Klimatski rizik postao je investicijski rizik

Datum objave: 21.12.2021. Broj 4 | Godina 2021

Procjene su da se Zemlja ne može obraniti od klimatskih promjena uzrokovanima porastom temperatura te da će, čak i ako ograničimo aktivnosti koje su dovele do ove situacije, zagrijavanje planeta biti nastavljeno još desetljećima. Ako se prosječna temperatura podigne „samo“ za 2°C, ekstremne vrućine bile bi čak 14 puta vjerojatnije. Svaki dodatni rast od pola stupnja pojačat će intenzitet i učestalost toplinskih valova, jakih kiša i suša. Ako, pak, u potpunosti nastavimo s uobičajenim načinom života i poslovanja (“business-as-usual“), tada možemo očekivati porast temperatura i preko 4°C

Prema posljednjem izvješću Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) globalno zagrijavanje uzrokuje povećane, a u nekim slučajevima i nepovratne promjene u vezi s obrascima padalina, oceanima i vjetrovima u svim regijama svijeta. Sve su češći i intenzivniji ekstremni vremenski uvjeti poput toplinskih valova, poplava i šumskih požara. Za razliku od prethodnog izvješća u kojem su klimatske promjene bile opisane kao neupitne, a ljudski utjecaj tek kao “vrlo vjerojatan”, zaključak novog izvješća jest da je utjecaj ljudskog djelovanja neosporan. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres izjavio je da ovo izvješće mora označiti kraj iskorištavanju ugljena i fosilnih goriva prije nego ta dugogodišnja neodrživa praksa do temelja uništi našu civilizaciju.

Znanstvenici navode kako Zemlja nije bila ovoliko topla od pliocena, prije oko 4 milijuna godina, kada su oceani bili 25 metara viši nego danas. Vrijednost ugljikovog dioksida danas je za 47 puta veća u odnosu na predindustrijsko doba, a prosječna temperatura se podigla za 1.1⁰C. Razine mora najviše su u posljednjih 3000 godina, dok je godišnja stopa podizanja te razine utrostručena. Ako razina mora nastavi rasti jednakom brzinom kao do sada, obalna područja, a moguće i čitavi otoci, bit će poplavljeni ili će potpuno nestati pod vodom.

Uslijed svega toga, procjene su da se Zemlja ne može obraniti od klimatskih promjena uzrokovanima porastom temperatura te da će, čak i ako ograničimo aktivnosti koje su dovele do ove situacije, zagrijavanje planeta biti nastavljeno još desetljećima. Od pet ponuđenih scenarija za budućnost, samo prema jednom možemo ograničiti povišenje prosječnih temperatura do 1.5°C (tzv. globalno prihvaćena “točka bez povratka”), za što su preduvjet nulte emisije i aktivno uklanjanje ugljika iz atmosfere. Ako se prosječna temperatura podigne “samo” za 2°C, ekstremne vrućine bile bi čak 14 puta vjerojatnije. Svaki dodatni rast od pola stupnja pojačat će intenzitet i učestalost toplinskih valova, jakih kiša i suša. Ako, pak, u potpunosti nastavimo s uobičajenim načinom života i poslovanja (“business-as-usual”), tada možemo očekivati porast temperatura i preko 4°C.

Znanstvenici IPCC-ja su izradili ažuriranu procjenu rizika od katastrofa za sve dijelove svijeta, pa tako i Mediteransko more koje je proglašeno klimatskom “žarišnom točkom” jer se zagrijava 20 posto brže od ostalih dijelova svijeta.

Budući da je, na temelju IPCC izvješća, prijetnje uzrokovane klimatskim promjenama (poput suša i toplinskih valova, podizanja razine mora, učestalih ekstremnih nevremena, poplava, itd.) nemoguće u potpunosti spriječiti, potrebno je, paralelno s dekarbonizacijom društva na nacionalnim razinama, smanjivati ranjivost, odnosno jačati otpornost na očekivani porast učestalosti i intenziteta prirodnih nepogoda na lokalnim razinama boljim razumijevanjem rizika te prilagodbom načina života izmijenjenoj klimi.

Ured UN-a za smanjenje rizika od katastrofa (United Nations Office for Disaster Risk Reduction – UNDRR) nadgleda provedbu globalnog dogovora pod nazivom “Okvirni plan djelovanja iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa 2015. – 2030.” čiji je cilj postići značajno smanjenje rizika od katastrofa i gubitaka života, narušavanja zdravlja te smanjenje negativnih posljedica na gospodarstvo, društvo, kulturu, infrastrukturu, okoliš i zdravlje, kroz navedeno razdoblje. Zajedno s Pariškim sporazumom i Agendom 2030 za održivi razvoj, Sendai okvir predstavlja ključni međunarodni dokument čija je potpisnica i Hrvatska.

Zvog svega toga, hitno je potrebno poduzeti odlučne korake u borbi protiv klimatskih promjena. Nedavno održani COP26 u Glasgowu je okupio svjetske čelnike kako bi zajedno djelovali, s ciljem ograničavanja porasta temperature i klimatskih promjena. Glavni ciljevi sastanka COP26 bili su: obvezati se na ambicioznije ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030.; raspravljati o mjerama za prilagodbu neizbježnim učincima klimatskih promjena te povećati financiranje za djelovanja u području klime, posebno za zemlje u razvoju. EU je, spomenimo, obnovila svoje klimatske ambicije u skladu s Pariškim sporazumom obvezujući se na smanjenje emisija za najmanje 55 posto do 2030., čime je taj cilj putem Europskog zakona o klimi postao pravna obveza. Međutim, klimatske promjene globalna su prijetnja, a na konferenciji COP26, upravo EU je potaknula druge da prošire svoje obveze i djelovanja za smanjenje emisija te povećaju napore u pogledu prilagodbe kako bi ciljevi Pariškog sporazuma i dalje bili ostvarivi.

Financije, financije

Na COP26 Mark Carney, UN-ov posebni izaslanik za klimatsku akciju i financije, okupio je Glasgow Financial Alliance za Net Zero, grupu bankara, osiguratelja i investitora koji su se obvezali staviti klimatske promjene u središte svog rada. Što točno znači ovaj dogovor? Glasgow Financial Alliance for Net Zero (GFANZ) objavio je da će kapital koji se obvezao na neto nulu do 2050. godine iznositi više od 130 bilijuna USD. Mobiliziranje financiranja je ključno ako želimo poduzeti hitnu akciju koja nam je potrebna da ograničimo porast globalne temperature na 1.5°C. “Osnovna poruka je da je novac ovdje, novac je ovdje za tranziciju, a to nije bla bla bla”, rekao je Carney delegatima tijekom COP26 događaja za financiranje klimatskih promjena, referirajući se na aktivisticu Gretu Thunberg, koja je rekla da od svjetskih lidera slušamo samo bla, bla, bla. Bivši guverner Engleske banke naglasio je da Net Zero vidi kao kritičnu infrastrukturu novog financijskog sustava.

Uključene tvrtke moraju koristiti znanstveno utemeljene smjernice kako bi do 2050. dosegle nultu neto emisiju i obvezati se na privremene ciljeve prema smanjenju od 50 posto do 2030. čak i smanjenje od 25 posto u sljedećih pet godina. To znači prilagoditi svoje poslovne modele, razviti vjerodostojne planove za tranziciju, a zatim ih implementirati. “Temeljem godišnjih izvješća, imat ćemo povratnu informaciju o tome tko radi dobro, tko treba bolje”, istaknuo je Mark Carney.

Zašto nam je potreban privatni sektor za financiranje klimatskih promjena? Privatno financiranje može pomoći financiranju inicijativa i pretvoriti milijarde posvećene ulaganjima u klimu putem javnih kanala u trilijune ukupnih ulaganja u klimu. No, otključavanje sustavnih promjena zahtijevat će suradnju, ambiciozne obveze i kratkoročno djelovanje u cijelom financijskom sustavu. “Sve do danas u svijetu nije bilo dovoljno novca za financiranje tranzicije; ovo je prijelomnica”, dodao je Carney.

Patricia Espinosa, izvršna tajnica Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC), kazala je kako nema sumnje da mora doći do duboke transformacije svjetskog gospodarstva i da privatni sektor mora biti dio toga. “Privatni sektor shvaća da su klimatski rizici vrlo važni za njihove portfelje i da ih moraju uskladiti s održivijim načinom rada”, rekla je na konferenciji za medije.

Guenther Thallinger iz njemačke tvrtke za financijske usluge Allianz izrazio je predanost Glasgow Financial Allianceu. “Sve počinje promjenom donošenja odluka koje svi imamo kao financijske institucije. Utjecaj klime treba integrirati u donošenje odluka, zato su ciljevi toliko važni”, rekao je.

Što je ostvareno?

Još je na COP15 2009. godine dogovoreno klimatsko financiranje od 100 milijardi dolara godišnje do 2020. kako bi se podržala otpornost, prilagodba i energetski prijelaz u zemljama u razvoju. Obećanje je međutim i službeno odgođeno do 2023. godine. Predsjednik COP26 Alok Sharma izraziio je žaljenje što je mala vjerojatnost da ćemo 2021. postići cilj od 100 milijardi dolara, ali na temelju informacija koje su dostavili donatori, analiza pokazuje da će razvijene zemlje učiniti značajne korake prema cilju od 100 milijardi dolara 2022. “Vjerujem da to ulijeva povjerenje da ćemo cilj dočekati 2023.”, rekao je. Patricia Espinosa je naglasila da su u tom pogledu napravljeni određeni pomaci. “Sjedinjene Države pridružile su se Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj i Europskoj uniji u partnerstvu vrijednom više milijardi dolara kako bi podržale Južnu Afriku u financiranju ravnopravnog prijelaza s ugljena. Ova inicijativa je ukupno procijenjena na 8,5 milijardi”, rekla je. Dodala je da su Japan i Australija također najavili obvezu udvostručavanja financiranja prilagodbe. Štoviše, zemlje su se također obvezale da će u razdoblju od 2021. do 2025. usmjeriti 12 milijardi dolara za financiranje klimatskih problema vezanih uz šume.

Glasgow Financial Alliance for Net Zero (GFANZ) objavio je da će kapital koji se obvezao na neto nulu do 2050. godine iznositi više od 130 bilijuna USD. Mobiliziranje financiranja je ključno ako želimo poduzeti hitnu akciju koja nam je potrebna da ograničimo porast globalne temperature na 1.5°C

“Nove obveze preuzele su Španjolska, Irska, Luksemburg, pa se nadam da ćemo stvarno doći do cilja od 100 milijardi možda 2022. godine”, rekla je Espinosa. Od pozitivnih stvari vrijedi izdvojiti obećanje Indije da će postati klimatski neutralna do 2070. i najavu Kine da će, pored cilja postizanja neutralnosti do 2060., započeti s izlaskom iz ugljena u razdoblju od 2026. do 2030. te da će smanjiti emisije metana. Ponovljene su kritike od strane zemalja u razvoju koje su istaknule da im je, za pojačanu utrku prema klimatskoj neutralnosti, potreban značajan novac kao i prijenos znanja i tehnologija iz razvijenih država. Najranjivija skupina, male otočne i najmanje razvijene države, a koje su istovremeno najmanje i pridonijele klimatskoj krizi, zatražile su od ostalih sveobuhvatnu pomoć, prije svega za mjere prilagodbe na posljedice klimatskih promjena koje se više ne mogu izbjeći, te za povećanje spremnosti za upravljanje gubicima i štetama. Financije su, dakako, ključne za zemlje u razvoju. One su izrazile razočaranje neuspjehom razvijenih da se ispuni već spomenuti cilj da se državama u razvoju pruži 100 milijardi dolara godišnje kako bi im se pomoglo u smanjenju emisija i suočavanju s utjecajima ekstremnih vremenskih prilika. To je obećanje dano 2009., a trebalo je biti ispunjeno do 2020. Umjesto toga, prema posljednjim podacima OECD-a, taj cilj je podbacio za 20 milijardi dolara. Zemlje u razvoju kritizirale su to što nema eksplicitnijeg priznanja ovog neuspjeha i što se čini da se bogate zemlje oklijevaju upustiti u raspravu o tome kako se financiranje može povećati u budućnosti. Predsjednik COP26 Alok Sharma rekao je: “Danas postoji više javnih i privatnih sredstava za klimatske akcije nego ikada prije, no da bismo ispunili obveze preuzete Pariškim sporazumom i održali 1.5 na životu, potrebne su nam razvijene zemlje da oslobode trilijune potrebne u privatnim ulaganjima za stvaranje neto nulte budućnosti i zaštitu života i sredstava za život od razornih učinaka klimatske promjene”.

Predsjedništvo COP26 objavilo je Plan provedbe klimatskih financija, a Alok Sharma je rekao: “Ako želimo ograničiti globalno zagrijavanje, tada svijet treba održivo koristiti zemljište i staviti zaštitu i obnovu prirode u srce svega što radimo”. Svjetska banka se obvezala da će potrošiti 25 milijardi dolara za financiranje klimatskih promjena godišnje do 2025. kroz svoj klimatski akcijski plan, uključujući fokus na poljoprivredu i prehrambene sustave. Pokazujući sličnu predanost privatnog sektora, gotovo 100 uglednih tvrtki iz niza sektora obvezalo se postati ‘Nature Positive’.

A što na sve to kažu osiguratelji?

Insurance Europe, europska federacija osiguranja i reosiguranja, nedvojbeno podržava zajednički globalni zamah u borbi protiv klimatskih promjena koji je bio u fokusu COP26. Europska industrija osiguranja također podržava ciljeve Pariškog sporazuma i Europskog zelenog dogovora, kao i ambiciozne ciljeve Europe za smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. i postizanje neto ekonomije do 2050. godine. “Doista, potreba za hitnim djelovanjem nikada nije bila nedvosmislenija i, kao što pokazuje najnovije izvješće IPCC-a, troškovi mjera za smanjenje, ublažavanje i prilagodbu blijede u usporedbi s dugoročnim troškovima neublaženih klimatskih promjena. Osiguratelji mogu odigrati značajnu ulogu, kako u ublažavanju najgorih scenarija klimatskih promjena, tako i u pomaganju građanima i poduzećima da se prilagode utjecajima promjena koje se ne mogu izbjeći i koje će trajati dugi niz godina”, poručuju iz Insurance Europe i dodaju da osiguratelji to mogu učiniti putem svoje sposobnosti preuzimanja i diversifikacije rizika u ime kupaca i pružanja financijske potpore koja im je potrebna da se nose s posljedicama događaja povezanih s klimatskim promjenama kao i znanjem i stručnosti o upravljanju rizicima kako bi pomogli kupcima i javnom sektoru da izgrade svijest o rizicima te da smanje izloženost i povećaju otpornost na utjecaje klimatskih promjena, uključujući pristupe “boljeg obnavljanja” nakon što je šteta nastala. Kapacitet osiguratelja za ulaganje u prijelaz na održivost, također je od pomoći, budući da su najveća skupina institucionalnih ulagača u Europi s imovinom od preko 10 bilijuna eura. Osiguratelji već poduzimaju mjere i spremni su učiniti više, što pokazuju inicijative i koalicije u kojima sudjeluju mnogi osiguratelji. Ali da bi odigrali svoju punu ulogu i istinski oslobodili značajan potencijal sektora, trebaju im vlade da poduzmu drastične mjere. To uključuje obveze ulaganja u mjere prilagodbe i prevencije jer mjere koje se poduzimaju danas imat će veliki utjecaj na ono što je osigurano u budućnosti, a to je poticanje i potpora održivijim državnim, korporativnim i infrastrukturnim projektima u koje osiguratelji mogu ulagati, veće ulaganje privatnog kapitala kroz javno-privatna partnerstva te bolje uravnoteženje kreditnog rizika povezanog s infrastrukturnim projektima. Od pomoći je i stvaranje europske ESG baze podataka kako bi investitori imali učinkovit pristup usporedivim i pouzdanim podacima koji su im potrebni za održivo ulaganje i izvješćivanje.

Potrebni su bilijuni dolara dodatnih ulaganja godišnje kako bi se osigurala niskougljična budućnost i podržale zemlje koje već žive s razornim utjecajima klimatskih promjena

A kako na klimatske promjene i održivije poslovanje gledaju osiguratelja koji posluju u Hrvatskoj, provjerili smo u Wieneru i UNIQA osiguranju. “Kontinuirano pratimo međunarodne inicijative i regulatorne promjene vezane za očuvanje klime i podržavamo pozitivne pomake ka ostvarenju budućnosti s nultim stopama emisija stakleničkih plinova. U vremenu pred nama, svaka tvrtka, banka, osiguravatelj i investitor morat će prilagoditi poslovne modele, razviti vjerodostojne planove za tranziciju i provesti ih u djelo. Industrija osiguranja dobro je pozicionirana da bude ključni nositelj promjena jer pomaže zajednicama i sektorima u izgradnji otpornosti na katastrofe, a stručnost i resursi unutar industrije dobar su temelj za kreiranje inovativnih proizvoda i rješenja koja podržavaju klimatske akcije. Od 2021. godine član smo UN Global Compacta, najveće svjetske inicijative korporativne održivosti, čime se, između ostalog, obvezujemo podupirati predostrožan pristup izazovima na području okoliša, pokrenuti inicijative radi promicanja veće odgovornosti prema okolišu te poticati razvoj i širenje ekološki prihvatljivih tehnologija. Uz pridržavanje Deset načela UN Global Compacta u području ljudskih prava, rada, okoliša i suzbijanja korupcije, prepoznajemo i doprinos ostvarenju Globalnih ciljeva održivog razvoja, između ostalog i cilja 13 – Poduzimanja hitne akcije u borbi protiv klimatskih promjena”, kažu u Wieneru.

Svjesni važnosti posredničke uloge financijskih institucija u gospodarstvu i značajnog utjecaja njihovih ulaganja na šire društvo, Wiener posebnu pažnju polaže faktorima kao što su zaštita okoliša te društveni i upravljački (ESG) rizici, koji su uključeni u svaku njihovu investicijsku analizu. “Učinak ovih čimbenika može utjecati na sposobnost stvaranja dugoročne vrijednosti za osiguranike, stoga razmatranje istih smatramo važnim instrumentom za poboljšanje profila rizičnosti naših ulaganja, dok je cilj u sljedećim godinama što više usmjeriti financijske tokove prema niskim emisijama stakleničkih plinova i klimatski otpornom razvoju. U sklopu strateških ciljeva Wiener osiguranja za razdoblje do 2025. planiran je plasman u ESG ulaganja (bilo direktno u vrijednosne papire ili preko investicijskih fondova) do 1 posto udjela u ukupnim ulaganjima, a moguće je i povećanje udjela ovisno o dostupnosti takvih financijskih instrumenata na tržištu te njihovom omjeru rizika i očekivanog prinosa”, dodaju u Wieneru.

U skladu sa Strategijom o klimatskim promjenama i Smjernicama o upravljanju imovinom VIG Grupe, trenutno razmatraju rizike povezane s ulaganjima koja obuhvaćaju zabranjeno oružje te preradu i uporabu termalnog ugljena. Što se tiče prerade i uporabe termalnog ugljena, njihov partner – Erste Asset Management GmbH kvartalno ocjenjuje izdavatelje s obzirom na njihovo sudjelovanje u sljedećim područjima: vađenje i trgovanje termalnim ugljenom; proizvodnja električne energije iz termalnog ugljena i proizvodnja goriva iz ugljena.

Vladama svijeta u provedbi mjera protiv klimatskih promjena trebat će snažna podrška privatnog sektora jer javni budžeti za održivost nisu dovoljni za provedbu zelene tranzicije niti za ispunjavanje cilja zadanog Pariškim sporazumom da do 2050. godine Europska unija postane prvo klimatski neutralno gospodarstvo i društvo

Osim navedenog, područje odgovornosti prema okolišu u Wieneru očituje se u razumnoj potrošnji prirodnih resursa te očuvanju vode, zraka i kopna od onečišćenja. “Potrebno je prilagoditi poslovni model u skladu s klimatskim promjenama, okrenuti se korištenju alternativnih izvora energije, smanjenju otpada i recikliranju te očuvanju prirode. Uvedene mjere energetske učinkovitosti uključuju kontrolu potrošnje energije, prelazak na LED svjetla u uredima, kao i kontrolu i podešavanje potrošnje grijanja i hlađenja. Provodimo nekoliko projekata s ciljem uvođenja potpuno bezpapirnog poslovanja, a tijekom 2021. godine uveli smo Zelene kutove za odvajanje otpada kako bismo pomogli u smanjenju onečišćenja i promovirali recikliranje plastike, papira i metala u zgradi našeg sjedišta i regionalnim centrima”, tumače u Wieneru.

Oni smatraju da će privatno financiranje pomoći svim tvrtkama da prilagode svoje poslovne modele gospodarstvu s nultim stopama emisija, no usprkos velikom napretku u posljednjih nekoliko godina, potrebni su dodatni napori da se izgradi pravi okvir kroz koji će privatni sektor dodatno ojačati zelene investicije i financiranje odgovora na klimatske promjene. Značajan privatni, dobrovoljni zamah posljednjih godina dobrodošao je, ali potrebna mu je globalna koordinacija kako bi se dogovorili temeljni okviri za izvješćivanje o klimatskim rizicima i prilikama, te za ocjenjivanje tranzicijske usklađenosti korisnika i izdavača kapitala. Vlade mogu pojačati napore u privatnom sektoru postavljanjem jasnih i vjerodostojnih klimatskih politika, koje će tržištu pružiti veću sigurnost i potaknuti privatna ulaganja.

“Vezano za buduće ciljeve na razini VIG Grupe, upućujemo na to da će Wiener osiguranje u sljedećim godinama što više usmjeriti financijske tokove prema niskim emisijama stakleničkih plinova i klimatski otpornom razvoju, u skladu s Pariškim sporazumom, relevantnim politikama i zakonodavstvom EU-a (uključujući Uredbu o taksonomiji). Navedena Uredba će jasno definirati koja se ulaganja mogu okarakterizirati kao okolišno održiva, a što ćemo implementirati u izvještavanje o tzv. zelenim ulaganjima, u skladu sa svojom Strategijom o klimatskim promjenama okrenutoj budućnosti”, kažu u Wieneru.

Ako želimo ograničiti globalno zagrijavanje, tada svijet treba održivo koristiti zemljište i staviti zaštitu i obnovu prirode u srce svega što radimo

Kada je riječ o rizicima povezanima s promjenom klime, iz Wienera poručuju da se klimatski rizici razlikuju od konvencionalnih rizika. Izrazito su teški za predvidjeti, no znamo da radnje koje poduzmemo danas određuju ozbiljnost rizika desetljećima u budućnosti, stoga je potrebno pravovremeno djelovanje kako bi se oni minimizirali. “Klimatski rizici su dalekosežni i utjecat će na svakog kupca, u svakom sektoru, u svakoj zemlji. Usprkos tome, OECD procjenjuje da će 70 posto od 3,5 bilijuna dolara ulaganja potrebnih za energetsku tranziciju morati biti usmjereno ka zemljama u razvoju. Klimatske promjene postaju sve neposrednije makroekonomsko pitanje jer fizički rizici, poput ekstremnih vremenskih prilika, i tranzicijski rizici, kao što su ‘zamrznuti’ resursi u vađenju i korištenju fosilnih goriva, uzrokuju poremećaje gospodarske aktivnosti i financijske gubitke. Te se posljedice ne očituju samo kao izravni učinci ekstremnih vremenskih događaja, već se manifestiraju kroz zdravstvene i ekološke posljedice emisija stakleničkih plinova, ali i kao gubitak državnih subvencija za fosilna goriva i slično. Međunarodni privatni financijski tokovi prema zemljama u nastajanju i zemljama u razvoju još uvijek su ograničeni, ali su ključni za potporu tranzicije u tim zemljama”, zaklljučuju u Wieneru.

Jaz

U UNIQA osiguranju komentiraju da je znanstveno potvrđeno da je održavanje globalnog zagrijavanja na razini ispod 1.5°C najbolji način za spašavanje planeta od opasnih posljedica klimatskih promjena koje su sve vidljivije u Europi i u svijetu. Ekstremni vremenski uvjeti sve su češći i intenzivniji i iznimno je važno i hitno poduzeti mjere protiv daljnjeg zagrijavanja. Zbog toga pozdravljaju konsenzus koji je postignut, no uspjeh dogovora iz Glasgowa pokazat će se tek u njegovom ispunjavanju u budućnosti. “Predanost tom važnom cilju UNIQA Austrija je pokazala pridruživši se krajem listopada kao prva osiguravajuća kuća u Austriji UN-ovoj zajednici Net Zero Asset Owner koja okuplja više od 60 globalnih investitora u bankarskom i osigurateljnom sektoru okupljenih u zajedničkom cilju: održivim ulaganjima ograničiti globalno zatopljenje na 1,5 stupnjeva. Posvećenost temi klimatskih promjena, smanjenju proizvodnje CO2 te korištenju energije iz obnovljivih izvora dijele sve članice UNIQA grupe usklađujući svoje zeleno poslovanje sa strategijom Grupe”, kažu.

Sukladno Uredbi EU 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga od ožujka ove godine UNIQA je donijela Politiku upravljanja rizicima održivosti ulaganja. “To znači da procjenjujemo svaki negativni utjecaj na okoliš, uključujući emisije stakleničkih plinova, na temelju podataka dobivenih od specijaliziranih vanjskih pružatelja usluga, izdavatelja vrijednosnih papira i upravitelja fondova s kojima poslujemo ili planiramo poslovati. Uz poštivanje regulatornih obaveza, održivost nam je ključna pri donošenju svih poslovnih odluka i procesa. UNIQA je, primjerice, prvi osiguratelj u Hrvatskoj koji se pridružio projektu ZelEn Hrvatske elektroprivrede, opredijelivši se za energiju dobivenu isključivo iz obnovljivih izvora. Dodatna vrijednost projekta ZelEn je što se sva sredstva prikupljena od prodaje proizvoda ZelEn prikupljaju u fond iz kojeg se realiziraju projekti iz područja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti za potrebe socijalno osjetljivih kategorija korisnika usluga javnog sektora, kao što su vrtići, škole, domovi i slične institucije. Tijekom 2019. godine UNIQA je ostvarila ‘promet’ od 150 MWh električne energije iz 100 posto obnovljivih izvora, 2020. godine 332 MWh. Time smo doprinijeli smanjenju potrošnje energije i smanjili emisiju od ukupno 125 tona CO2”, kažu i dodaju da razmišljaju i posluju zeleno u svim poslovnim procesima u kojima je to moguće. “Tako smo, primjerice, smanjili broj vozila na fosilna goriva, automatizacijom poslovnih procesa znatno smo reducirali nepotrebnu potrošnju papira i energije koju štedimo i hibridnim načinom rada. Sve što se može iskoristiti ili reparirati na adekvatan način zbrinjavamo ili doniramo pazeći da ostavimo što manji trag na okolišu”, poručuju iz UNIQA osiguranja.

Drže da će svim vladama svijeta u provedbi mjera protiv klimatskih promjena trebati snažna podrška privatnog sektora jer javni budžeti za održivost, kao što je i rečeno u Glasgowu, nisu dovoljni za provedbu zelene tranzicije niti za ispunjavanje cilja zadanog Pariškim sporazumom da do 2050. godine Europska unija postane prvo klimatski neutralno gospodarstvo i društvo. Taj jaz može prevladati jedino privatni sektor svojim ulaganjima, kao i odgovornim financijskim odlukama.

“Klimatske promjene i vremenske neprilike koje donose pričinjavaju goleme štete industriji osiguranja na globalnoj razini i to je izvjesnost kojom se već sada ozbiljno bavimo. Možemo očekivati sve veći broj šteta i značajnije iznose šteta uslijed vremenskih neprilika poput oluja i vjetrova iznadprosječne snage, tuča, poplava, potresa, požara i povećanja razine vode”, zaključuju u UNIQA osiguranju.

Natrag