;

Moramo gledati unaprijed i predviđati različite scenarije

Datum objave: 01.03.2017. Broj 3 | Godina 2017

[Nataša Gajski Kovačić]

Glavna briga osiguranika nije u tome je li osiguravajuće društvo solventno danas, nego hoće li moći ispuniti svoje financijske obveze kad dođe vrijeme za isplatu. Osigurateljni supervizori stoga se moraju oslanjati na vjerodostojne i pouzdane informacije. "Nikako se ne smijemo pretvarati da možemo predvidjeti budućnost niti smatrati složene matematičke formule kristalnom kuglom, nego razmatrati moguće scenarije za budućnost. Moramo biti spremni gledati unaprijed, predviđajući različite scenarije", kaže Peter Braumüller, direktor Odjela za nadzor osiguravajućih društava i mirovinskih fondova u austrijskoj Agenciji za nadzor financijskog tržišta (FMA – Finanzmarktaufsicht). Iza njega je više od 30 godina iskustva u nadzoru osiguranja i 12 u nadzoru mirovinskih fondova. Član je EIOPA-ina Odbora supervizora, doktor pravnih znanosti na Sveučilištu u Beču, kao i certificirani aktuar. U siječnju 2015. godine Odbor supervizora Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) izabrao je Petera Braumüllera kao zamjenika predsjednika EIOPA-e. Braumüller je i predsjednik Izvršnog odbora za proračun različitih odbora i radnih skupina IAIS-a, a s njim smo razgovarali s njim uoči 4. međunarodne konferencije Izazovi i praksa nadzora društava za osiguranje u Jugoistočnoj Europi, koju 4. travnja organiziraju Institut za osiguranje i časopis Svijet osiguranja u hotelu Westin Zagreb, a na kojoj će upravo on biti jedan od glavnih predavača. 

 
Kao zamjenik predsjednika EIOPA-e, možete li s nama podijeliti svoja razmišljanja o globalnoj financijskoj (ne)stabilnosti tijekom 2017. godine?
Supervizori bi se trebali suzdržati od predviđanja budućnosti. Mi supervizori radije promišljamo o mogućim scenarijima kako bismo bili u mogućnosti procijeniti moguće utjecaje na razvoj subjekata nadzora i tržišta.
Nastavljamo analizirati scenarij produljenih niskih kamatnih stopa, no razmatramo i njihov mogući porast
Slijedom ekonomskih prognoza, smatram da bi sadašnje krhko i slabo ekonomsko okruženje moglo potrajati i do kraja godine. Što se tiče zabrinutosti oko kamatnih stopa, nastavljamo analizirati scenarij produljenih niskih kamatnih stopa, no razmatramo i njihov mogući porast.
 
Osigurateljna industrija izložena je velikim promjenama koje su nastupile implementacijom Solventnosti II. Biste li, godinu dana nakon implementacije direktive, rekli da su te promjene dobre?  
Unatoč teškoćama i izazovnom ekonomskom i financijskom okruženju, implementacija Solventnosti II bila je uspješna. Osigurateljno tržište i tvrtke nastavljaju s robusnim omjerima solventnosti, mnogi su i unaprijedili upravljanje, a još više upravljanje rizikom i usklađivanje. 
 
Do koje će mjere na riziku baziran režim SII biti u stanju doprinijeti financijskoj stabilnosti?
S obzirom na to da regulatorni sustavi osjetljivi na rizik imaju tendenciju biti prociklički, u Solventnost II ugrađeni su specifični instrumenti kako bi se smanjili takvi učinci. Vjerujem da su se ti instrumenti dosad pokazali učinkovitima. Uz to, smatram da bi bilo vrijedno koristiti reviziju SII za ugradnju daljnjih elemenata u sustav koji bi mogao pridonijeti financijskoj stabilnosti. 
 
Kojim se instrumentima koriste IAIS i EIOPA kako bi promovirali stabilno i sigurno osigurateljno tržište?
EIOPA i IAIS imaju različite uloge po tom pitanju. Dok je IAIS globalno udruženje osigurateljnih supervizora, EIOPA je europsko nadležno tijelo koje također ima regulatornu i supervizorsku snagu. EIOPA analizira podatke sa svih tržišta Europskog gospodarskog prostora, objavljuje tablice rizika, osigurava preglede rizika i ranjivosti te provodi stres-testove. 
Uz to, radi na makrobonitetnom nadzornom alatu i podržava nacionalne autoritete putem preporuka, primjerice određenih mjera u okruženju niskih kamatnih stopa, kao i putem svojih nadzornih aktivnosti i rada kolegija. IAIS radi na poboljšanju makrobonitetnog nadzora, pomaže članicama da poboljšaju svoje supervizorske mehanizme kroz procese samoprocjenjivanja i pregleda (Self Assessment and Peer Review – SAPR) te objavljuje podrobnije analize o rizicima i ranjivostima na osigurateljnom i financijskom tržištu, koje uključuju Izvještaj o ključnim osigurateljnim rizicima i trendovima (Key Insurance Risks and Trends Report – KIRT), ali i Globalni izvještaj o osigurateljnom tržištu (GIMAR).
 
Je li nakon uvođenja novog režima postignuta globalno konzistentan nadzor?
Jedan od glavnih ciljeva EIOPA-e jest postići supervizorsko usklađivanje i jednaku supervizorsku kulturu u Europi. Režim Solventnost II, koji konceptualno cilja na punu harmonizaciju, solidna je početna osnova, ali je potreban daljnji rad kako bi se ti ciljevi dosegnuli i u praksi. Na globalnoj razini, IAIS se ustrajno pokušava primaknuti većoj konzistenciji među supervizorskim režimima. Ciljevi razvoja Zajedničkog okvira za superviziju međunarodno aktivnih osiguratelja (ComFrame) i rada na globalnim Osigurateljnim kapitalnim standardima (Insurance Capital Standard – ICS) konzistentniji su supervizorski pristupi.
 
Mogu li se tržišta u nastajanju i tržišta u razvoju nositi sa svim tim promjenama?
Ohrabrujuće je što se nekoliko tržišta u nastajanju i tržišta u razvoju izvan EU odlučilo primaknuti Solventnosti II ili sličnom sustavu kako bi poboljšali postojeće regulatorne režime. 
Prema mom mišljenju, tržišta u nastajanju trebala bi pažljivo planirati i dopustiti si više vremena za uvođenje takvoga regulatornoga i supervizorskog sistema kao što je Solventnost II. Solventnost II neće moći riješiti probleme koji su već bili vidljivi pod Solventnosti I.
 
Koja je bila glavna motivacija za prelazak na novi režim?
Glavni razlog za prelazak na Solventnost II očito je bila činjenica da Solventnost I nije bila dovoljno osjetljiva na rizik i zbog toga nije poticala dobro upravljanje rizicima. 
Nadalje, koncept minimuma harmonizacije više nije bio prikladan za jedinstveno EU osigurateljno tržište. I napokon, Solventnost I nije se mogla dovoljno prilagoditi da bi ispunila stvarne izazove koji su proizašli iz teškoga ekonomskog ozračja i poslovnih modela u nastanku. 
 
Smatrate li da će novi supervizorski režim promovirati određeni poslovni model?
Solventnost II ne favorizira nijedan poslovni model, što jamči da je dovoljno osjetljiva na rizike. Problem s kojim se suočavamo jest što neki poslovni modeli trebaju biti prilagođeni novom okruženju jer su očito rizičniji negoli je bilo vidljivo pod Solventnosti I.
 
Na koji način Solventnost II utječe na kamatne stope i tržišta obveznica?
Zasad nisam vidio dokaze izravnog utjecaja novog sustava na kamatne stope ili tržišta obveznica.
 
Što vidite kao najveći izazov za austrijske osiguratelje?
Najveći izazov za austrijsko osigurateljno tržište jest u slaboj i krhkoj ekonomskoj situaciji u Europi i posebno u okruženju niskih kamatnih stopa. Austrijsko regulatorno tijelo reagiralo je ranije i izdalo set mjera za jačanje zaštite osiguranika, čak i pod teškim vanjskim uvjetima, posebice u životnim osiguranjima. 
 
Što mislite, kako osiguratelji u Europi gledaju na Solventnost II – kao na holistički okvir, mogućnost da se bolje razumiju rizici, samo još jedan set regulative ili pak nepotreban režim?
Na temelju povratnih informacija kojima raspolažem, posljednjih godina dogodio se evolucijski proces. Vjerujem da glavni dio osigurateljne industrije Solventnost II smatra konceptualno ispravnim regulatornim i supervizorskim režimom današnjice. Međutim još je prisutan osjećaj nepotrebne prereguliranosti, ali i određenih nedostataka za tvrtke. 
EIOPA je počela detaljnije analizirati potencijalne posljedice Brexita za europsku osigurateljnu industriju i čvrsto sam uvjeren da ćemo odgovoriti i na te izazove
Ti nedostaci proizlaze iz temeljne pretpostavke standardne formule, koja pak, barem za neke rizične podmodele, penalizira određene osiguratelje za koje bi razvoj unutarnjeg modela bio prevelik i preskup teret.
 
Osiguravajuća društva često se žale zbog količine regulatornih odredbi. Smatrate li da je ipak previše pravila?
Za mene, kao supervizora, nije toliko pitanje imamo li previše pravila, nego imamo li ispravna pravila na pravim mjestima. U nekim područjima jasno vidim prostor za pojednostavljenje i dinamičnost regulatornih okvira. 
 
IDD (Insurance Distribution Directive) cilja na jačanje zaštite potrošača i usklađivanje nacionalnih odredbi vezanih uz distribuciju osigurateljnih proizvoda. Osiguratelji će morati udovoljiti tim novim pravilima do 23. veljače 2018. Što trebaju učiniti kako bi se uskladili s njima?
IDD uvodi striktnije zahtjeve za informacijama i provođenje osigurateljnih pravila. Namjera je IDD-a da potrošači imaju koristi od jednake razine zaštite, unatoč razlikama među distribucijskim kanalima. Prema mom mišljenju, glavni izazovi su održavanje prikladne razine znanja i nastavak treninga osiguratelja, zahtjev za rad u skladu s najboljom praksom potrošača, nošenje s potencijalnim sukobima interesa i osiguranje adekvatne transparentnosti. Napokon, zahtjev za usklađivanjem sa standardiziranom dostavom informacija u neživotnom sektoru putem IPID-a može također postaviti određene izazove za osiguratelje.
 
​U svom dokumentu o jednoznačnom programiranju (Single Programming Document 2017 – 2019 – SPD), EIOPA se nastavlja fokusirati na tri glavna strateška prioriteta: jačanje supervizorskog usklađivanja, jačanje zaštite potrošača i očuvanje financijske stabilnosti. Koji su ključni koraci koje EIOPA treba poduzeti da bi to postigla?
Kao ključni prioritet, EIOPA razvija i jača regulatorni okvir za dobrobit i zaštitu potrošača. U ovom će području fokus biti na pregledu proizvoda i rasporedu upravljanja koji će se dalje razvijati na temelju implementacije IDD-a. Robustan i jak pregled proizvoda i raspored upravljanja mogu znatno smanjiti štete za vlasnike polica uzrokovane neprikladnim proizvodima. Informacije osiguranika također će biti poboljšane kroz bolje upute o riziku i kratke, razumljive informativne dokumente, poput KID-a i IPID-a. U kontekstu IDD-a još će se raditi na podešavanju osigurateljnih proizvoda i sukobu interesa. Dodatno, EIOPA će nastaviti nadzirati razvoj tržišta putem godišnjih izvještaja o potrošačkim trendovima i tematskih prikaza ponašanja na tržištu. 
EIOPA je razvila politiku s glavnim elementima uobičajene supervizorske kulture u Europi i načinima kako to možemo postići. Kako bismo pojačali supervizorsku usklađenost, EIOPA jača svoje nadzorne aktivnosti kroz bilateralne posjete nadležnih nacionalnih tijela, njihovo uključivanje u supervizorske kolegije u osigurateljnim grupama, uključujući strateški plan i ekspanziju te jačanje ocjene rada. Konačno, treba napomenuti ekstenzivni EIOPA-in trening-program koji je dobro prihvaćen među supervizorima. 
EIOPA-in doprinos financijskoj stabilnosti uključuje širok raspon aktivnosti s ciljem identificiranja, pristupa, nadzora izvještavanja te ublažavanja rizika i ugroza za financijsku stabilnost europskoga osigurateljnoga i mirovinskog sektora. Te mjere uključuju analizu ranjivosti i rizika u sistemu, zatim izdavanje publikacije Tablice nadzora rizika, kao i provođenje europskog stres-testa i direktive IORP, ali i isporuku EIOPA-ina izvještaja o financijskoj stabilnosti te rad na oporavku i rezolucijskom okviru za osigurateljni sektor. 
 
EIOPA mora razmotriti i utjecaj izlaska Velike Britanije iz EU, i to u svim područjima svog rada. Kako će neizvjesnost koju je donio Brexit djelovati na osigurateljno tržište?
Postoji razina neizvjesnosti na tržištu, posebno oko toga na koji se način tvrtke mogu prilagoditi novoj situaciji. Međutim, vjerujem da nema mjesta panici niti zabrinutosti oko utjecaja Brexita na europsko osigurateljno tržište. EIOPA je počela detaljnije analizirati potencijalne posljedice Brexita za europsku osigurateljnu industriju i čvrsto sam uvjeren da ćemo odgovoriti na izazove. 
Natrag