;

Kažnjiv i sam pokušaj kaznenog djela

Datum objave: 01.07.2009. Broj 7 | Godina 2009

mr.sc. Zorislav Kaleb

Izmjene Zakona o tržištu vrijednosnih papira u vezi kaznenog djela "Manipuliranja tržištem i širenja neistinitih informacija" iz čl. 150. donesene su u cilju usklađenja s pravnom stečevinom Europske unije. Njima je utvrđena obveza burzama i uređenim javnim tržištima da propišu mjere i način sprječavanja i otkrivanja slučajeva manipuliranja tržištem te dano ovlaštenje Hanfi da pravilnikom propiše dodatne mjere za sprečavanje manipulacije tržištem. Manipuliranje tržištem je poduzimanje radnji od strane bilo koje fizičke ili pravne osobe, kojima se kod drugih sudionika na tržištu vrijednosnih papira stvara ili može stvoriti kriva ili obmanjujuća slika o ponudi ili potražnji, cijeni ili prometu jednoga ili više vrijednosnih papira, vlasništvu nad jednim ili više vrijednosnih papira, odnosno izdavatelju jednoga ili više vrijednosnih papira. Pod manipuliranjem tržištem posebno se smatraju sljedeći postupci: obavljanje poslova, odnosno davanje naloga za kupnju ili prodaju jednog ili više vrijednosnih papira koji omogućuju jednoj ili više fizičkih ili pravnih osoba da na temelju međusobno usklađenog djelovanja, oblikuju cijenu jednog ili više vrijednosnih papira da bi utjecali na povećanje ili smanjenje cijene sklapanje prividnih poslova o kupnji ili prodaji vrijednosnih papira, odnosno bilo koji drugi oblik prijevare ili dovođenja u zabludu objavljivanje i/ili širenje neistinitih informacija putem medija ili na drugi način, uključivo i širenje neprovjerenih glasina i neistinitih ili obmanjujućih vijesti, ukoliko je osoba, koja je širila te informacije, znala, ili je mogla znati da je predmetna informacija bila neistinita ili obmanjujuća.

Burza i uređeno javno tržište dužni su pravilima propisati mjere i načine sprečavanja otkrivanja slučajeva manipulacije tržištem

Burza i uređeno javno tržište dužni su pravilima propisati mjere i načine sprečavanja i otkrivanja slučajeva manipulacije tržištem. Agencija može Pravilnikom propisati dodatne mjere za sprječavanje manipulacije tržištem. Kazneno djelo iz čl. 150. ZTVP čini onaj tko protivno odredbama čl. 108. ZTVP u namjeri da utječe na povećanje ili smanjenje cijene, stvori privid aktivnog trgovanja i time sebi ili drugome pribavi imovinsku korist ili drugome prouzroči štetu na način da: sklopi ili izvrši ugovor o prodaji ili zamjeni vrijednosnih papira sa svrhom da se stvori privid da je takav posao sklopljen, iako ne želi njegovo izvršenje na burzi ili drugom uređenom tržištu da nalog za kupnju ili prodaju nekoga vrijednosnog papira, znajući da je dan ili da će biti dan nalog za prodaju ili kupnju toga vrijednosnog papira od druge osobe, po cijeni koja je približno ista ili ako sam da nalog i protunalog širi obavijesti o izdavatelju, vrijed- nosnim papirima i drugim činjenicama za koje zna da nisu istinite da nalog za kupnju ili prodaju jednog ili više vrijednosnih papira koji omogućuje jednoj ili više fizičkih ili pravnih osoba da, na temelju međusobno usklađenog djelovanja, oblikuju cijenu jednog ili više vrijednosnih papira kako bi utjecali na povećanje ili smanjenje cijene objavi i/ili širi neistinite informacije putem medija ili na drugi način, uključivo i širenje neprovjerenih glasina i neistinitih ili obmanjujućih vijesti ukoliko je osoba koja je širila te informacije znala, ili bi trebala znati, da je informacija bila kriva ili obmanjujuća.

Obilježja kaznenog djela
Zakonom je zabranjeno širenje neistinitih informacija na način da se utječe na cijenu vrijednosnih papira, te isto spada u pojavni oblik zlouporabe na tržištu vrijednosnih papira i to manipuliranje tržištem (npr. kad netko lažno iznosi da će trgovačko društvo kupiti neko strano društvo te će mu stoga porasti cijena dionica kako bi potaknuo kupnju dionica i potražnju za istim, a samim time i povećanje njihove cijene). Nasuprot tome, može se lažno širiti informacija da je neko društvo pred stečajem kako bi pala vrijednost dionica i one bile što jeftinije kupljene ili da će neko društvo koje slabo posluje ili je u/pred stečajem kupiti drugo jače, te će cijena dionica uskoro porasti. Ovo kazneno djelo je poseban oblik kaznenih djela nelojalne tržišne utakmice i prijevare, a može se počiniti samo namjerno. Počinjenje kaznenog djela je motivirano u namjeri da se utječe na povećanje ili smanjenje cijene vrijednosnih papira ili stvaranja privida aktivnog trgovanja istima. Kazneno djelo "Manipuliranje cijenama i širenje neistinitih informacija" bilo je do srpnja 2002. god. sastavni dio kaznenog djela "Korištenje povlaštenih informacija, manipuliranje cijenama i širenje neistinitih informacija" iz čl. 101. Zakona o izdavanju i prometu vrijednosnih papira.

Manipuliranje tržištem je poduzimanje radnji od strane bilo koje fizičke ili pravne osobe, kojima se kod drugih sudionika na tržištu stvara ili može stvoriti kriva ili obmanjujuća slika o ponudi, potažnji ili cijeni vrijednosnih papira

Burze su obvezne u dnevnom tisku objavljivati ponude za kupnju i prodaju vrijednosnih papira, te podatke o zaključenom prometu po cijeni i količini. O zaključenim poslovima na uređenom javnom tržištu i u pogledu cijena i količine ista su obvezna tjedno izvješćivati Agenciju koja utvrđuje obvezni sadržaj navedenog izvješća. Kazneno djelo se temelji na blanketnim odredbama čl. 108. pod nazivom "Manipuliranje cijenama", čl. 109. "Širenje lažnih informacija" i čl. 110. "Provizijom motivirana trgovina". Blanketna odredba ili upućujuća dispozicija je dio kaznenopravne odredbe koja sadrži zakonski opis određenog kaznenog djela na način da se za pojedino obilježje kaznenog djela upućuje na neki drugi propis. Tek se pomoću sadržaja tog drugog propisa dobiva potpuni opis predmetnog kaznenog djela. Kod blanketnih kaznenih djela opis sadrži samo predviđenu kaznu dok se u pogledu preostalih obilježja upućuje na neki drugi propis. Prema čl. 108. st. 1. ZTVP radi sprječavanja manipuliranja cijenama i radi sprječavanja stvaranja neistinite slike tržišta, za pojedini vrijednosni papir zabranjeno je: obaviti transakciju vrijednosnim papirima na način da njezinim izvršenjem ne dođe do promjene zakonitog imatelja ili vlasnika, odnosno da se na drugi način stvori privid sklopljenog posla dati nalog za kupnju ili prodaju vrijednosnog papira, znajući da je dan ili će biti dan nalog za prodaju ili kupnju toga vrijednosnog papira od iste ili druge osobe, po cijeni koja je približno ista, radi stvaranja privida cijene ili aktivnog trgovanja. Također je, sukladno čl. 108. st. 2, zabranjeno obavljati transakcije s vrijednosnim papirom u cilju: povećanja cijena toga vrijednosnog papira, te da se na taj način potiču drugi ulagatelji na kupnju istog smanjenja cijene tog vrijednosnog papira radi poticanja drugih ulagatelja na prodaju tog vrijednosnog papira stvaranja privida aktivne trgovine tim vrijednosnim papirom te da se na taj način potaknu drugi ulagatelji na kupnju i/ili prodaju istog. Prema čl. 109. zabranjeno je objavljivati ili širiti neistinite informacije koje utječu ili mogu utjecati na obujam trgovanja i cijenu vrijednosnih papira. Ovlaštenim društvima koja upravljaju portfeljem vrijednosnih papira nalogodavaca također je zabranjeno prodavati ili davati naloge za prodaju, kupovati ili davati naloge za kupnju tih vrijednosnih papira, isključivo s namjerom stjecanja provizije koja se naplaćuje za tu uslugu (provizijom motivirana trgovina, čl. 110.). Naš zakonodavac je prvenstveno zaokupljen ciljnim djelovanjem usmjerenim na počinitelje koji daju lažnu sliku o cijeni, dok europski zakonodavac uz to zabranjenim smatra svako djelovanje (nalogom ili transakcijom) koje daje lažnu sliku o ponudi i potražnji, a isto tako i djelovanje koje je usmjereno na održavanje cijene vrijednosnog papira. ZTVP smatra zabranjenim samo ono davanje naloga za kupnju ili prodaju vrijednosnog papira koje je dano uz znanje da postoji isti takav nalog za kupnju ili prodaju od druge osobe s kojom će se prvi nalog poravnati, dok su ostali nalozi prešutno dopušteni. Za predmetno kazneno djelo bivša Komisija za vrijednosne papire je tijekom 2003. god. podnijela četiri kaznene prijave.

Tržišna manipulacija u europskom pravu
Prema smjernici Europske unije iz 2003. god. – Direktiva 2003/6 EC Europskog parlamenta i vijeća od 28. siječnja 2003., glavni oblici tržišnih manipulacija su pravni poslovi ili nalozi: koji daju lažnu sliku o ponudi, ponudi/potražnji ili cijeni koji su usmjereni na održavanje cijene jednog ili više financijskih instrumenata na umjetnom nivou fiktivne transakcije ili fiktivni nalozi za trgovanje širenja informacija o financijskom instrumentu putem sredstava informiranja uključujući internet. Kada je riječ o novinarima, širenje informacija procjenjuje se uzevši u obzir propise kojima je regulirana njihova struka, osim ako te osobe izravno ili neizravno stječu prednost ili dobit od širenja tih informacija. Doktrina je u Velikoj Britaniji oštro reagirala na mogućnost da novinari budu dijelom općeg režima zlouporabe na tržištu te se Financial Services Authority Velike Britanije zalaže da novinari ostanu izvan tog režima.

Ukoliko je kaznenim djelom pribavljena znatna protupravna imovinska korist ili je drugom prouzročena znatna imovinska šteta, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do pet godina

Tržišnom manipulacijom smatra se: ponašanje osoba(e) kojim se nastoji osigurati dominantan položaj nad ponudom i potražnjom za određeni financijski instrument prodaja ili kupnja financijskih instrumenata na kraju dana (neposredno prije zatvaranja burze) s ciljem dovođenja u zabludu ulagatelja koji djeluju na temelju cijena iskazanih na kraju dana korištenje mogućnosti povremenog ili stalnog pristupa tradicionalnim ili elektroničkim sredstvima informiranja, davanje mišljenja o financijskom instrumentu (ili neizravno njegovu izdavatelju), a da je prethodno trgovao istim, te da je naknadno ostvario korist od izraženog mišljenja o cijeni tog instrumenta, bez da je istovremeno javnosti otkrio interesni sukob na propisan način. Prema listi primjera iz prijedloga Smjernica iz 2001. god. pojavni oblici tržišnih manipulacija mogu biti: djelovanje na tržištu s ciljem da se stvori lažan dojam o aktivnosti djelovanje na tržištu usmjereno na stvaranje nestašice vremenski uvjetovana djelovanja na tržištu djelovanja povezana s informiranjem.

Kaznene sankcije
Za kazneno djelo "Manipuliranja cijenama i širenja neistinitih informacija" iz čl. 150. Zakon je predvidio kažnjavanje novčanom kaznom od najmanje 300 dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do tri godine. Ukoliko je kaznenim djelom pribavljena imovinska korist ili je drugom prouzročena šteta u iznosu većem od 5.000,00 kuna, počinitelj će se kazniti novčanom kaznom od najmanje 500 dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do pet godina. Slično kazneno djelo sadrži i Zakon o vrijednosnim papirima Federacije BiH, no taj Zakon predviđa i znatno strože kazne od našeg i to novčanu kaznu ili zatvor od tri mjeseca do pet godina, a istu kaznu predviđa i za ostala djela iz tri kaznena djela u Zakonu. Nije isključena ni građanskopravna odgovornost za odštetu osobe koja je poduzela neku od zabranjenih radnji iz čl. 105. st. 6. ZTVP-a i time nanijela štetu drugoj osobi. Razlika u cijeni dionice prije i nakon objave osjetljive informacije predstavljala bi iznos stvarne štete, a oštećenik bi trebao dokazati da je štetnik bila osoba koja raspolaže povlaštenim informacijama, te da je pretrpjela štetu i visinu štete. Međutim, ukoliko se u kaznenom postupku utvrdi njegova kaznena odgovornost, u parničnom postupku će se utvrđivati samo visina štete jer je parnični sud vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda u pogledu kaznenog djela i kaznene odgovornosti sukladno čl. 12. st. 3. Zakona o parničnom postupku (ZPP).1

Prekršaji
Pored kaznene odgovornosti Zakon predviđa i prekršajnu odgovornost, a po čl. 63. st. 2. KZ-a sud će pri izricanju presude u kaznenom postupku uračunati izrečenu novčanu kaznu, ako opis tog djela odgovara prekršajnom djelu zbog kojeg je izrečena kazna. Zakon je predvidio i duže zastrane rokove od dosadašnjih. Zastara pokretanja prekršajnog postupka (relativna zastara) za prekršaje propisane ovim Zakonom nastupa kada od dovršenja djela prekršaja proteknu tri godine (dosad jedna godina). Zastara vođenja prekršajnog postupka (apsolutna zastara) nastupa u svakom slučaju kada od dana dovršenja prekršaja protekne šest godina (dosad dvije godine). Zastara izvršenja izrečenih kazni i zaštitnih mjera nastupa kada od pravomoćnosti rješenja o prekršaju protekne pet godina.

Manipulacija tržištem u nacrtu prijedloga Zakona o tržištu kapitala
Hanfa je 2008. godine izradila Nacrt prijedloga novog Zakona o tržištu kapitala (ZTK) sa čak 610 članaka kojima bi se detaljno reguliralo tržište kapitala te propisale i predvidjele sve moguće situacije. Tako se u čl. 569. Nacrta prijedloga ZTK iz travnja 2008. predlagao novi oblik kaznenog djela: "Manipulacija tržištem" koje je na kraju otpalo iz konačne varijante donesenog Zakona. U Zakon o tržištu kapitala u cijelosti je ugrađena pravna stečevina EU s područja investicijskih usluga. Nešto izmijenjeni prijedlog je Vlada RH u lipnju 2008. uputila u saborsku proceduru. Zakon je stupio na snagu 1. siječnja 2009. godine te je u potpunosti zamijenio sadašnji Zakon o tržištu vrijednosnih papira. Zakon ima 600 članaka za razliku od dosadašnjeg Zakona o tržištu vrijednosnih papira koji ima 165 te se postavlja pitanje potrebe takve prenormiranosti. Za isto kazneno djelo bi se kažnjivim smatrala radnja ukoliko netko protivno odredbama ZTK-a, u namjeri da manipulira tržištem i time sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist ili drugome prouzroči štetu. Za isto djelo se predlaže novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine. Ukoliko je kaznenim djelom pribavljena znatna protupravna imovinska korist ili je drugome prouzročena znatna imovinska šteta, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do pet godine. Pokušaj kaznenog djela bio bi kažnjiv.

Novo kazneno djelo – usklađeno djelovanje radi stjecanja protupravne koristi
Novela Zakona o tržištu vrijednosnih papira iz prosinca 2006. uvela je novo kazneno djelo "Usklađeno djelovanje radi stjecanja protupravne materijalne ili financijske koristi" (čl. 150.a) i to pri kupnji ili prodaji vrijednosnih papira.

Prodaja ili kupnja financijskih instrumenata neposredno prije zatvaranja burze, s ciljem dovođenja u zabludu ulagatelja, smatra se tržišnom manipulacijom

Izmjena čl. 109. uvedena je iz razloga što postojeća zakonska regulativa nije poznavala ovu materiju, što se u praksi pokazalo izuzetno manjkavim jer je uočeno manipuliranje tržištem na način usklađenog djelovanja radi stjecanja protupravne materijalne ili financijske koristi. Time je zabranjeno svako usklađeno djelovanje dvaju ili više sudionika tržišta kapitala, pri kupnji ili prodaji vrijednosnih papira, a u namjeri stjecanja protupravne materijalne ili financijske koristi za sebe ili drugog. Kazneno djelo "Usklađeno djelovanje radi stjecanja protupravne materijalne ili financijske koristi" iz čl. 150. može počiniti osoba koja protivno odredbama čl. 109. (108.a) Zakona usklađeno djeluje s jednim ili više sudionika tržišta kapitala, pri kupnji ili prodaji vrijednosnih papira, s namjerom stjecanja protupravne materijalne ili financijske koristi sebi ili drugima i na taj način drugome prouzroči štetu. U zakonskom opisu djela pogrešno je navedena blanketna odredba čl. 108.a, umjesto čl. 109. koji se odnosi na usklađeno djelovanje radi stjecanja protupravne materijalne ili financijske koristi. Naime, čl. 108.a, ne postoji te se očito radi o uredničkoj pogrešci pri uređivanju teksta, a koji je članak očito ostao iz nekih ranijih prijedloga Zakona ili Nacrta Zakona. Izmijenjeni Zakon u čl. 109. st. 2 predviđa i teži (kvalificirani) oblik kaznenog djela ukoliko je istim djelom iz st. 1. ovoga članka pribavljena protupravna materijalna ili financijska korist ili je drugome prouzročena šteta u iznosu većem od 5.000,00 kuna.

Zapriječene sankcije
Zakon je za počinitelja osnovnog oblika kaznenog djela Usklađenog djelovanja radi stjecanja protupravne materijalne ili financijske koristi (čl. 150.a) iz st. 1 čl. 150a zapriječio novčanu kaznu od najmanje 300 dnevnih dohodaka ili kaznu zatvora do tri godine. Za teži oblik kaznenog djela ukoliko bi djelom bila pribavljena protupravna materijalna ili financijska korist ili je drugome prouzročena šteta u iznosu većem od 5.000,00 kuna, počinitelj će se kazniti novčanom kaznom od najmanje 500 dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do pet godina. ZTVP ne predviđa i prekršajnu odgovornost za predmetno kazneno djelo kao što je to slučaj za neka druga kaznena djela iz istog Zakona. U novije se vrijeme u anglosaksonskom pravu smatra da je administrativno sankcioniranje pogodniji oblik borbe protiv tržišnih manipulacija od kaznenopravnog koji uvijek implicira dokazivanje namjere, što je kod predmetnog kaznenog djela teško dokazati.2 U Velikoj Britaniji je 2000. god. donesen Financial Services and Markets Act u kojem je naglasak na samom počinjenju protupravnog djela koje se sankcionira novčanom kaznom, dok je odnos počinitelja prema djelu (namjera – nehaj) nebitan. No, pored toga tijelo nadležno za rješavanje tih prekršaja mora ispuniti kriterije nezavisnosti i nepristranosti iz čl. 6. st. 1. Europske konvencije o ljudskim pravima iz 1950. god.

Nedopuštena kupnja dionica uz povlaštene uvjete preko punomoći
U novi Zakon o tržištu kapitala (ZTK) trebalo je unijeti i kazneno djelo "Nedopuštene kupnje dionica uz povlaštene uvjete preko punomoći". Time bi se sankcionirao onaj tko na javnoj prodaji uz povlaštene uvjete kupuje dionice preko punomoći dobivene od više osoba ili izravno od tih osoba bez posredovanja brokera ili prodaje iste preko punomoći dane većem broju osoba. Također bi trebalo predvidjeti i oduzimanja dionica u korist državnog proračuna ili mirovinskog fonda. Postoji mogućnost da se takvo djelo unese i u budućoj noveli Kaznenog zakona. Mišljenja sam da je u ZTK trebalo zadržati kaznena djela jer se na taj način njegovim stupanjem na snagu obustavljaju dosada pokrenuti kazneni postupci za kaznena djela iz čl. 149. – 154. ZTVP uslijed primjena blažeg zakona temeljem čl. 3 st. 2 Kaznenog zakona. Postoji mogućnost da se ista kaznena djela unesu u buduću novelu Kaznenog zakona. Novi Zakona o tržištu kapitala koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. predviđa prekršaje umjesto kaznenih djela, te je cilj zakonodavca da se kaznena djela prebace u prekršajnu sferu i time izbjegne dokazivanje kroz dugotrajni kazneni postupak. Naknadno je donesen i posebni Zakon o kaznenim djelima protiv tržišta kapitala koji sadrži kaznene odredbe.

Natrag