;

Možemo s ponosom izaći pred klijente

Datum objave: 01.01.1970. Broj 8 | Godina 2012

[Željka Livaić]

 
Iako je Bosna i Hercegovina već neko vrijeme u stanju permanentne političko-ekonomske krize, sektor osiguranja koliko-toliko uspijeva da se održava na pozitivnoj nuli. Sarajevo-osiguranje kao dugogodišnji lider na bh. tržištu i u 2012. godini nastavlja s trendom dobrih poslovnih rezultata koji su i u proteklom periodu imali svog odjeka u stručnoj javnosti. U tradicionalnom izboru poslovnog magazina Prizma i revizorske kuće Revicon, Sarajevo-osiguranje je osmi put zaredom proglašeno za najbolje osiguravajuće društvo u BiH na osnovu kriterija poput visine kapitala, aktive, obračunate premije, tehničkih rezervi i neto dobiti. Priznanje „Kristalna prizma“ uručeno je Midhatu Terziću, direktoru Sarajevo-osiguranja, inače dvostrukom dobitniku ovog priznanja za najboljeg menadžera u bh. osiguravajućim društvima. Terzić u razgovoru za Svijet osiguranja govori o trenutnim izazovima u poslovanju najvećeg osiguravajućeg društva u BiH. 
 
Gospodine Terzić, prošlu, 2011. godinu završili ste sa 62,3 miliona KM premijskog prihoda što je porast u odnosu na prethodnu godinu od 6,3 posto ili 3,7 miliona KM. U ovoj godini, međutim, tržište osiguranja u BiH je značajno usporilo svoj rast. Kako je Sarajevo-osiguranje reagiralo na ta kretanja?
Sarajevo-osiguranje je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarilo premijski prihod od 33,4 miliona KM, imamo više od 18 posto tržišnog učešća među društvima s područja Federacije BiH te 13,4 posto premije na nivou cijele države. Naši su rezultati u skladu s planskim vrijednostima, ali ono što je još značajnije, omogućavaju nam da na izazove krize odgovaramo s proširenjem postojeće ponude osiguranja. Želimo poboljšati, prije svega, prodaju životnog osiguranja, ali da bi se ovaj cilj realizirao nužno je ispuniti još neke preduslove. Prije svega nadamo se da će očekivani oporavak ekonomije u zemljama regije i EU izazvati ubrzavanje privrednih aktivnosti, kao i porast zaposlenosti i, posljedično, životnog standarda u BiH. Bez takvih pozitivnih vijesti za ovu zemlju bojim se da smo osuđeni na zaustavljanje rasta i stagnaciju i u industriji osiguranja.
 
Ono što je, pored visine premijskog prihoda, posebno značajan pokazatelj poslovanja nekog društva su riješene štete. Da li je zbog efekata finansijske krize bilo poteškoća u ovom segmentu djelovanja Sarajevo-osiguranja? 
Mogu samo reći da možemo čista obraza izaći i pred naše dioničare i pred naše klijente čije smo štete uredno servisirali u proteklom periodu. Primjera radi, tokom prošle godine u obradi je bilo 18.672 zahtjeva za naknadu štete iz neživotnih osiguranja i 890 šteta iz oblasti osiguranja života. Riješeno je 14.236 šteta neživotnih osiguranja u ukupnom iznosu od 26,4 miliona KM te svih 890 šteta iz oblasti osiguranja života u ukupnom iznosu od 2,3 miliona KM. U prvih šest mjeseci 2012. godine riješili smo 6.953 šteta neživotnih i 183 štete životnih osiguranja, s iznosom od oko 14,2 miliona KM šteta svih vrsta osiguranja. I po ovom parametru smo daleko ispred konkurencije jer u ukupnih 71,1 milion KM riješenih šteta među društvima sa sjedištem u F BiH u prvih pola godine, štete naših klijenata čine gotovo 20 odsto. 
 
Poznavaoce dešavanja na tržištu osiguranja u BiH zabrinjava to što osiguranje kao djelatnost nije uspjelo da izbori značajniju vlastitu poziciju unutar finansijskog sektora kojim dominiraju banke. Kako je moguće da je osiguravateljska branša u tako nezavidnoj poziciji?
Moram da podsjetim na jednu veoma značajnu činjenicu koja se često zaboravlja kad se porede banke i osiguranja, odnosno kada ih se svrstava pod isti kišobran. Ako pogledate tko su najvažnije, odnosno najuticajnije banke u BiH vidljivo je da je riječ o dijelovima snažnih evropskih bankarskih korporacija. Unutar osiguranja, pogotovo među društvima koja se bave neživotnim osiguranjima, imamo, u najboljem slučaju, jake regionalne igrače i nijedno, u međunarodnim razmjerima, veliko ime. S druge strane, kupovna moć stanovništva igra veoma značajnu ulogu kod nabavke usluga osiguranja i mi smo realno ograničeni u tom pogledu.
U slučaj Sarajevo-osiguranja daljnja participacija države u okvirima profitabilne industrije osiguranja može donijeti i veću korist od one koja bi se dobila prodajom po svaku cijenu
No, moram reći i to da s obzirom da unutar sektora osiguranja postoji određena stabilnost i većina društava posluje dobro i s profitom, često nam se događa da zbog toga ne uspijevamo da skrenemo pažnju zakonodavaca i izvršne vlasti na naše probleme kojih nije malo. Djelatnost osiguranja je od velikog društvenog značaja i zbog toga bi je trebalo posmatrati iz šire perspektive od one koja je vezana samo za oblast finansija.
 
Nezaobilazno je pitanje da li su neprincipijelni konkurentski odnosi, odnosno problemi među osiguravateljima na tržištu, na bilo koji način prevaziđeni?
Istina je da društva za osiguranje, posebno ova sa značajnijim tržišnim udjelom, iako su žestoki konkurenti, veoma dobro međusobno sarađuju, pogotovo na nivou stručnih pitanja koja se maksimalno pretresu i detaljno izanaliziraju unutar Udruženja na nivou Federacije BiH. S društvima iz RS-a saradnja je nešto slabija, no i tu postoji komunikacija i potreban nivo uvažavanja. Međutim, na terenu je situacija nešto drugačija zato što je nepoštivanje premijskog sistema i pravila struke te podilaženje korisnicima usluga osiguranja po svaku cijenu u tolikoj mjeri uzelo maha da nestaje svake kolegijalnosti i vodi se bespoštedna borba za svaku policu, pogotovo u segmentu automobilske odgovornosti. Tu ne treba zanemariti ni utjecaj široko raširene eksterne mreže posredničkih agencija koje koriste svoju ulogu na način da, umjesto smanjenja, konstantno stvaraju nove dodatne troškove pribave za osiguravajuća društva. Da zaključim, utrka za osiguranike se nastavlja, ali je pitanje koliko osiguravajućih društava uopće može finansijski izdržati davanja i popuste koji su enormni.
 
I onda se dešavaju stvari kao što je prije nekoliko godina bio pad Bosansko-njemačkog osiguranja te nedavno oduzimanje dozvole za rad Lido osiguranju…     
Jedini način na koji mi u Sarajevo-osiguranju možemo uticati na to da se stvari koje spominjete ne dešavaju je da vodimo računa o našem imidžu pouzdane osiguravajuće kuće koja već 67 godina štiti ljude i njihovu imovinu od rizika. Trudimo se da obradimo adekvatno svaki odštetni zahtjev, a također i da izbalansiramo portfelj na način da imamo dijapazon različitih vrsta osiguranja od kojih neka možda i nisu najprofitabilnija, ali ih moramo nuditi jer nam to nameće naše društveno-odgovorno ponašanje i jer to od nas traže naši klijenti. Više puta i ja lično i svi mi u ime Sarajevo-osiguranja smo isticali da je potpuno uređeno tržište ono koje najviše odgovara stabilnim društvima poput Sarajevo-osiguranja. 
 
Agencija za nadzor osiguranja F BiH te Agencija za osiguranje RS u posljednje vrijeme provode niz aktivnosti na uspostavljanju više reda na tržištu ne libeći se i da izriču kazne. Kako ocjenjujete njihov rad?
Ne bih se upuštao u ocjenu rada timova ljudi koji stoje iza imena ove dvije entitetske institucije koje ste nabrojali, ali mogu iznijeti stav kako se, nerijetko, zbog ograničenja zakonske regulative, službenici agencija nađu u nezavidnoj situaciji da ih se tretira kao policajce koji su, maltene, dužni provjeravati svaku policu osiguranja. Ovakav rad je daleko od prakse u nadzornim tijelima razvijenih evropskih zemalja. S malo više svijesti i želje da se poštuju pravila igre među osiguravateljima i uz određene izmjene u dijelu regulative siguran sam i da bi regulatorne agencije imale mnogo manje posla, a njihov rad bi imao mnogo više efekta.
 
Nedavno je Agencija za nadzor osiguranja F BiH dostavila svoj prijedlog izmjena zakona iz oblasti osiguranja, a Udruženje je usvojilo u potpunosti novi tekst ovih zakona. Možete li nam prokomentirati ovu situaciju?
Iskreno i mi smo unutar Udruženja društava za osiguranje F BiH bili iznenađeni činjenicom da nam je na izjašnjenje u periodu od nekoliko dana dostavljen prijedlog izmjena i dopuna zakona. Zanimljivo je to da se ovaj prijedlog izmjena i dopuna pojavio u istom momentu kada i radni materijal novih Zakona o privatnom (ili izravnom) osiguranju i Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju koji je urađen od strane ekspertne grupe za Udruženje. Imam osjećaj, a mislim da dijelim stav dosta kolega, da jednostavno ponekad vozimo paralelnim kolosijekom i da će nam zbog toga trebati dvostruko više vremena za promjenu regulative za koju se svi slažemo da je treba mijenjati i dopunjavati. 
   
Neki analitičari smatraju da će se vlasti u BiH zbog nemogućnosti da na drugačiji način pribave novac za budžete okrenuti privatizaciji preostalog kapitala u vlasništvu države. Kad je Sarajevo-osiguranje u pitanju već godinama se ovo pitanje provlači kroz medije, ali bez konkretnih rješenja. Da li ima naznaka da će se nešto promijeniti u tom pogledu u skoroj budućnosti?
Iz kontakata s predstavnicima vlasti i resornog ministarstva ne može se reći da se bilo što novo događa po pitanju prodaje 45,48 posto državnog kapitala Sarajevo-osiguranja. Mediji povremeno podgrijavaju ovu priču u kontekstu drugih kompanija s manjinskim državnim kapitalom, a nedavno smo imali i primjer Croatia osiguranja u kojem je Vlada Hrvatske donijela odluku o prodaji 50 posto svog vlasništva.
Imamo dijapazon različitih vrsta osiguranja od kojih neka i nisu najprofitabilnija, ali ih moramo nuditi jer nam to nameće naše društveno-odgovorno ponašanje
Mislim da je jedino ispravno da se u ovom procesu svaka firma posebno posmatra. Pogotovo je to slučaj sa Sarajevo-osiguranjem gdje dalja participacija države u okvirima profitabilne industrije osiguranja može donijeti i veću korist od one koja bi se dobila prodajom po svaku cijenu i u nepovoljnom periodu kakav nastupio s rasplamsavanjem finansijske krize u BiH. Do konačne odluke Vlade Federacije u vezi s privatizacijom i menadžment i uposlenici Sarajevo-osiguranja su sposobni da zadrže vodeću tržišnu poziciju i uvećaju vrijednost kapitala dioničara, bez obzira da li je riječ o državi, pravnim ili fizičkim licima.  
Za nas u Sarajevo-osiguranju bi vjerojatno bilo korisnije kada bi mediji, ali i pojedinci unutar vlasti više pažnje poklanjali pitanju osiguranja državne imovine. U tom smislu nebrojeno puta sam isticao kako se država bespotrebno izlaže velikom riziku gubitka vrijedne imovine koja nije osigurana. Nažalost, moram konstatovati da velika elementarna nepogoda sa snijegom iz februara ove godine nije posebno doprinijela podizanju svijesti o značaju osiguranja imovine, bilo da je u vlasništvu državnih ili privatnih kompanija. 
 
Kakvi su poslovni planovi Sarajevo osiguranja do kraja 2012. godine? 
Sarajevo-osiguranje bazira svoje planove na povećanju tržišnog udjela kroz proširenje portfelja imovinskih osiguranja fizičkih i pravnih lica, kao i na daljem razvoju životnog osiguranja, posebno u segmentu osiguranja djece. Pri tom je bitno i zadržati tržišni udio, a općem imidžu društva posebno doprinosi naš konstantni rast. Dio naših planova svakako se odnosi na uvođenje paketa dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Koliko ćemo uspjeti u realizaciji ovih planova ovisi ne samo od naših aktivnosti, nego i od dešavanja na tržištu osiguranja, ali i općenito od rješavanja problema koje sa sobom nosi ekonomska kriza u BiH i okruženju.
Natrag