenju očekivani efekti primjene ovog Zakona i može li on biti podloga za sređivanje stanja u dijelu tržišta automobilske odgovornosti koje je godinama najosjetljivije za različite vrste prodajnih anomalija na koje još uvijek nema odgovora ni regulator ni sami osiguravatelji?

Zakon sam po sebi neće doprinijeti značajnijem poboljšanju stanja na tržištu. I prije donošenja ovog novog zakona, poboljšanje na tržištu je postignuto povećanjem discipline kroz strožiji nadzor i povećanu odlučnost društava za osiguranje da se pridržavaju propisa i pravila struke. Kompleksnost uređenja tržišta osiguranja u BiH ne doprinosi jačanju discipline, ali to je zadata situacija u kojoj društva za osiguranje, udruženja, kao i agencije trebaju pronaći odgovor. Iako se liberalizacija tržišta osiguranja od autoodgovornosti teoretski nameće kao jedno od rješenja stanja, previsoko učešće te premije u ukupnoj premiji kao i iskustva iz liberalizacije premije osiguranja od AO u Republici Hrvatskoj ukazuju da bi uz nedostatak discipline i veliku konkurentnost moglo doći i do zaista ozbiljne krize na tržištu osiguranja u BiH.

Ni tržište reosiguranja nije imuno na primjere nelojalne konkurencije; prema nekim informacijama pojedina reosiguravajuća društva iz regiona ulaze na mala vrata preko firmi koje su dio njihovog koncerna u BiH, i pored toga što ne posjeduju potrebne dozvole za rad niti su registrovane na području BiH. Neke od njih su kroz javne nabavke ušle na segment reosiguravanja rizika na području Federacije iako se to čini pravno potpuno neutemeljenim djelovanjem….

Bosna RE se uvijek zalagala za dosljednu primjenu zakonskih propisa od strane svih učesnika na tržištu osiguranja (i reosiguranja). To ostaje naš stav i u budućnosti te ćemo na tome insistirati kako sami, tako i putem Udruženja društava za osiguranje u Federaciji BiH.

Imajući u vidu niz katastrofalnih događaja u regionu, kao što su nedavni zemljotresi u Zagrebu i Petrinji, može li se očekivati veći interes zakonodavaca na svim nivoima za ideju da osiguranje od šteta koje su posljedica prirodnih katastrofa dobije status obaveznog? Projekat u kojem ste učestvovali i lično putem Udruženja društava za osiguranje u F BiH i UNDP-a, a koji je stavljen u stranu zbog pandemije Covid-19, bi možda ponovo mogao biti aktueliziran?

Mišljenja sam da bi ovo trebao biti jedan od prioriteta entitetskih vlada, ali nažalost već niz godina okolnosti, bilo političke, bilo kao u 2020. i ovoj godini epidemiološke, nisu omogućavale adekvatnu prezentaciju projekta i kretanje u pravcu ostvarenja projekta u praksi. Na prvom mjestu to znači uvođenje vlada entiteta u projekat. Poplave u 2014. godini koje su pogodile BiH su pokrenule rad na projektu, ali ljudi vremenom teže zaboravu ružnih i traumatičnih iskustava. Zemljotresi koji su pogodili Zagreb i Petrinju u 2020. godini su se jako osjetili u BiH, ne samo osjetili već i prouzrokovali štetu, posebno u nekim mjestima u Republici Srpskoj. Vrlo lako se može usporediti gradnja u centru Sarajeva sa zgradama u centru Zagreba, gdje su na zgradama iz austrougarskog perioda čija je starost preko 100 godina nastala velika oštećenja. A takvih zgrada ima u svakom gradu u BiH, a imamo i teško iskustvo sa zemljotresom u Banja Luci iz 1969. godine. Stoga smatram da treba aktualizirati ovaj projekat i predočiti ga nadležnim.

Kako procjenjujete mogućnost da ove godine budu održane stručne konferencije iz osiguranja u “živom” formatu? Kakva je situacija sa SorS-om?

Iako neke moje kolege imaju optimističnije viđenje od mene, mislim da situacija sa pandemijom, kao i sporost kod cijepljenja protiv Covida-19 ne govore u prilog održavanja stručnih konferencija u njihovim redovnim, predviđenim terminima. Za sada ostavljam mogućnost da se održe kasnije tokom godine, naravno ukoliko se nabavi dovoljna količina cjepiva te ukoliko putovanja ponovo budu omogućena na koliko-toliko prihvatljiv način.

Pandemija Covid-19 prisilila je sve, pa i osiguravatelje da puno više pažnje posvete digitalizaciji, mnogi najavljuju velike promjene u načinu poslovanja osiguravatelja i veću orjentaciju ka digitalnom i posrednom komuniciranju, do faze uključivanja u sve segmente rada i djelovanja i umjetne inteligencije. Kakvo je vaše mišljenje koliko će zaista osiguranje kao jedan prije svega tradicionalno orjentirani biznis otići daleko u ovim promjenama, te posebno da li je ovdašnje tržište, a pri tom mislim na zemlje regiona, spremno na takav iskorak? Ne mislim samo u finansijskom nego prije svega u psihološkom smislu.

Sviđalo se to nama ili ne, digitalizacija poslovanja je neminovnost koju je pandemija samo ubrzala. To se neće desiti preko noći, jer još uvijek postoje generacije korisnika osiguranja koje više vole tradicionalan pristup. Uostalom, veliki izazov će biti i prezentacija uvjeta osiguranja. Sjetite se kada vam na mobitel ili računar dođu promijenjeni uvjeti koje trebate jednim klikom prihvatiti – koliko se zaista unosite u to šta na bezbrojnim stranicama piše i koliko ste za godinu dana kada vam zatreba konsultacija sa tim uvjetima zaista u mogućnosti pronaći ih? A u takav način poslovanja se trebaju uklopiti osiguranja koja sada imaju obavezu dati uvjete pod kojima pružaju osiguravajuće pokriće. Može se poći putem banaka koje “transparentno” objavljuju uvjete i promjene na svojim web stranicama, a vama kao klijentu preostaje jedino da ih prihvatate ili da odustanete od usluge, kao da imate vremena čitati ih redovno i dovoljno znanja da shvatite kako će se njihova primjena odraziti na vas i vaše interese. U suštini tu se radi o jednostranim promjenama uvjeta na šta vi kao klijent malo ili nimalo možete utjecati. Čini mi se da će takav tehnološki napredak i digitalizacija poslovanja dovesti do manje financijske pismenosti od one koju trenutno imamo. Mi ćemo, i kao regija, a i kao Bosna i Hercegovina, svakako kasniti za naprednijim zemljama.

Kakva su Vaša očekivanja od 2021. godine u dijelu oporavka ekonomije u BiH te posebno tržišta osiguranja i rezultata koji se očekuju?

Kako se situacija u pogledu pandemije promijenila na način da su u brojnim zemljama počela cijepljenja protiv Covida-19, a kod nas nisu, sada smo u kvalitativno drugačijoj situaciji nego što smo bili u 2020. Putovanja mogu biti otežana ili onemogućena, naravno slično je bilo i u 2020., ali smo bili u manje-više istoj situaciji kao i druge zemlje. Ako to bude otežano ili onemogućeno državljanima BiH a državljanima drugih zemalja ne bude u toj mjeri otežano odnosno bude omogućeno sa tzv. Covid pasošima, to može uticati i na proizvodni, i na transportni, i na turistički sektor u BiH. Veći broj privrednih društava je koristio neke svoje unutrašnje rezerve da se izbori sa krizom u 2020. godini, te je lako moguće da će u 2021. početi sa štednjom, a osiguranje je tradicionalno jedna od usluga na kojima se prvo prave rezovi i uštede. Kako je iz mojih ranijih odgovora vidljivo, u pomoć od strane vlasti ne vjerujem. Za razliku od velikog broja zemalja EU, vlasti u BiH su odustale od ograničenja koja pogađaju privredu te je vrlo neizvjesno kako će se odvijati epidemiološka situacija u BiH i kako će se odražavati na privredu.

Ipak, nadam se da situacija u 2021. neće biti toliko teška, te da će ukupna premija osiguranja u BiH ostvariti rast od tri do pet posto.

Nataša Gajski Kovačić

Natrag