;

Kvartalna analiza tržišta

Datum objave: 17.07.2019.

Analitičari Raiffeisen banke pripremili su novo, treće ovogodišnje izdanje RBAnaliza. Među brojnim područjima koje ova kvartalna analiza obrađuje, tema ovog broja je i ulazak u Europski tečajni mehanizam II.

Na krilima osobne potrošnje i investicija, gospodarski rast Hrvatske se u prvoj polovici godine nastavio. Štoviše, podaci za prvo tromjesečje ukazali su na ubrzanje gospodarske aktivnosti, poguravši Hrvatsku u društvo država srednje i istočne Europe koje već uobičajeno bilježe snažne stope rasta.

Iako podaci za drugo tromjesečje ukazuju na mješovitu sliku, robustan rast će se nastaviti. On će kao i narednih tromjesečja biti temeljen i predvođen osobnom potrošnjom i investicijama. Posljedično, rast bi se u odnosu na 2018. godinu mogao blago ubrzati, potvrđujući da će unutarnji čimbenici nadomjestiti i neutralizirati potencijalno nepovoljne učinke koji prijete s inozemnih tržišta, ali i očekivano negativan doprinos neto inozemne potražnje. Naime, sasvim je izgledno da će se usporavanje hrvatskih najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera u EU, Italiji i Njemačkoj, nastaviti u drugoj polovici godine. S druge strane jačanje domaće potražnje jača uvoznu aktivnost.

Osobna potrošnja, kao predvodnik rasta, potporu će nalaziti u nastavku pada nezaposlenosti, polaganom rastu zaposlenosti i plaća. Uz to, potrošački optimizam u uvjetima povijesno niskih kamatnih stopa nastavlja motivirati sektor stanovništva na nova zaduživanja, uglavnom kroz nenamjenske kredite. Naposljetku, i pokazatelji u predsezoni potvrđuju da će i ove godine snažnu potporu raspoloživom dohotku stanovništva davati turizam. Na razini cijele godine, rast noćenja i prihoda trebao bi biti skromniji u usporedbi s 2018. godinom.

„Investicije nakon dvoznamenkaste stope rasta u prvom tromjesečju dobivaju svoj zamašnjak. Značajan poticaj zasigurno je došao i od boljeg korištenja sredstava iz EU fondova. Pitanje efikasnosti novih investicija sasvim je druga priča i ostaje za vidjeti hoće li one doprinijeti dugoročno održivijem rastu. S obzirom da se približavamo politički zahtjevnom razdoblju, predsjedničkim i parlamentarnim izborima u 2020. godini te lokalnim izborima u 2021. godini, poticaj za javne investicije neće nedostajati. S druge strane privatne investicije nakon pada u 2018. godini ipak bi mogle zabilježiti pozitivne vrijednosti. Unatoč rastućim troškovima poslovanja, kamatne stope ostaju na povijesno najnižoj vrijednosti uz sasvim izglednu činjenicu da bi tamo mogle ostati i u narednom srednjoročnom razdoblju. Osim visoko likvidnog i konkurentnog financijskog tržišta, ekonomski fundamenti i povratak Hrvatske u društvo država s investicijskim rejtingom dodatni su čimbenici koji su smanjili premiju rizika države i općenito troškove financiranja. Naposljetku, ključna je bila i aspiracija Hrvatske za prihvaćanje eura kao jedinstvenog sredstva plaćanja. Formalan proces započeo je početkom srpnja kada je prema europskim institucijama odaslano i službeno pismo namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam II. Prema trenutnom planu, ulazak bi se trebao dogoditi u drugoj polovici 2020. godine. Njemu će prethoditi razdoblje monitoringa Europske komisije i ESB-a nad mjerama i procesima na koje se obavezala Vlada i HNB“, izjavila je Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja RBA.

„Osim uske suradnje s ESB-om i dubinske procjene poslovanja vodećih banaka, u suštini bi se moglo reći da se radi o primjeni najboljih europskih pravila (koji mogu ojačati financijski sustav i ekonomiju), stvaranju boljeg poslovnog okruženja (kroz smanjenje administrativnih i financijskih barijera) i poboljšanje upravljanja u javnom sektoru. Sporazum o bliskoj suradnji HNB-a i ESB-a značit će ulazak u bankovnu uniji i ERMII u kojem će Hrvatska provesti najmanje dvije godine što implicira da će ulazak u euopodručje najranije biti u 2023. godini“, zaključuje Živković Matijević.

I dok se Hrvatska tek navikava na nešto snažnije stope rasta, Fed se priprema na prvo rezanje referente kamatne stope u posljednjih deset godina. Sve bliža je i odluka ESB-a o daljnjem labavljenju monetarne politike kroz spuštanje ionako negativne depozitne kamatne stope i ponovnog aktiviranja programa kupnje obveznica. Nova čelnica ESB-a od listopada, Lagarde, zasigurno će nastavit smjer monetarne politike M. Draghija. Naime, inflacija ostaje potisnuta, rast skroman a političke i trgovinske napetosti daleko su od rješavanja. Posljedica je snažan pad prinosa diljem euro područja.

Zaokret politike američkih i europskih monetarnih vlasti trebao bi smanjiti pritisak na profitabilnost globalnih kompanija s osnove troškova financiranja te bi u izostanku materijalizacije značajnih političkih rizika (trgovinski sukob između SAD-a i vodećih trgovinskih partnera – Kina i EU, tenzije između Irana i SAD-a te neizvjestan proces izlaska Velike Britanije iz EU) trebao i podržavati interes investitora za rizičnijim klasama imovine. S druge strane, povećan interes investitora za domaće dioničko tržište u ljetnim mjeseca mogao bi proizaći uslijed nadolazeće sezone objave poslovnih rezultata za prvo polugodište. Iznadočekivani poslovni rezultati, na krilima povoljnih rezultata u turizmu i nastavka rasta regionalnih gospodarstva dominantno na krilima osobne potrošnje, mogli bi ne samo podržati daljnji rast CROBEX-a već i rezultati nastavkom rasta likvidnosti u odnosu na usporedno razdoblje prošle godine.

Natrag
Novo
izdanje!
godina XXI
broj 2/2019
*izdanje za Hrvatsku i Sloveniju.