Godinama unazad, a posebno od kataklizmičkih poplava iz 2014. godine, upozoravali smo na ono što nam sada klimatolozi govore skoro svaki dan: promjena klime i uticaj čovjekovih aktivnosti u prirodi su faktori koji snažno utiču na sve učestalije razorne prirodne nepogode sa, nažalost, ljudskim žrtvama i ogromnim ekonomskim štetama
Početkom mjeseca svedočili smo katastrofalnim poplavama i klizištima u BiH. Ovaj strašni događaj sa ljudskim žrtvama koje se još broje u trenutku kad radimo ovaj intervju, još jedno je podsećanje na to šta nam donose klimatske promjene i kakva je uloga ljudskog faktora u ovim prirodnim nepogodama, te postoji li način da prevencija bude na višem nivou i kakvu ulogu može imati osiguranje. S toga smo upravo tim pitanjima otvorili razgovor sa Erminom Čengićem, generalnim sekretarom Udruženja društava za osiguranje F BiH.
Šta mislite, kakve će biti posledice klimatskih promjena po sam sektor osiguranja? Koliko će se samo osiguranje mjenjati pod uticajem sve većih rizika, a samim tim i šteta?
Mi iz sektora osiguranja smo navikli na to da pratimo katastrofalne prirodne nepogode u svijetu i da analiziramo njihove posljedice, ali ono što se desilo početkom oktobra na području Jablanice, Konjica, Kiseljaka, Kreševa, Fojnice i drugih mjesta u BiH jednostavno je šokiralo sve i u BiH i u regionu. Kao što to mnogi ističu, ogromne materijalne štete će biti sanirane, ali izgubljeni ljudski životi i razorene porodice su nešto što je nenadoknadivo. Godinama unazad, a posebno od kataklizmičkih poplava iz 2014. godine, upozoravali smo na ono što nam sada klimatolozi govore skoro svaki dan: promjena klime i uticaj čovjekovih aktivnosti u prirodi su faktori koji snažno utiču na sve učestalije razorne prirodne nepogode sa, nažalost, ljudskim žrtvama i ogromnim ekonomskim štetama. Podatak da je u prošloj godini u svijetu od prirodnih nepogoda nastradalo 72.920 ljudi, a da je materijalna šteta iznosila 280 milijardi USD je frapantan, ali još je znakovitije to što četiri godine zaredom osigurane štete prelaze iznos od 100 milijardi USD.
Industrija osiguranja se definitivno mora prilagođavati navedenim faktorima, ali njena uloga je samo jedan djelić mozaika aktivnosti koje su nužne da bi se smanjili rizici i opasnosti po čovjeka i njegovu imovinu. Smanjenje emisija stakleničkih plinova, na primjer, globalno je pitanje i u njemu svoje učešće moraju uzeti svi, ali ponajviše najveći zagađivači. Smatram da odgovornost nije ista na svima i da nije korektno ni pošteno prebacivati balast potrebe za promjenom ekoloških politika na sve građane svijeta ili nekog područja jer je evidentno da najveći uticaj na okoliš imaju industrije koje se odbijaju prilagoditi činjenici katastrofalnog scenarija globalnog zatopljenja koje nam prijeti. Država tu opet ima svoju posebnu ulogu kroz brzinu i strogoću donošenja i provođenja propisa i rigoroznih mjera koje se moraju poduzeti da bi se spriječilo najgore. Na aktuelnom primjeru Donje Jablanice i kamenoloma koji je, makar po prizorima sa lica mjesta, jedan od glavnih faktora razornosti bujice koja je uništila objekte i usmrtila ljude vidi se šta zanemarivanje jednog od faktora rizika može donijeti.
Šta mogu učiniti osiguravači?
Osiguravatelji sa svoje strane mogu, pored ućešća u smanjenju rizika, raditi na njegovom upravljanju i podizanju svijesti kod najšire javnosti o važnosti osiguranja. Međutim, i to ima svoje granice, kao što granice ima i standard stanovništva u ekonomski nedovoljno razvijenim zemljama, pa je aktivno učešće države kroz, recimo, uvođenje obaveznosti osiguranja imovine od nekih katastrofalnih rizika moguća mjera za saniranje posljedica prirodnih nepogoda.
Klimatske promjene su bile i predmet diskusije na nedavno završenim Danima osiguranja u BiH. Kakvi su inače utisci sa ove konferencije?
Iako smo ovih dana svi u BiH, ali i regionu pod utiskom razorne prirodne nepogode i njenih posljedica, činjenica je da je sama konferencija prošla izvanredno, sa mnoštvom pozitivnih reakcija. Prema komentarima kolega koji su prisustvovali konferenciji, a bilo je više od 200 učesnika iz društava za osiguranje, regulatornih agencija, srodnih biznisa, akademske zajednice, strukovnih udruženja iz BiH i regiona, ovaj skup je i po aktuelnosti tema i po kvalitetu održanih prezentacija i panel diskusija nadmašio sva očekivanja. Nadamo se da ćemo i u narednim godinama nastaviti sa predstavljanjem atraktivnih govornika i zanimljivih i aktuelnih stručnih tema i da će konferencija, kao centralni godišnji skup industrije osiguranja u Bosni i Hercegovini, biti prilika za druženje, uvezivanje i sticanje novih znanja svih ljudi koji žele da nešto znače u sektoru osiguranja.
Iz vašeg ugla, šta su bile najznačajnije poruke ovih Dana osiguranja, a koje su bile preporuke bilo za samo tržište bilo za regulatora?
Konferenciju je obilježilo nekoliko obraćanja, ali bih izdvojio poruke prva tri. U pozdravnom govoru predsjednika Upravnog odbora Udruženja, Damira Hadžića naglašeno je da je tržište osiguranja u stalnoj transformaciji, suočeno s dinamičnim izazovima, bilo da govorimo o regulatornim okvirima, tehnološkim inovacijama ili promjenama u potrebama klijenata, te da je na nama da im se prilagodimo i koristimo ih za naš rast i razvoj. Federalni ministar financija i zamjenik premijera Federacije Toni Kraljević kazao je da su u Vladi Federacije BiH svjesni da je sektor osiguranja jedna od ključnih poluga financijskog sustava i da osiguranje ima presudnu ulogu u stvaranju sigurnosti, kako za pojedince, tako i za privredne subjekte, cjelokupnu ekonomiju i društvo u cjelini. Guvernerka Centralne banke, prof. dr Jasmina Selimović govorila je o prognozama rasta kako na globalnom tako i na nivou BiH i konstatovala da razvijenost tržišta osiguranja u BiH ostaje ispod prosjeka regiona. Upravo zbog toga je istakla važnost spremnosti tržišta, kao i osiguravajućih društava, da odgovore na izazove koji su pred osiguravateljima i koji će ili biti reaktivni i gledati da reaguju tek kada nam se nešto desi ili bi, po njenim riječima, morali biti proaktivni i uložiti dodatni napor jer će nam onda biti puno lakše.
Da prođemo Dane osiguranja iz vašeg ugla kroz teme o kojima se govorilo. Jedna od tema su bile inovacije u osiguranju. Jesu li osiguratelji u BiH dovoljno inovativni?
Kroz konferenciju smo govorili i o inovativnim proizvodima i o inovativnim kanalima prodaje i novim tehnologijama, ali meni je posebno zanimljivo bilo sagledati primjenu umjetne inteligencije u osiguranju. Kako je naglašeno, osiguranje je biznis kojeg trenutno odlikuju, između ostalog, kompleksni proizvodi, komplikovani procesi, velike količine podataka, dosta birokratije, te nedovoljno proveden proces digitalizacije. U sve ove segmente pojedini osiguravatelji u regionu već uveliko uključuju primjenu umjetne inteligencije koja je spremna da lakše pruži odgovore na pitanja o proizvodima, ubrza proces obrade štete, smanji troškove procjene, pomogne u bržoj i kvalitetnijoj pripremi ponude osiguranja, a što sve rezultira i bržim procesom kupovine i preciznije određenom premijom koja bolje odgovara individualnom profilu rizika. Kod nas su neki od ovih procesa u začetku, ali ono u šta ne treba uopšte sumnjati je spremnost osiguravajućih društava u BiH da se prilagode potrebama tržišta i odgovore na svaki upit građana kada je osiguranje u pitanju.
Da li kod inovacija treba pratiti potrebe tržišta ili ipak treba ići i ispred tržišta?
Ovo pitanje treba uputiti onima koji prave ponudu osiguranja u društvima za osiguranje. Oni se svakodnevno suočavaju sa ovom dilemom i na nju vjerovatno još uvijek nema jednoznačnog odgovora. Nema sumnje da će svaki osiguravatelj, kao što sam rekao, ići za potrebom tržišta i kreirati ponudu koja će zadovoljiti i neke potrebe koje dolaze od relativno malog broja klijenata ili uskog segmenta tržišta. S druge strane, naše tržište je dosta nerazvijeno, a kada se to kaže prije svega se misli na to da najveći broj osiguranika traži osiguranja koja su vezana za motorna vozila, a tek manji dio njih ima potrebu za, recimo, životnim ili dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjem. Mi u okviru strukovnog udruženja svakodnevno radimo na podizanju svijesti o značaju dobrovoljnih vrsta osiguranja kroz aktivne kampanje na društvenim mrežama, ali vjerujem da i promjena okruženja i globalni uticaji stvaraju neke izazove i zahtjeve na koje naša industrija osiguranja tek treba dati odgovor.
A šta su najveći izazovi osiguranja električnih automobila o čemu se takođe razgovaralo na Danima osiguranja u BiH? Na šta tu konkretno treba obratiti pažnju?
Ne treba biti ekspert da bi se zaključilo da je veliki izazov kod električnih vozila udio cijene baterije u ukupnoj cijeni vozila. Na konferenciji smo od kolege Kristijana Oslića iz Croatia osiguranja Zagreb čuli podatak da je popravak električnih vozila nakon nesreće do 30 odsto skuplji u odnosu na konvencionalna vozila i da električna vozila imaju veću frekvenciju šteta. Prema njegovim riječima, u budućnosti nas očekuju novi izazovi za proizvođače u smislu smanjenja prosječne emisije plinova, razvoj novih tehnologija izrade baterija, ali i nastavak trenda stagnacije potražnje za električnim vozilima. Posebno se apostrofira i pitanje promjene koncepta vlasništva vozila jer očigledno je da nove, mlađe generacije, makar u razvijenijim državama svijeta, nemaju isti odnos prema vlasništvu nad prevoznim sredstvom kao što je kod nas starijih.
Stižu nam nove generacije. Šta mislite da je prava formula koju osiguravači mogu upotrebiti osvajajući Generaciju Z? Jesu li to već kupci osiguravajućih polisa?
Definitivno jesu. Oni su odrasli uz digitalnu tehnologiju i internet i u svijetu koji pruža priliku za dobru zaradu i finansijsku neovisnost i u ranim dvadesetim tako da pripadnici ove generacije, naravno ne svi, u poziciji su da budu korisnici osiguranja, samo je pitanje koje vrste osiguranja ih zanimaju. Kao što je kolega Zlatan Velić prezentirao kroz svoje istraživanje, ova generacija cijeni autentičnost i jedinstvena iskustva više od materijalnih dobara. Provjeravaju i uspoređuju cijene prije svake kupovine i smatraju se jedinstvenim i žele da iskustvo kupovine bude skrojeno po njihovoj mjeri. U tim njihovim karakteristikama treba tražiti formulu za adekvatan pristup ovim klijentima. Ono što je posebno interesantno je činjenica da se pripadnici ove generacije u BiH razlikuju od svojih vršnjaka u EU po tome što su finansijski oprezniji i osjetljiviji na cijene zbog nižeg životnog standarda i veće ekonomske nesigurnosti u poređenju s EU vršnjacima.
Šta su planovi Udruženja društava za osiguranje BiH za naredni period? Šta će biti ključne aktivnosti?
Mi smo posvećeni dizanju rejtinga struke osiguranja, kako unutar institucija države tako i među našim klijentima, osiguranicima i oštećenicima. Težimo stvaranju i održavanju partnerskih odnosa sa donosiocima odluka unutar finansijskih institucija vlasti, te sa onima koji mogu uticati na primjereniji položaj sektora osiguranja u okvirima ekonomije države. Kontinuirani cilj rada Udruženja je stvaranje boljih uslova i okolnosti za rad osiguravajućih društava, kao i razvijanje svijesti među građanima o osiguranju kao ključnom faktoru zaštite od rizika po njih osobno, njihove najbliže i njihovu vrijednu imovinu. Vjerujemo da nam je zadatak da – kroz saradnju sa ostalim institucijama unutar sektora osiguranja poput regulatornih agencija, biroa zelene karte u BiH, zaštitnih fondova, ali i sa akademskom zajednicom – da održavamo povjerenje u ovu važnu djelatnost i stalno proširujemo fond znanja o osiguranju kod svih građana. Naša misija je specifična i u toliko što su i uslovi u kojima djeluje tržište osiguranja specifični za ovu zemlju, sa regulativom koja nije ujednačena po entitetima i sa različito razvijenim tržištima, pa i različitim kapitalnim zahtjevima za osiguravajuća društva po entitetima.
U narednom periodu ćemo dalje proširiti aktivnosti našeg Centra za edukaciju i istraživanje u osiguranju u okviru kojeg smo u protekloj godini održali niz značajnih edukacija za djelatnike osiguravajućih društava, posrednike u osiguranju, djelatnike banaka i drugih institucija iz finansijskog sektora.
Ključni izazovi koji su pred nama, a odnose se na proces deregulacije tržišta obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, primjenu direktiva EU iz oblasti osiguranja poput Solventnosti II ili IDD-a ili primjenu međunarodnih računovodstvenih standarda IFRS 17, prilika su nam da pokažemo kako zajednički pristup i saradnja na nivou struke daje rezultat i u uslovima snažno izražene konkurentnosti. Možemo biti zaista ponosni na odnose koji su stvoreni unutar Udruženja i njegovih organa, a što se vidjelo i kroz prisustvo i podršku upravo održanoj konferenciji Dani osiguranja u BiH 2024, te kroz izražen stepen usaglašenosti i razumijevanja među najvećim brojem predstavnika društava za osiguranje. Pored toga, značajno je istaći i saradnju sa kolegama iz Udruženja koje djeluje pri Privrednoj komori RS, ali i sa strukovnim udruženjima osiguravača iz Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Sjeverne Makedonije i Srbije, te naravno sa europskom asocijacijom udruženja osiguravača Insurance Europe čiji smo pridruženi članovi. Svi pobrojani su dio iste priče i iste porodice osiguravača, a nas u regionu još dodatno veže historijsko nasljeđe i sličnost ekonomija, te smo upućeni jedni na druge i pomažemo jedni drugima na način koji je više prijateljski nego službeno poslovni.
Razgovarala: Vesna Lapčić