;

Najveći potencijal je u imovinskim osiguranjima

Datum objave: 01.01.1970. Broj 10 | Godina 2014

[Željka Livaić] 

Drina osiguranje iz Milića ove godine obilježava 18 godina poslovanja na području Bosne i Hercegovine. U tih je 18 godina prolazila kroz različite faze, da bi danas izrasla u respektabilnu osiguravajuću kuću srednje veličine koja posluje putem devet filijala, osam u Republici Srpskoj i jedna u Federaciji BiH. Svoje poslovanje temelji isključivo na neživotnim osiguranjima, a prema riječima generalnog direktora, gospodina Milomira Durmića, cilj im je da 2014. završe kao lider u osiguranju od autoodgovornosti te na drugom mjestu po ukupno ostvarenim prihodima od neživotnih osiguranja. Kako to planiraju ostvariti, kao i o svim ostalim aktuelnostima na bh. osiguravateljnom tržištu, razgovarali smo s gospodinom Durmićem.

 
Na samom početku recite nam nešto o rezultatima poslovanja Drina osiguranja u prvih osam mjeseci ove godine. Jeste li zadovoljni ostvarenim?
Konstantnim kadrovskim jačanjem, uspješnom organizacijom i vještinom poslovnog upravljanja, adekvatnim nastupom ka klijentima iz okruženja, koristimo šansu i zauzvrat ostvarujemo benefite. Sve navedeno, uz istovremeno stavljanje u fokus poslovnih ciljeva te poštovanja regulatornih zahtijeva kao što su kapitalna adekvatnost, kontinuirano održavanje i poboljšanje strukture sredstava za pokriće tehničkih rezervi u smislu veće disperzije, likvidnosti i sigurnosti, doprinosi stabilnosti i rastu osiguranja po svim parametrima poslovanja. 
Profit ostvaren u prvih osam mjeseci ove godine premašio je plansku kategoriju za čak 17 odsto
Društvo raspolaže i s respektabilnim resursom finansijskog ulagačkog potencijala što nas svrstava u red značajnih institucionalnih investitora. I povrh neadekvatno razvijenog finansijskog tržišta Drina osiguranje je ušlo u fazu da pored preferiranja ulaganja u bankarske depozite i nekretnine, trenutno značajno investira i u državne dužničke hartije od vrijednosti. Prepoznajući ovu mogućnost ulaganja smatramo da smo donijeli dobru odluku za ulaganje sredstava našeg Društva i ostvarenje novih prinosa.Što se tiče rezultata, zadovoljni smo ostvarenjima za prvih osam mjeseci 2014. godine.  Ukupni prihodi u poređenju s ostvarenjem za uporedni period prošle godine iznose 12.800.000,00 KM i porasli su 14 odsto, a u odnosu na planirane vrijednosti 4 odsto. Istovremeno ostvarenje profita je na nivou 2.750.000,00 KM i premašilo je plansku kategoriju za čak 17 odsto, a u odnosu na uporedni period prošle godine za 6 odsto. Po ukupno fakturisanoj premiji koja iznosi 12.296.000,00 KM i koja je u porastu 9,68 odsto na zavidnoj smo drugoj poziciji u Republici Srpskoj. U segmentu osiguranja od autoodgovornosti, s ostvarenjem od 9.745.000,00 KM odnosno rastom od 12,84 odsto Drina osiguranje ima primat u Republici Srpskoj.
 
Vaš portfelj čine isključivo neživotna osiguranja. No, unatoč lošoj ekonomskoj situaciji, životna osiguranja iz mjeseca u mjesec ostvaruju rast, čak i veći od neživota. Kako to komentirate? Planirate li i vi možda iskorak u taj segment osiguranja?
Drina osiguranje je od svog osnivanja pa do sada registrovana za obavljanje poslova iz svih vidova neživotnih osiguranja. Tržište osiguranja u RS i FBiH spada u red nerazvijenih tržišta osiguranja po svim relevantnim parametrima po kojima se cjeni razvijenost tržišta osiguranja jedne zemlje, pa i po parametru učešća životnih osiguranja u ukupnoj premiji osiguranja. Statistički gledano rast životnih osiguranja jeste veći od rasta drugih vrsta osiguranja, što je normalno kad se ima u vidu koliko je ta vrsta osiguranja bila malo zastupljena u ukupnoj strukturi premije osiguranja. Na tržištu osiguranja u RS i FBiH veliki je potencijal rasta imovinskih i životnih osiguranja, ali Drina osiguranje svoj dalji razvojni put, bar za sada, neće bazirati na razvoju životnih, nego isključivo neživotnih osiguranja. 
 
Uz sve što ste rekli, smatrate li da je na porast životnih osiguranja uticala i sve veća svijesti građana o važnosti osiguranja?
Kao što sam u prethodnom pitanju već odgovorio BiH tržište osiguranja je vrlo nerazvijeno. Većim stepenom ekonomske razvijenosti i unapređenjem životnog standarda stanovništva realno je očekivati pomjeranje strukture premije ka životnim osiguranjima.
Potencijal tržišta osiguranja u BiH u bližoj budućnosti leži u povećanju premije imovinskih osiguranja
Posljedica ekonomskog prosperiteta zasigurno je porast "kulture osiguranja" u pravcu životnih osiguranja. Samo rasterećen pitanjem egzistencijalnog opstanka, pojedinac može razmišljati i shvatiti značaj životnog osiguranja za svoju porodicu i sebe.
Rast životnog osiguranja koji sada imamo na tržištu ne temeljim činjenicom da je svijest građana "proradila", naprotiv mišljenja sam da trenutni uslovni rast životnih osiguranja proizilazi iz niske polazna osnove, pa su tako indeksi "visoki", ali su i dalje apsolutni iznosi jako mali. 
 
Unatoč svemu, podizanje svijesti građana općenito o važnosti osiguranja nešto je na čemu bi sva društva trebala raditi. Što Drina osiguranje radi po tom pitanju?
Naravno, podizanje svijesti građana o važnosti osiguranja je nešto na čemu bi sva društva trebala raditi. Mi na ovom polju radimo vrlo malo ili gotovo ništa. Kada kažem "mi" mislim uopšte na industriju osiguranja u BiH, na sva osiguravajuća društva. Drina osiguranje kao članica Udruženja osiguravajućih društva RS i FBiH putem aktivnosti Udruženja daje svoj doprinos na animiranju stanovništva i privrednih subjekata o značaju osiguranja, ali za sada u onim vrstama osiguranja za koje je realno očekivati da ih stanovništvo i ekonomija može konzumirati po svojoj ekonomskoj snazi. Po tom pitanju imamo jedan vrlo realističan pristupu.
U tom pravcu smo preko Udruženja osiguravajućih društva RS u saradnji s Privrednom komorom RS pokrenuli seminare i okrugle stolove sa privrednicima u RS na temu "Značaj i potreba osiguranja imovine". Plan je da do kraja godine održimo niz seminara. Očekujemo da ćemo uspjeti razbiti uvriježeno shvatanje stanovništva i privrednih subjekata po kojem osiguranje svoje imovine i sebe doživljavaju kao trošak i uglavnom ga odbacuju u planiranju uključiti u cijenu koštanja proizvoda i usluga. Ukoliko uspijemo u ovim namjerama tada ćemo dati značajan doprinos zaštiti od rizika pojedinca, privrede i u krajnjoj liniji nacionalne ekonomije jer svima nam je poznato da ovakav pristup karakteriše razvijene ekonomije. Nažalost i nedavna negativna iskustva s katastrofalnim poplavama iz maja i avgusta ove godine ići će nam u prilog u realizaciji navedene inicijative.
 
Nedavne poplave na svjetlo dana iznijele su i problem velikog broja neosigurane imovine fizičkih lica. Koliko je osiguranje imovine zastupljeno u vašem portfelju te kako ocjenjujete prijedlog da dio imovinskih osiguranja bude obavezan?
Nažalost, majske poplave su pokazale koliko je malo osigurane imovine kako pravnih tako i fizičkih lica. U našem portfelju je nažalost zastupljeno svega 15 odsto osiguranja imovine i u narednom periodu ćemo značajnije raditi na promjeni strukture premije osiguranja. No, kao što sam rekao to mora biti jedna zajednička akcija svih osiguravajućih društva da rade na buđenju svijesti naših građana o potrebi osiguranja.
 
Osim građana, čini se da ni država baš ne prepoznaje važnost osiguranja. Molimo Vas za komentar.
Tako je. Uzeću za primjer javna preduzeća, ustanove gdje je većinski vlasnik država. Što tu imamo? Neosiguranu imovinu. Nažalost, subjektivna je odluka menadžera u državnom sektoru da odlučuje da li će ili ne osigurati i zaštiti od eventualnih rizika respektabilne privredne resurse. Ovdje je očigledno na sceni ili zakonska neuređenost ili nedovoljno razvijena svijest o važnosti osiguranja. Bilo o čemu da se radi, evidentno je da je u pitanju nebriga za zaštitu nacionalnih resursa koja su im dati na upravljanje, a ona je opet posljedica nepostojanja definisane odgovornosti i obaveza. U sadašnjem poslovnom ambijentu ukoliko i nastupi rizik ići će na teret budžeta, odnosno svih građana. Mislim da ovo urgentno treba mijenjati, a Udruženje osiguravajućih društava će u narednom periodu dati inicijativu za izmjenu zakonske regulative u ovom segmentu.
Samo rasterećen pitanjem egzistencijalnog opstanka, pojedinac može shvatiti značaj životnog osiguranja za svoju porodicu i sebe
Mora doći do izmjena zakona u kojem će biti obavezno osiguranje imovine javnih preduzeća, ustanova kao i objekata gdje ima više zajedničkih stambenih jedinica (zajednice etažnih vlasnika), i to ne samo od osnovnih rizika, nego, zavisno o tome gdje se nalaze, i dopunskih rizika uključujući poplavu i zemljotres. Takođe, poljoprivredna gazdinstva koja uživaju podsticajnu podršku Države ne mogu dobiti podsticaj od države ukoliko ne budu osigurali svoje usjeve.
 
Kad govorimo o zakonodavstvu, kako biste ocijenili trenutni zakonodavni okvir?
Postojeći zakonodavni okvir je solidan i isti je doveo do značajnog uređenja poslovanja društava za osiguranje kako u pogledu unutrašnje organizacije kroz uvođenje interne revizije, insistiranja na urednim isplatama šteta, tako i položaja društava na tržištu. 
Međutim, zbog potrebe usklađivanja s direktivama EU i zahtjeva na tržištu osiguranja u toku je izrada novog Zakona o obaveznim osiguranjima kojim će se pod zakonom određenim uslovima uvesti liberalizacija u osiguranju. Generalno gledano zakonodavni okvir je dobar, međutim vrlo česte su promjene, dopune, izmjene, dorade podzakonskih akata, a sve pod izgovorom da je riječ o usklađivnju s direktivama EU ali, daleko smo mi od EU. Bojim se da ćemo doći u situaciju da nam zakoni nemaju plodno tlo za primjenu, pa sam zagovornik da moramo prvo urediti tržište pa tek onda pripremati neka napredna zakonodavna rješenja po ugledu na zemlje EU. Što nam znače zakonska i podzakonska akta koja teže da se približe zakonodavstvu EU kad trenutno možemo s dva miliona KM registrovati osiguravajuće društvo.
 
Kako biste općenito ocijenili trenutnu situaciju na tržištu osiguranja, prvenstveno u RS-u, a zatim i s aspekta cijele BiH? Koji su, po Vama, ključni problemi, te kako ih riješiti?
Kao što sam već više puta istakao tržište osiguranja RS i BiH je izuzetno nerazvijeno tržište sa svim svojim anomalijama. Kada uzmemo u obzir činjenicu da je prosječna premija po stanovniku u RS nešto malo veća od 70$, a FBiH oko 85$ u poređenju s razvijenim zemljama gdje npr. u Austriji iznosi oko 2500$ ili u susjednoj Hrvatsko oko 350$  to nam govori sve o razvijenosti tržišta osiguranja. Ili podatak da je učešće životnih osiguranja u ukupnoj premiji 12 odsto, dok je u Austriji 40 odsto, a u susjednoj Hrvatskoj je 27 odsto i da na tako malom tržištu s tako lošom razvijenošću "radi" 12 osiguravajućih društva sa sjedištem u RS i 9 filijala iz FBiH gdje je struktura kapitala raznolika od državnog, mješovitog, privatnog, domaćeg do sto odsto stranog. Kad tome dodamo specifičnost državnog uređenja gdje postoje entitetske agencije za osiguranje i jedna na nivou BiH, običnom čovjeku dođe da digne ruke od svega. Međutim i pored svih poteškoća tržište se polako oporavlja, društva za osiguranje se dovode u red u svim segmentima, a naročito u pogledu kapitalne adekvatnosti, formiranja i popune tehničkih rezervi i naravno u najvažnijem segmentu – u efikasnosti i kvalitetu isplate odštetnih zahtjeva.
 
Gdje leži potencijal bh. tržišta osiguranja?
Potencijal tržišta osiguranja u BiH u bližoj budućnosti leži u povećanju premije imovinskih osiguranja, a tek nakon zaživljavanja ekonomskog prosperiteta nacionalne ekonomije i u povećanju premije životnih osiguranja. 
Prvo treba urediti tržište pa tek onda pripremati napredna zakonodavna rješenja po ugledu na zemlje EU
Reforma penzionog i zdravstvenog sistema također će da doprinese povećanju premije osiguranja lica, što će sve zajedno dovesti do značajnijeg povećanja premije osiguranja i oporavka kompletne industrije osiguranja. Uz navedeni razvoj i formiranje kvalitetnijeg premijskog portfelja stvoriće se uslovi za zaživljavanje osiguravajućih društava kao institucionalnih investitora koji će povratno snažno uticati na ekonomski razvoj.
 
Nelojalna konkurencija jedan od velikih problema tržišta osiguranja. Kako se vi nosite s time? Ima li načina da se taj problem riješi?
Na tržištima gdje je dominantno obavezno osiguranje od AO, s više od 65 odsto učešća u premiji i s više od 20 učesnika neminovnost je nelojalna konkurencija. Nositi se s ovim problemom kao pojedinac je vrlo teško, gotovo nemoguće. Drina osiguranje je zajedno sa nekoliko društava iz RS pokrenulo inicijativu i u julu ovo godine je potpisan Kodeks vezan uz nelojalnu konkurenciju koji za sada daje rezultate. Dakle, nemoguće je da se jedno društvo samo bori s ovim problemom, to mora biti širi front s učešćem više subjekata uključujući i Agenciju za osiguranje i druge organe. 
 
Vrlo aktualna tema proteklih mjeseci u Hrvatskoj je liberalizacija AO, koja je, kako se čini, donijela više štete nego koristi. S obzirom na značaj ove vrste osiguranja u portfelju Drina osiguranja, mislite li da je tržište RS-a spremno za liberalizaciju? 
Liberalizacija AO na način kako je to u EU propisano je vrlo ozbiljan posao i traži postupan i temeljit pristup. Pripreme koje se u RS i BiH vode u pravcu liberalizacije AO su u svakom slučaju pozitivna stvar u smislu utvrđivanja i sagledavanja svega onoga što je potrebno promijeniti i dopuniti u smislu uvođenja stroge discipline davanja bonusa i popusta. Ukoliko se ovom problemu pristupi naglo i nekontrolisano, moglo bi dovesti do potpunog urušavanja industrije osiguranja u RS i BiH. A da li je tržište spremno za liberalizaciju, moje je mišljenje da nije.
 
Kako biste danas ocijenili svoju poziciju na tržištu RS-a, ali i BiH?
Dostignuti nivo i pozicija Drina osiguranja na tržištu osiguranja u RS i BiH  najbolje se vidi iz statistike za prvih devet mjeseci 2014. godine. Posmatrano po ukupnom portfelju ostvarenom u BiH u ovom periodu Drina osiguranje je drugo društvo u RS, a ukoliko bi se gledala društva s domaćim kapitalom tu smo na prvom mjestu. Realno očekujemo da zadržimo dostignuti nivo i da 2014. godinu završimo kao lider u osiguranju od autoodgovornosti i na drugoj poziciji po ukupno ostvarenim prihodima od neživotnih osiguranja u Republici Srpskoj.
S ponosom ističemo činjenicu da smo društvo sa sto odsto domaćim privatnim kapitalom čija je vlasnička struktura poznata
Društvo posjeduje adekvatno popunjene tehničke rezerve koje su na nivou od oko 15 mil. KM. Kvalitetna ulaganja ovih sredstava su najznačajniji resurs koji svojom likvidnošću i prinosom pruža sigurnu zaštitu za ispunjenje eventualnih budućih rizika za vlasnike naših polisa.  Angažovanjem kapitala i sredstava tehničkih rezervi Društvo ostvaruje vrlo značajne prihode od ulaganja istih. Godišnji prinos po ovom osnovu je na nivou godišnje bruto plate svih zaposlenih.
Društvo participira i u rezervnom fondu Biroa zelene karte s rezervama od oko 500.000,00 KM.
Danas je Društvo, pored Generalne direkcije sa sjedištem u Milićima, organizovano u devet filijala u okviru kojih posluje preko ekspozitura, kancelarija, brokera i zastupnika u osiguranju. 
Sve poslovne jedinice su računarski opremljene i uvezane u jedinstvenu informatičku mrežu, čime je omogućeno on-line poslovanje i trenutna ažurnost i dostupnost svih podataka u Direkciji društva, bez obzira gdje su generisani. Ovim su stvoreni uslovi za uspješno upravljanje poslovnim procesima. 
Kontinuitet rasta i razvoja Društva evidentan je i prisutan u svakom segmentu, kako organizacionom, tako infrastrukturnom, materijalno-finansijskom, a naročito bismo se pohvalili kvalitetom i snagom ljudskih resursa. Danas posjedujemo referentne ljude u cjelokupnom procesu reprodukcije: od ukupno 111 zaposlenih radnika 7 je magistara nauka , 32 sa visokom i 8 sa višom stručnom spremom.
 
Kada je riječ o prodaji, kao jednom od ključnih segmenata u poslovanju svakog društva, po kojem principu ona funkcionira u Drina osiguranju? 
Sistem prodaje u Drina osiguranju sada je koncipiran i dominantno oslonjen na vlastitu prodaju, s tim da u svom sistemu imamo i kanale prodaje putem zastupnika, brokera kao i kanale prodaje preko poslovnih banaka koje su registrovale svoje brokerske službe. Trendovi na zapadu, a koji polako dolaze i naše tržište su da su sve dominantniji posredni kanali prodaje,  agencije i brokeri, a sve je manje prodaja putem sopstvenih kanala. Ta slika se i kod nas polako mjenja i mislim da je budućnost prodaje putem posredničkih kanala. 
 
Jedno ste od rijetkih društava u vlasništvo domaćeg kapitala. Koliko Vam ta činjenica olakšava, odnosno otežava poslovanje? 
Mi s ponosom ističemo činjenicu da smo društvo sa sto odsto domaćim privatnim kapitalom, da se zna vlasnička struktura, gdje su, tko su i čime se bave. Sam početak rada Drina osiguranja je u mnogome bio olakšan imajući u vidu činjenicu da su nas naši osiguranici vezali i identifikovali s kompanijom Boksit iz Milića, koja je simbol uspješnog privrednog subjekta. Prilikom prodaje naših polisa ističemo strukturu našeg kapitala gdje se vidi da smo vlasnički vezani uz giganta kao što je Boksit, čijom snagom i veličinom zajedno s drugim akcionarima ulijevamo povjerenje vlasnicima naših polisa. Taj kvalitet i snagu Drina osiguranja prepoznali su fizička i pravna lica s prostora kompletne RS, a posljednjih nekoliko godina i djela FBiH. Sa sigurnošću možemo garantovati našim osiguranicima da je njihova imovina sto odsto osigurana i da su izabrali "pouzdanog partnera" sa sto odsto domaćim kapitalom, sto odsto domaćom radnom snagom i sa sto odsto ulaganja u BiH.
 
Za kraj recite nam nešto o planovima Drina osiguranja u 2015. godini? Što će biti u fokusu poslovanja?
Generalno naš zadatak jeste da ispunimo misiju, ostvarimo viziju i dostignemo zacrtane vrijednosti Drina osiguranja.
U tome smo do sada i uspijevali, a što pokazuju i egzaktni podaci o našem poslovanju. Nema razloga da i u 2015. ne držimo kontinuitet uspješnog planiranja i ostvarenja zadatih učinaka.
U fokusu je održanje i unapređenje dostignutih vrijednosti Drina osiguranja u pogledu profesionalno izgrađenog odnosa s klijentima, kako na polju pružanja širokog dijapazona usluga i inoviranja istih, tako i očuvanje povjerenja osiguranika kroz pravičnu nadoknadu nastalih osiguranih rizika.
Kada se naprijed navedeno ispunjava i poštuje naša vizija će i u narednoj godini biti ostvariva, a to je: očuvanje i povećanja trajne stabilnosti, solventnosti i likvidnosti Društva, povećano učešću na tržištu osiguranja i to u dijelu za nas profitabilnijih vrsta osiguranja, očuvanje kontinuiteta povjerenja i zadovoljstva osiguranika te zadržavanje rejtinga visokopozicionirane osiguravajuće kuće u BiH.
Natrag
Novo
izdanje!
godina XXI
broj 2/2019
*izdanje za Hrvatsku i Sloveniju.