Fondovi C kategorije - u koje se osiguranici koji su pred mirovinom prebacuju po sili zakona - u zadnjih 12 mjeseci zabilježili su minus od oko 2 posto, dok se u fondovima B kategorije bilježi rast od 2,45 posto
Kad su u drugoj polovici 2014. godine započeli s radom mirovinski fondovi A, B i C kategorije, s različitom strukturom portfelja, a time i razlikama u očekivanim rezultatima, činilo se da smo u potpunosti ‘zaokružili’ formiranje sustava obvezne mirovinske štednje tako da on bude prilagođen baš svima. S jedne strane, kroz fondove A kategorije u kojima prevladavaju ulaganja u dionice, svi oni koji se tek zapošljavaju i imaju pred sobom najmanje 40 godina radnog vijeka, ako ne i više, a time onda i 40 i više godina štednje do mirovine, dobili su priliku da nešto rizičnijim ulaganjima u prvom dijelu štednje osiguraju više prosječne prinose, a time i višu mirovinu.
Naime, kako se ulaganja u dionice tradicionalno smatraju nešto rizičnijima od ulaganja u državne obveznice, i povijesno se bilježe veće oscilacije u vrijednosti imovine, na dulji rok ipak se očekuju bolji rezultati nego kod ulaganja u državne obveznice. Ravnoteži između te dvije klase imovine u fondovima B kategorije, suprotstavljeno je sigurnije ulaganje u državne obveznice, kod kojih se rjeđe bilježe veće oscilacije vrijednosti. Uz manje skokove u vrijednosti imovine, u fondovima koji pretežno ulažu u obveznice ne očekuje se značajniji pad vrijednosti imovine ili veći gubitak štednje. Kako je u Hrvatskoj zakonom propisano da se osiguranici koji započnu štedjeti u fondovima A kategorije 10 godina prije mirovine po sili zakona prebacuju u fondove B kategorije, a onda 5 godina prije nego ispune uvjete za mirovinu u fondove C kategorije, kako bi se čuvala vrijednost imovine, mnoge koji su tijekom 2022. godine odlazili u mirovinu iznenadila je činjenica da su, iako je njihov novac u fondu C kategorije, laički rečeno bilježili – minuse.
Pad
Prema podacima Hanfe za ožujak 2022. godine, naime, fondovi C kategorije zabilježili su pad vrijednosti imovine u odnosu na početak godine od 2,33 posto, dok minus za proteklih 12 mjeseci iznosi 2,13 posto, što znači da su osiguranici koji su u veljači, na primjer, iskoristili pravo na mirovinu u konačnici ostvarili manje mirovine u odnosu na osiguranika koji je s istim iznosom otišao u mirovinu u veljači 2021. godine. Tako svjedočimo svojevrsnom apsurdu, jer su fondovi A i B kategorije u proteklih 12 mjeseci imali pozitivne stope prinosa.
Bez sumnje, mnogi ljudi koji su u zadnje vrijeme podnosili zahtjev za mirovinu pitaju se mora li to biti tako te kakva je to zaštita vrijednosti njihove imovine osmišljena ako – gube na vrijednosti.
“Mirovinska štednja je štednja koja se mora promatrati u dugačkom vremenskom horizontu, a oscilacije se događaju te će ih uvijek biti. U zadnja dva desetljeća prošli smo kroz nekoliko velikih globalnih kriza. Ono što je zajedničko svim ovim krizama jest da su se tržišta po njihovom završetku oporavila, a rezultati mirovinskih fondova u svih ovih dvadeset godina rada pokazuju dobre prosječne prinose za naše članove. Prinosi, odnosno mirex kategorije C od osnivanja iznosi 4,06 posto (izvor Hanfa: mjesečno izvješće veljača)”, odgovara na ovo Dijana Bojčeta Markoja, direktorica Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava. Dodaje kako je istina da je mjesečna renta linearno ovisna o ušteđevini na računu u fondu, te ako je ta ušteđevina manja za 2 posto, onda je i renta 2 posto manja.
“No, treba sagledati i ostale parametre, kao što su dob, spol, ili vrsta mirovine” kaže. Dostavila nam je i primjer izračuna, uz pojednostavljeni pristup računici: Uzeli smo za primjer da je netko krajem 2021. godine imao na računu u fondu C kategorije imao 100.000 kuna. To bi značilo da je u veljači 2022. Njegova ušteđevina vrijedila 98.000 kuna, pa s 2000 kuna manje ide u mirovinu. Prema izračunu HRMOD-a koji smo dobili od UMFO, 358,64 umjesto 361,88 kuna mirovine.
Nije, dakle, riječ o zabrinjavajućem gubitku i jasno je da je riječ o trendovima koji članove fondova koji investiraju na tržištu kapitala ne mogu zaobići, no iznosi na računu mogu biti i viši, a ne možemo pretpostaviti ni kako se mogu kretati trendovi na tržištu obveznica, odnosno što osiguranici fondova C kategorije mogu očekivati ubuduće. Zanimalo nas je, stoga, što UMFO, Hanfa i Ministarstvo rada, mirovinskog sustava i socijalne skrbi misle o tome te postoji li potreba da se imovina osiguranika u C fondovima pet godina do mirovine zaštiti drukčijim pravilima ulaganja, ili dodatnim ‘osiguračem’, možda nekom vrstom zajamčenog prinosa?
“Negativni prinosi posljedica su globalnih trendova primarno vezanih uz kretanje inflacije, što je izrazito aktualna tema posljednjih dana. Porast inflacije koji je zabilježen uslijed ponovnog otvaranja ekonomije nakon praktički globalnog lockdowna izazvanog pandemijom koronavirusa pokazao se trajnijim i intenzivnijim od onog što su očekivale glavne svjetske centralne banke. Navedeno je dodatno pojačano eskalacijom sukoba u Ukrajini početkom ove godine i posljedičnim porastom cijena energije i hrane. Sve skupa je utjecalo na revidiranje očekivanja vezanih uz budući rast kamatnih stopa što se negativno reflektiralo na cijenu glavnine financijske imovine. Izloženost tržištu kapitala za sobom nužno povlači izloženost kolebljivosti cijena i samim time i razdoblja u kojima je moguć i negativan prinos. Bez obzira na skok u inflaciji, srednjoročni trendovi vezani uz demografska kretanja, razvoj novih tehnologija i rast produktivnosti te usporavanje rasta u razvijenim ekonomijama imaju deflatorne ekonomske učinke. Mirovinski fondovi su se u proteklih 20 godina suočili s brojnim izazovima pri čemu je zadržan fokus na stabilnost i održivost prinosa. S nadležnim institucijama i regulatorom se vode razgovori o daljnjoj liberalizaciji limita ulaganja mirovinskih fondova i mogućnosti daljnje diversifikacije ulaganja što je dobar smjer”, poručuje Dijana Bojčeta Markoja u ime UMFO.
Što kažu Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i Hanfa?
“Iz mjesečnog izvještaja, koji je objavljen na internetskim stranicama Hanfe za veljaču 2022., razvidno je kako su od početka ove godine prinosi sve tri kategorije obveznih mirovinskih fondova (OMF) bili negativni (A -3.90, B – 2.99 posto i C -2.30 posto), kao i da je MIREX kategorije C u zadnjih 12 mjeseci bio -2,03 posto. No, mirovinske fondove ipak treba promatrati dugoročnije pa u nastavku dajemo podatke za razdoblje od 5 godina, i to iz razloga što je zakonski predviđeno da se osiguranik pet godina prije referentnog datuma (dan ispunjenja starosnih uvjeta za stjecanje prava na starosnu mirovinu) po sili zakona prebacuje u fond kategorije C”, poručuju iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, uz tablice koja prikazuju prosječne ponderirane petogodišnje prinose (1).
Mirovinska štednja je štednja koja se mora promatrati u dugačkom vremenskom horizontu, a oscilacije se događaju te će ih uvijek biti
Iz tih je podataka, dodaje se u odgovoru, razvidno da su svi fondovi C kategorije za svoje članove u petogodišnjem razdoblju (a to je razdoblje koliko u pravilu osiguraniku traje članstvo u C fondu) ostvarili pozitivne prinose. Kad je, pak, riječ o mogućim izmjenama zakona, iz Ministarstva poručuju kako mirovinska društva već sad imaju mogućnost za ulaganje imovine na način koji će umanjiti negativni prinos.
“U cilju daljnjeg unapređenja sustava, koji je mirovinskom reformom iz 2018. znatno unaprijeđen, u narednom razdoblju se planira daljnje unaprjeđenje, pri čemu će se sagledati mogućnost za daljnju liberalizaciju ulaganja, a što će pridonijeti većoj diversifikaciji portfelja mirovinskih fondova. Naime, unatoč kratkoročnim gubicima koji se mogu pojaviti zbog povećanja prinosa na državne obveznice, mirovinski fondovi imaju na raspolaganju i nekoliko instrumenata koji im mogu pomoći u očuvanju vrijednosti obvezničkog dijela portfelja: zaštita vrijednosti imovine fondova korištenjem financijskih izvedenica te klasifikacija instrumenata sukladno međunarodnim standardima financijskog izvještavanja”, poručuju iz Ministarstva. Još jednom se ističe kako su gubici koje su fondovi pretrpjeli uglavnom kratkoročni.
“Mirovinski fondovi u stresnim situacijama na financijskim tržištima, poput aktualne krize, krize uzrokovanje pandemijom ili velike financijske krize iz 2008. nedvojbeno pretrpe određene gubitke, a to će realno ciklički događati i u budućnosti. Međutim, ti gubici su do sada bili uglavnom kratkoročni. S obzirom da su mirovinski fondovi dugoročni ulagači na tržištu, ti kratkoročni negativni šokovi se uglavnom ubrzo neutraliziraju. Tako su i RH mirovinski fondovi osjetili kratkoročne posljedice navedenih kriza, međutim u duljem razdoblju kontinuirano ostvaruju stabilne i pozitivne prinose za svoje članove. Osim što im prinose zbog načina ulaganja treba gledati na dugi rok, fondovi dugoročno imaju za cilj ravnotežu između sigurnosti uložene imovine i pozitivnih prinosa”, odgovaraju slično i u Hanfi.
“O tome mogu li se proširiti mogućnosti ulaganja za fondove C kategorije, treba podsjetiti da su oni dužni 70 posto svoje imovine alocirati u državne obveznice kako se njihove članove ne bi izlagalo drugom riziku pada cijena dioničkih klasa imovine kojih je također bilo u prošlosti, a bit će ih i u budućnosti. A očuvanje vrijednosti mirovinskog fonda primarni je investicijski cilj. Mirovinski fondovi su dugoročni investitori za koje je poželjno ostvariti prinos, međutim uvijek imajući na umu da je najvažnije da visina i stabilnost budućih mirovina budu očuvane”, zaključuju u Hanfi.
U dobrovoljnim mirovinskim fondovima imamo 357.470 osiguranika, dok još 46.022 njih štedi u zatvorenim fondovima
Ukratko, sve tri adrese smatraju da je riječ o minusima koje treba prihvatiti kao nešto što je moguće, očekivano i vjerojatno će se događati i ubuduće i ne treba se previše nadati da bi se mogli otvoriti razgovori o bilo kakvoj dodatnoj zaštiti imovine pred mirovinu. Neslužbeno, tek, naši sugovornici iz fondova sugeriraju da postoji trik kojim si možda možemo pomoći. Naime, ako ste izabrali isplatu kombinirane mirovine, a nije vam iznimno važno da mirovina iz drugog stupa počne pristizati na račun što prije, nakon što dobijete rješenje o pravu na mirovinu od HZMO-a možete pričekati nekoliko mjeseci s pokretanjem postupka za ugovaranje mirovine iz drugog stupa. Pravo na tu mirovinu teče od dana kad sklopite ugovor s mirovinskim osiguravajućim društvom (MOD) o isplati mirovine, nakon što Regos vaš novac iz fonda prebaci na račun MOD-a. Ako pričekate, vaša ušteđevina ostaje u fondu te i dalje imate pravo na prinose. Pričekate li koji mjesec, minus se možda može anulirati, no važno je dobro poznavati trendove na tržištu kapitala, jer moguće je da vrijednost imovine fonda nastavi – padati.
Piše: Marijana Matković
